facebook,
whatsapp
Podsjetimo, ovaj Pravilnik je donesen 2013., izmijenjen je 2014. te je na snazi sve dok se ne napravi novi nacrt. Prijedlog nacrta bi u Ministarstvo obrazovanja trebali poslati studenti preko tijela koja ih zastupaju (Studentski zbor), a pitanje je – kakva se tu sada procedura nameće?
..Pravilnik o kojem ovih dana pričaju svi studenti: Znaš li pod kojim uvjetima možeš ostati bez subvencije na x-ici?...
Budući da Republika Hrvatska sada ima novu Vladu pa samim time i novog ministra obrazovanja, Pavu Barišića, laičkim rječnikom rečeno, prvo je na radu preslagivanje unutar Ministarstva samog, a tek onda na red dolaze eventualne izmjene zakona i pravilnika.
Željka Nenadić Tabak iz Ureda za studentski standard predviđa da bi se cijela procedura mogla oduljiti. Koliko je vremena u pitanju još nije poznato, ali ono što se sa sigurnošću zna jest da procedura reorganizacije unutar samog Ministarstva mora završiti u roku 60 dana.
"U zadnje vrijeme ističe se zahtjev usklađivanja studentskih prava s imovinskim cenzusom, sada se to traži i za prehranu i to je direktno navedeno u programu Vlade. Takav pristup mijenja cijelu priču oku studentskih prava, a pogotovo sustav subvencionirane studentske prehrane", rekla nam je Nenadić Tabak.
"Ukoliko se krene tim putem i izvrše konkretne operativne aktivnosti u tom smjeru (ako je to službeni program Vlade RH, onda možemo to očekivati) mijenja se status nekih važnih dionika sustava, npr. studentskih centara kao javnih ustanova za studentski standard. Za studente će to značiti također veliku promjenu jer je prehrana dosad bila univerzalno pravo (za sve redovite studente)", dodaje.
Izvor: Shutterstock
Kada studenti mogu očekivati promjene?
Prvi problem na koji su studenti ove godine naišli jest to da ako nemaju 18 ECTS bodova gube pravo na subvencioniranu prehranu, iako plaćaju participaciju fakultetu i imaju ostala studentska prava koja im, kao redovnim studentima, pripadaju. No, treba upozoriti da to nije jedini kriterij zbog čega apeliramo da studenti detaljno prouče Pravilnik o kojem se ovdje radi.
Što se procedure tiče, ona će prvo započeti u samom Ministarstvu.
"Problem oko određenog broja ECTS bodova je samo jedan mali dio koje se treba redefinirati, ima toga još. Ono što ja očekujem je sljedeće: novi ministar predstavlja novi koncept sustava, uključujući i studentska prava (prehranu i ostalo) i traži da se krene s izmjenama sukladno postavljenom konceptu. Najprije ide zakon, a onda pravilnici. Pravilnik na način da se osniva stručno povjerenstvo u koje se uključuju predstavnici svih zainteresiranih za ovo područje, analizira se postojeće stanje i usklađuje s konceptom koji je zadala Vlada RH, izrađuje se nacrt prijedloga novog Pravilnika koji ide u javnu raspravu. Po okončanju iste, izrađuje se finalna verzija koja se prihvaća i objavljuje u Narodnim novinama", kaže Nenadić Tabak.
Novi kadar Ministarstva treba biti realizator svih traženih promjena, a kako nam je jučer rekao zamjenik ministra, Srećko Tomas, studenti preko Studentskog zbora mogu donijeti prijedlog nacrta Pravilnika.
Postavlja se pitanje postoji li neki način na koji će se to riješiti ranije te hoće li studenti koji su ove akademske godine ostali bez tog prava morati čekati do kraja godine ili se mogu nadati rješenju tog problema.
Što nezadovoljni studenti trebaju učiniti?
Sudeći po komentarima na društvenim mrežama, studenti i dalje ne znaju na koji način oni mogu izmijeniti Pravilnik. Upravo zato smo se obratili bivšoj predsjednici Studentskog zbora Sveučilišta u Osijeku, Barbari Opačak, koja nam je iz prve rekla što i kako.
Svaki fakultet ima svog predstavnika koji je član Studentskog zbora određenog sveučilišta, a svaki predsjednik Studentskog zbora Sveučilišta je dio Hrvatskog studentskog zbora.
Prema Barbarinim riječima, najveći problem tih sastanaka Studentskog zbora i Ministarstva na kojima su se trebaju donijeti konkretni prijedlozi izmjene Pravilnika je to što uvijek bude jako puno ljudi i da je komunikacija prilikom sastanka prilično loša.
"Nažalost, na tim sastancima se uglavnom ne dogovori ništa pa je tako za vrijeme bivšeg ministra Jovanovića, održan sastanak na kojem je on proveo pet minuta, a rasprava se kasnije vodila četiri sata i nije urodila plodom. Osim toga, neuspjeh se krije i u tome što svi štite svoj interes, a to se posebno odnosi na predstavnike Studentskog centra", otkriva Barbara.
Što se tiče same procedure, studenti bi trebali učiniti ovo: obratiti se predstavniku svog fakulteta koji bi trebao apelirati na predsjednika Studentskog zbora tog Sveučilišta. Nakon toga bi svi predsjednici Studentskih zborova trebali doći s konkretnim i argumentiranim prijedlozima izmjene Pravilnika te to proslijediti Hrvatskom studentskom zboru koji nakon toga kreće prema Ministarstvu znanosti i obrazovanja.
No, kako će izmjena Pravilnika teći tek ćemo vidjeti jer, kao što je naglasila Željka Nenadić Tabak, "ključna pretpostavka za to je promjena zakonske i podzakonske regulative, prije svega zakona koji regulira područje visokog obrazovanja (Zakon o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju) i onda niza podzakonskih akata, uglavnom pravilnika koji se odnose na pojedine segmente znanosti, odnosno visokog obrazovanja."
Upozorila je da je "izmjena zakona i podzakonskih akata poprilično težak i zahtjevan posao i dugo traje. Ovaj Pravilnik o prehrani koji spominjete pripreman je oko dvije godine, u vrijeme ministra dr. Jovanovića. Tada je bilo formirano veliko povjerenstvo koje je vodila tadašnja pomoćnica ministra Ružica Beljo Lučić, a bilo je uključeno i vrlo mnogo studentskih predstavnika."
Ono što se da zaključiti jest da izmjene Pravilnika zasigurno neće proći bez studentskih predstavnika koji će zastupati interese studenata, no prije formiranja povjerenstva koje bi se time trebalo baviti, preporučljivo je da studenti donesu konstruktivne prijedloge izmjena i preko svojih studentskih predstavnika uspostave dijalog s članovima Ministarstva.
Ivana Petrić
foto: Pixabay
