facebook,
whatsapp
U predloženoj reformi školstva najveću organizacijsku promjenu trebale bi doživjeti opće gimnazije. U njima bi nakon drugog razreda učenici birali usmjerenje, odnosno jedan od sedam ponuđenih modula.
Tri su modula iz prirodoslovno-matematičko-tehničkog područja, tri iz jezično-društveno-humanističkog područja i jedan iz umjetničkog. Stručnjaci iz STEM područja (engleski pojam - znanost, tehnologija, inženjerstvo i matematika) boje se da će takve gimnazije većinu svojih učenika “gurnuti” prema društvenim i humanističkim fakultetima, piše Večernji list.
"Problem je što Ekspertna radna skupina nije napravila analizu kako će se model izbornosti odraziti na broj djece koja će izabrati STEM područje i kako će se izbornost odraziti na njihovo znanje. Moja je procjena da će veći broj učenika ići linijom manjeg otpora i izabrati lakše društveno humanističke module i da će se zbog toga još dodatno smanjiti interes za fakultete iz STEM područja. A takvih je na Sveučilištu u Zagrebu 17, odnosno polovica", objašnjava docent dr. Matko Glunčić s fizičkog odsjeka PMF-a. Riječ je o biotehničkim, biomedicinskim, tehnološkim, tehničkim i prirodoslovno-matematičkim fakultetima.
Glunčić podsjeća da kadrova iz STEM područja manjka u cijelom EU, a da i Hrvatska mora stimulirati upis studenata na te fakultete. "Na zagrebački PMF-u 60 posto studenata dođe iz općih gimnazija, a opće gimnazije pohađa više od 60 posto ukupnog broja gimnazijalaca. Istraživanje koje sam proveo među svojim studentima pokazalo je da se tek potkraj trećeg i u četvrtom razredu većina učenika odlučuje što će studirati. Tako je na pitanje studiraju li ono što su željeli studirati nakon 2. razreda gimnazije njih 83 posto odgovorilo – ne, a 80 posto ih je tek tijekom trećeg razreda odlučilo prijaviti fiziku za državnu maturu kako bi se mogli upisati na jedan od STEM fakulteta. To govori da velik broj gimnazijalaca u drugom razredu još nije odlučio o svojoj budućnosti", kategoričan je Glunčić.
Posebnim problemom smatra činjenicu da sve gimnazije ne moraju ponuditi svih sedam izbornih modula, već mogu učenicima ponuditi izbor između jednog društveno-humanističkog i drugog prirodoslovno-matematičkog. Može se dogoditi da u ponuđenim modulima recimo ne bude fizike i automatski se učenici neće moći upisati na neke od STEM fakulteta
"Problematičan je i uvjet da modul može biti ostvaren ako ga izabere najmanje 10 učenika. Taj će kriterij teško biti zadovoljiti u malim gimnazijama, a takvih s četrdesetak učenika po generaciji u Hrvatskoj je više od 70 posto. Vrlo je vjerojatno da u mnogima od njih neće biti dovoljan broj djece zainteresiran za STEM modul", naglašava docent Glunčić.
L.B./izvor: Večernji list
foto: Pixabay
Tri su modula iz prirodoslovno-matematičko-tehničkog područja, tri iz jezično-društveno-humanističkog područja i jedan iz umjetničkog. Stručnjaci iz STEM područja (engleski pojam - znanost, tehnologija, inženjerstvo i matematika) boje se da će takve gimnazije većinu svojih učenika “gurnuti” prema društvenim i humanističkim fakultetima, piše Večernji list.
"Problem je što Ekspertna radna skupina nije napravila analizu kako će se model izbornosti odraziti na broj djece koja će izabrati STEM područje i kako će se izbornost odraziti na njihovo znanje. Moja je procjena da će veći broj učenika ići linijom manjeg otpora i izabrati lakše društveno humanističke module i da će se zbog toga još dodatno smanjiti interes za fakultete iz STEM područja. A takvih je na Sveučilištu u Zagrebu 17, odnosno polovica", objašnjava docent dr. Matko Glunčić s fizičkog odsjeka PMF-a. Riječ je o biotehničkim, biomedicinskim, tehnološkim, tehničkim i prirodoslovno-matematičkim fakultetima.
Glunčić podsjeća da kadrova iz STEM područja manjka u cijelom EU, a da i Hrvatska mora stimulirati upis studenata na te fakultete. "Na zagrebački PMF-u 60 posto studenata dođe iz općih gimnazija, a opće gimnazije pohađa više od 60 posto ukupnog broja gimnazijalaca. Istraživanje koje sam proveo među svojim studentima pokazalo je da se tek potkraj trećeg i u četvrtom razredu većina učenika odlučuje što će studirati. Tako je na pitanje studiraju li ono što su željeli studirati nakon 2. razreda gimnazije njih 83 posto odgovorilo – ne, a 80 posto ih je tek tijekom trećeg razreda odlučilo prijaviti fiziku za državnu maturu kako bi se mogli upisati na jedan od STEM fakulteta. To govori da velik broj gimnazijalaca u drugom razredu još nije odlučio o svojoj budućnosti", kategoričan je Glunčić.
Posebnim problemom smatra činjenicu da sve gimnazije ne moraju ponuditi svih sedam izbornih modula, već mogu učenicima ponuditi izbor između jednog društveno-humanističkog i drugog prirodoslovno-matematičkog. Može se dogoditi da u ponuđenim modulima recimo ne bude fizike i automatski se učenici neće moći upisati na neke od STEM fakulteta
"Problematičan je i uvjet da modul može biti ostvaren ako ga izabere najmanje 10 učenika. Taj će kriterij teško biti zadovoljiti u malim gimnazijama, a takvih s četrdesetak učenika po generaciji u Hrvatskoj je više od 70 posto. Vrlo je vjerojatno da u mnogima od njih neće biti dovoljan broj djece zainteresiran za STEM modul", naglašava docent Glunčić.
L.B./izvor: Večernji list
foto: Pixabay
