facebook,
whatsapp
Popularnost mostarskog Sveučilišta je toliko velika među Hrvatima da čak u Studentskom zboru u Mostaru sjedi hrvatski student. Student Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru i član Studentskog zbora, Marin Čuljak, kaže da je popularnost fakulteta porasla jer su aspekti visokog obrazovanja na vrlo visokom nivou kada je riječ o organizaciji i nastavi.
"Mislim da su neki aspekti visokog obrazovanja na visokom nivou, što se tiče organizacije, održavanja nastave, te stručnosti kadra, dok neki drugi aspekti, kao što su kapaciteti studentskog smještaja, visina školarina i prakse za studente mogu biti na višoj razini. Ipak, najveći problem s kojim se susreću studenti, nakon završetka, nemogućnost je pronalaska posla", istaknuo je Čuljak.
...U BiH na studij: Mostar sve popularniji među studentima iz Hrvatske...
Postoje i studenti koji studiraju u Mostaru, a na diplomski se prebace u Zagreb kako bi imali diplomu zagrebačkog Sveučilišta s mišlju da će se tako lakše zaposlili. Iako se zagrebačko Sveučilište posljednjih godina srozalo i nema ga ni na jednoj listi traženih i poželjnih visokoobrazovnih institucija, čini se da postoji percepcija da je ova diploma i dalje "tražena roba".
Za pronalazak posla nije bitno odakle je diploma nego imate li dobru vezu
Naravno, kako za koga jer sugovornici s kojima smo razgovarali, nisu došli završiti faks u Zagreb s namjerom da tako lakše pronađu posao nego zato što su to smatrali boljom prilikom.
Studentica treće godine Medicinskog fakulteta u Zagrebu, a prije toga studentica medicine iz Mostara, E.DŽ., prebacila se prošle akademske godine u Hrvatsku. Problema s prebacivanjem nije uopće imala, a ono što je bilo malo zeznuto jest polaganje državne mature.
Izvor: Pixabay
"Malo su me zezali s državnom maturom - je li ju potrebno imati položenu ili ne, a na kraju se ispostavilo da jest. Kritično mi je jedino što je taj članak, na kojem pišu pravila prebacivanja, davno napisan i onda ne znaš jesu li išta mijenjali ili dodavali pa moraš uvijek ispitivati ljude koji su se prebacili što su oni sve radili. Srećom pa je teta u referadi jako ljubazna i sve lijepo objasni jer inače bih bila izgubljena", otkriva studentica.
Ona tvrdi da se u Zagreb prebacila jer joj je Mostar dosadio i htjela je promjenu i mjesta i ljudi. Kada je riječ o fakultetu, sličnosti je puno u tri godine studiranja jer je program koji se sluša isti u Zagrebu i u Mostaru, a jedina razlika je u broju profesora po katedri – u Zagrebu ih ima više.
Studentica smatra da je u Zagrebu ipak bolje studirati medicinu jer ima više bolnica te se studenti mogu susresti s više različitih pacijenata i tako učiti i praksirati se.
...Sve više hrvatskih studenata studira u Mostaru...
Kada je riječ o lakšem zaposlenju sa zagrebačkom diplomom, E.DŽ. kaže da o tome "ne zna ništa" i da se o tome još uvijek nije raspitivala, ali pretpostavlja da se drugačije gleda na BiH diplome iako sada "veza klade valja".
"Nisam baš sigurna da će zaposlenje lakše dobiti netko s diplomom zagrebačkog Sveučilišta jer se o tome još uvijek nisam raspitivala, ali rekla bih da je za to više presudna veza. Ne znam kako je u zapadnim zemljama, ali i u BiH i u Hrvatskoj to i dalje tako funkcionira", tvrdi studentica.
U pojedinim strukama diploma zagrebačkog Sveučilišta je poput dvosjeklog mača
Naš drugi sugovornik, doktorand B.Č., studirao je povijest umjetnosti koju je diplomirao 2014., a kroatistiku 2015. Svoj studij započeo je u Mostaru te ga nastavio u Zagrebu, ali ne zato da se kasnije lakše zaposliti sa zagrebačkom diplomom.
"Na trećoj godini preddiplomskoga studija u Mostaru gostujući profesor s Odsjeka za povijest umjetnosti Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu ponudio mi je mjesto asistenta na Studiju povijesti umjetnosti Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Mostaru. Zamisao je bila da upišem istraživački smjer na diplomskom studiju povijesti umjetnosti Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i vratim se raditi na Studiju povijesti umjetnosti Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Mostaru. To je bio glavni razlog", otkrio je B.Č.
Izvor: Shutterstock
Sugovornik smatra da diploma zagrebačkog Sveučilišta ne donosi više sreće pri zapošljavanju nego da je sve stvar osobnog angažmana. Tvrdi, da je u njegovom slučaju zagrebačka diploma zapravo dvosjekli mač jer nekada se želi promovirati domaće Sveučilište pa prilikom zapošljavanja prednost imaju oni koji su faks završili u Mostaru. Prilikom nostrifikacije diplome B.Č. nije imao problema, a smatra da bez obzira na to što se zagrebačko Sveučilište srozalo na vrlo niske grane, ono i dalje prednjači u odnosu na druga sveučilišta. No, smatra da situacija pri zapošljavanju nije svijetla, a osobito ne u humanističkim disciplinama, što je i njegova specijalnost.
...Vlada RH donirala 2,8 milijuna kuna za izgradnju doma za siromašne studente u Mostaru...
"Poznajem osobu koja ima i doktorat iz jedne humanističke discipline sa zagrebačkoga Sveučilišta, ali još nema ni dana radnoga staža. Zapošljavanje u državnim službama i ustanovama u nas svakako ima neka druga pravila zapošljavanja. I kod privatnika je često slično, uz izuzetak onih kojima su doista potrebni ljudi sa znanjem. Tada oni koji imaju više znanja - bez obzira na mjesto dobivanja diplome - imaju i prednost. Bez obzira na mjesto stjecanja diplome - teško pronaći posao s humanističkim disciplinama. Stanje u gospodarstvu - koje određuje stanje u kulturi i srodnim područjima - trenutno je teško te je stoga u ovom trenutku puno lakše doći do posla s nekim \'praktičnim\' znanjima. A u tom polju mjesto stjecanja diplome nije presudno", drži B.Č.
Hrvatska priznaje diplome sa Sveučilišta u Mostaru - ako su ispunjeni svi kriteriji
Još od 2004. godine Hrvatska priznaje inozemne diplome, odnosno, stručno rečeno, inozemne visokoškolske kvalifikacije zbog Zakona о priznavanju inozemnih obrazovnih kvalifikacija. Zakon se temelji na načelima Konvencije о priznavanju visokoškolskih kvalifikacija na području Europe, Lisabon, 11. travnja 1997. godine, odnosno Zakona о potvrđivanju Konvencije о priznavanju visokoškolskih kvalifikacija u području Europe, a čijim je stupanjem na snagu prestao vrijediti Zakon o priznavanju istovrijednosti stranih školskih svjedodžbi i diploma na temelju kojeg se provodio postupak tzv. nostrifikacije.
Iz Agencije za znanost i visoko obrazovanje kažu da oni provode priznavanje inozemnih visokoškolskih kvalifikacija u svrhu pristupa tržištu rada u Hrvatskoj samo ako se zadovolje određeni kriteriji, a radi se o sljedećim:
"Da je visokoškolska institucija koja je izdala kvalifikaciju akreditirana od strane nadležnog akreditacijskog tijela države u kojoj se nalazi, da je visokoškolska kvalifikacija izdana od strane akreditirane visokoškolske institucije, da je inozemni visokoškolski program akreditiran od strane nadležnog akreditacijskog tijela te države. U slučaju združenog programa/kvalifikacije (joint degree) sve institucije koje sudjeluju u provođenju studijskog programa, kao i sam studijski program, moraju biti akreditirane od strane nadležnih akreditacijskih tijela država u kojima se svaka od institucija koje sudjeluju u združenom programu nalazi."
Kada navedeni kriteriji nisu ispunjeni, iz Agencije kažu da ne mogu priznati inozemnu visokoškolsku kvalifikaciju što je i u skladu s međunarodnom praksom te naglašavaju da se mostarske diplome priznaju u Hrvatskoj.
Izvor: Pixabay
"U vezi s priznavanjem inozemnih visokoškolskih kvalifikacija stečenih na Sveučilištu u Mostaru, sukladno postojećim propisima inozemne visokoškolske kvalifikacije stečene na Sveučilištu u Mostaru se priznaju u RH u svrhu zapošljavanja. Što se tiče nastavka obrazovanja slijedom završenog razdoblja studija na Sveučilištu u Mostaru potrebno je kontaktirati visoka učilišta s obzirom na to da se priznavanje razdoblja studija završenog u inozemstvu provodi pri njihovim Uredima za akademsko priznavanje. Postupak priznavanja moguće je provesti za kvalifikacije stečene na akreditiranim institucijama u BiH, ako je institucija prošla postupak akreditacije i nalazi se na popisu akreditiranih visokoškolskih institucija Agencije za razvoj visokog obrazovanja i osiguranja kvaliteta Bosne i Hercegovine", kažu iz Agencije za znanost i visoko obrazovanje.
Iako na papiru i u teoriji uvijek sve izgleda glatko, nažalost praksa često pokaže drugačije pa zato i postoje slučajevi Hrvata koji su studirali u Mostaru, a kasnije "ispali iz igre" tijekom zapošljavanja jer su drugi kandidati imali sveučilišnu diplomu iz Zagreba. No, sudeći po priči naših sugovornika i dalje nije problem diploma nego nepotizam, zapošljavanje "preko štele" i težak pronalazak posla u određenim područjima, poput onih iz humanističkih znanosti.
Ivana Petrić
foto: Shutterstock
