facebook,
whatsapp
Zbog toga sustav obrazovanja pati i tek treba vidjeti kakvi će biti ishodi Cjelovite kurikularne reforme.
Stoga smo upitali nekoliko eminentnih stručnjaka, osoba iz akademskog i znanstvenog života da nam predstave svoju viziju idealnog obrazovanja u Hrvatskoj, kako bi ono do 2025. godine trebalo izgledati.
Evo što su nam Toni Milun, Tome Antičić i Gvozden Flego rekli o ovoj temi.
Obavezno programiranje od prvog razreda osnovne škole
Toni Milun, profesor matematike na Odjelu za stručne studije Sveučilišta u Splitu:
"Vještine koje već danas kandidati za posao moraju imati između ostalih su rješavanje kompleksnih problema, kritičko razmišljanje, kreativnost, komunikacijske vještine, aktivno slušanje i slično. Nažalost, naše današnje obrazovanje ne daje naglasak niti na jednu od navedenih osobina.
foto: screenshot/YouTube
Obrazovanje bi 2025. godine, zapravo već ove, 2016. godine, osim navedenih vještina, trebalo imati obavezno programiranje već od prvog razreda osnovne škole. Znam da neće svaki učenik postati programer, ali isto tako neće ni svaki učenik biti biolog ili kemičar pa svi učimo osnove biologije i kemije. Svako poduzeće već danas ima internetsku stranicu, a gotovo svaka osoba profil na nekoj društvenoj mreži. U budućnosti će se poslovanje još više digitalizirati i prebaciti na internet, pa će se potrebe za informatičarima višestruko povećati.
Budući da će nas u brojnim manualnim poslovima zamijeniti računala, mi ćemo se morati posvetiti kreativnijim poslovima. Zapravo će mladi ljudi sami morati kreairati nove poslove koji danas ne postoje. Zato bi trebali postojati predmeti koji će poticati poduzetništvo, ali i pomoći učenicima da otkriju svoje prave potencijale.“
Udžbenici se ne smiju mijenjati svake godine
Tome Antičić, ravnatelj Instituta Ruđer Bošković:
"Pod uvjetom da se provede sustavna reforma obrazovanja u RH, obrazovanje u 2025. godini vidim kao jedan od ključnih stupova hrvatskog gospodarstva temeljenog na inovativnim i konkurentnim proizvodima koji su rezultat izvrsnog sustava razvoja i istraživanja. To znači da je taj sustav obrazovanja usklađen s potrebama tržišta i gospodarstvom, da prepoznaje i nagrađuje najbolji kadar i učenike, bez da ih opterećuje nepotrebnim formama. To je sustav koji u svim svojim dijelovima prepoznaje i vrednuje znanje i izvrsnost!
Put do takvog sustava nije lagan i ne dolazi preko noći. Brojne EU zemlje su uspješno provele reforme sustava obrazovanja i rezultati su danas jasno vidljivi. Trenutačni sistem školstva u osnovnoj i srednjoj školi u Hrvatskoj je nezadovoljavajući i potpuno neusklađen s potrebama tržišta i gospodarstvom.
Temelj svakog kvalitetnog sustava obrazovanja su njegovi stručnjaci, kvalitetan program i nastavnici te učinkoviti sustav nadzora i kontrole. Iznimno važno bi bilo razraditi politiku napredovanja nastavnika i model dodjele razvojnih koeficijenata za zapošljavanje mladih znanstvenika.
foto: Facebook
Treba uvesti za sve predmete sustav udžbenika koji se ne mijenjaju svake godine, već traju po pet i više godina. Time se ostvaruju iznimno velike uštede, koje bi, na primjer, mogle ići za povećanje plaća najboljim učiteljima. Uvođenje male mature bi skinulo pritisak da se u svemu mora biti odličan jer je to nerealno i frustrirajuće i učenik osnovne škole mora imati mogućnost fokusa, što sada nema. Daljnje poboljšanje sustava upisa u pojedinu srednju školu, i boljeg fokusa djece u osnovnoj školi bi se ostvario kada bi se uzeli možda samo 5-7 najrelevantnijih predmeta. U srednjoj školi bi preporučio povećanje broja izbornih predmeta, tako da oni koji se žele specijalizirati za određeno područje to mogu što ranije ostvariti.
Godinama smo svjedoci tragičnog egzodusa naših najambicioznijih i najsposobnijih mladih. Jedini način da taj ključni kadar zadržimo je uspostava sustava koji je od zapadnih zemalja stvorio moćne gospodarske sile. To je sustav koji, što se tiče znanosti, promovira i nagrađuje izvrsnost, potiče suradnju znanosti i gospodarstva, i motivira mlade za rad u STEM područjima.“
Obrazovanje moramo shvatiti šire i ozbiljnije
Gvozden Flego, bivši ministar obrazovanja i znanosti:
"Ako se hrvatski sustav odgoja i obrazovanja ne počne hitno i bitno mijenjati, on će toliko zaostajati za sustavima razvijenih zemalja, da će ta razlika postati nenadoknadiva. Bez suvremenog obrazovanja ne može biti ni radne snage, niti ljudi osposobljenih za suvremeni način života, tako da ulogu odgoja i obrazovanja moramo shvatiti znatno šire i znatno ozbiljnije nego što je to dosada bio slučaj.
Drugo, što se tiče visokog obrazovanja i znanosti, želim istaknuti da mnoge odluke u hrvatskom životu, a to znači u gospodarskom, kao i u političkom, trebaju biti donesene mnogo više temeljem znanstvenih analiza, projekcija i predviđanja, nego što je to dosada slučaj.
foto: Facebook
I treće, i sustav odgoja i obrazovanja kao i sustav znanosti moraju osposobljavati ljude za najrazvijenije oblike načina komuniciranja i načina proizvođenja dodatnih vrijednosti. Uz to sve skupa želim pripomenuti da odgoj i obrazovanje nikako ne smiju biti isključivo u funkciji konkurentnosti i radne snage jer su znanje i vještine vrijednosti za sebe i ne mogu bti podložne neposrednim potrebama tržišta rada.
Ja se nadam da će hrvatski odgojno-obrazovni sustav dohvatiti osnovne tendencije odgojno-obrazovnih sustava razvijenih zemalja. To može samo baba vračara predviđati što će se dogoditi za deset godina u odgoju i obrazovanju, jer su promjene i u komunikaciji kao i u načinima i sadržaju poučavanja tolike i napredak je toliki da je nemoguće predviđati hoćemo li još pisati na ploči, hoćemo li imati uopće tiskane knjige ili ćemo ih imati samo u elektroničkom obliku, tako da ja ne bih bio u stanju prognozirati što će se dogoditi s obrazovanjem za deset godina.
Ali je ključno da Hrvatska u sljedećih 10 godina znatno manje zaostaje za odgojno-obrazovnim sustavima nego danas i da učenici i studenti u Hrvatskoj znatno manje zaostaju u svojim znanjima i vještinama za onim najboljima nego što je to danas.“
Kontaktirali smo naravno i Borisa Jokića, voditelja Ekspertne radne skupine za provođenje programa Cjelovite kurikularne reforme i znanstvenog suradnika na Institutu za društvena istraživanja, no zbog velikog broja obaveza nije bio u mogućnosti odgovoriti nam na naše pitanje.
Ipak, kratak pregled njegovog uvodnog izlaganja na ovogodišnjoj konferenciji WinDays16, daje naslutiti da će se obrazovanje mijenjati od sustava koji potiče djecu na učenje "napamet" i pokoravanje autoritetima do sustava koji će stvoriti osobe sposobne da razmišljaju vlastitom glavom, a ujedno su spremne na cjeloživotno učenje i usvajanje novih znanja i tehnologija. Barem ako se kurikularna reforma uspješno implementira.
Milan Dalmacija
foto: Shutterstock
