Vodič za brucoše #samostalno #prvikoraci #prviposao #napuninovčanik #svezafaks

Kako je studirati u Hrvatskoj? Sve manje studenata bira studij u Zagrebu, a mjesečno raspolažu s oko 3000 kuna...

MojFaks | Akademska četvrt, prije 5 dana



Kako je studirati u Hrvatskoj? Sve manje studenata bira studij u Zagrebu, a mjesečno raspolažu s oko 3000 kuna...

Ukupna slika socijalnih potreba studentske populacije nije se znatno promijenila, pokazali su rezultati istraživanja EUROSTUDENT VI, objavljenog od strane Ministarstva znanosti i obrazovanja.

Promjene su vidljive u samom sustavu visokog obrazovanja, gdje je povećana lokalizacija i diferencijacija javnog i privatnog sektora. Porast broja visokih učilišta, doveo je do preraspodjele studenata koji su dobili priliku studirati bliže stalnom mjestu boravka.Takav trend utjecao je na smanjenje broja studenata na Sveučilištu u Zagrebu, dok druga tradicionalna sveučilišta (Split, Rijeka, Osijek) ne bilježe smanjen broj studenata. Razlozi tome jesu proširenje ponude studijskih programa i zadržavanja jednakog obuhvata regionalnog gravitacijskog područja. Međutim, kako se navodi u zaključku istraživanja, navedene promjene u sustavu visokog obrazovanja nisu značajno promijenile ukupnu sliku socijalnih potreba studentske populacije. 

Pad ukupnog broja studenata


Populacija studenata u Hrvatskoj u ljetnom semestru akademske godine 2015./2016. brojila je, prema Informacijskom sustavu studentskih prava (ISSP), 158.189 studenata koji su studirali na 131 visokom učilištu. U izvještaju stoji kako je trend upisivanja mladih generacija u visoka učilišta nastavljen, usprkos padu apsolutnog broja studenata. 

Prema razini studija dominiraju studenti na preddiplomskim studijima kojih je 63,1%, zatim na diplomskim studijima 20,7%, dok je na integriranim preddiplomskim i diplomskim studijima 16,1%. Na dodiplomskim se studijima još uvijek vodi 0,1% studenata. 

Status redovitih studenata ima 72,2%, a izvanrednih 27,8%. Što se tiče populacije, među studentima je 43,7% muškaraca i 56,3% žena.

Zabilježen rast broja visokih učilišta


Kako bi visoko obrazovanje bilo što dostupnije, radi se i na prostornom približavanju visokih učilišta potencijalnim studentima. Smanjivanjem troškova smještaja i prehrane smanjuju se troškovi studiranja. Od 2012. do 2015., prema podacima Agencije za znanost i visoko obrazovanje, zabilježen je konstantan porast od oko deset novoodobrenih studijskih programa godišnje.

Društveni smjerovi prednjače nad STEM područjem 


Iako ukupne brojke pokazuju veliku prevlast društvenog-humanističkog područja (80.852 studenta) nad STEM područjem (42.539 studenata), unutarnja struktura svakoga područja ocrtava znatno detaljniju sliku stanja. Dominantnu poziciju u društveno-humanističkom području, a i u usporedbi sa svim područjima, zauzima obrazovno područje Poslovanje, administracija i pravo, koje ima gotovo jednu trećinu svih studenata (31%). Drugu krajnost čini područje Prirodne znanosti, matematika i statistika, koje ukupno ima 3,6% studenata, varira po pojedinim sveučilištima od 2 do 5% udjela, navodi se u Izvještaju. 

Dob studenata: I dalje nema starijih studenata 


I dalje je uobičajena praksa da se na studij upisuju mladi odmah nakon završetka srednjoškolskog obrazovanja. Vrlo mala zastupljenost starijih skupina vezana je za više faktora od kojih su neki tradicionalno prisutni, dok su neki djelomično novi: relativno visoke školarine za izvanredni studij ako se usporede s prosječnim primanjima osoba koje nemaju tercijarno obrazovanje, nedovoljno razvijena praksa cjeloživotnog učenja. Samo 1,4% studentske populacije otpada na studente mlađe od 30 godina koji su roditelji. 

Materijalni uvjeti studiranja


Jedan od ključnih elemenata dostupnosti visokog obrazovana, osim dostupnosti ulaska u visoko obrazovanje, jesu materijalni uvjeti studiranja. Tradicionalni pristup odlasku na studij u velike sveučilišne centre stavljao je u nepovoljan položaj studente izvan velikih sveučilišnih centara, pogotovo ako su dolazili iz obitelji slabijega imovinskog statusa. Razvoj mreže visokoškolskih učilišta povećao je broj centara u kojima je moguće studirati i osnivanjem sveučilišta i razvojem visokih učilišta koja provode stručno visoko obrazovanje.

U sklopu istraživanja prikupljeni su podaci koji opisuju koliko studenata mlađih od 30 godina ostaje na studiju u županiji u kojoj imaju stalno mjesto boravka, a koliko ih studira izvan županije u kojoj su prijavljeni sa stalnim mjestom boravka. Vidljivo je da su tradicionalni sveučilišni centri, Zagreb, Rijeka, Split i Osijek, i dalje na vrhu po broju studenata koji ostaju u županiji studiranja te taj postotak varira od 69,9% u Osijeku do 93,5% u Zagrebu.   

Manje od desetine studentske populacije živi u studentskim domovima. Alternativa studentskom domu, kada student napušta mjesto svog stalnog boravka radi studija jeste iznajmljivanje stana (ostaje na razini od 31%), život u vlastitom stanu (pada na 7,4% u odnosu na prethodno razdoblje kada je bilo zastupljeno s 11%) ili stan koji je student dobio na korištenje bez naknade (2,9%). Najbrojniji dio populacije i dalje ostaje u kategoriji života studenta s roditeljima za vrijeme studija (48,1%), navodi se u EUROSTUDENT VI izvještaju

Financije studenata i zaposlenost 


Studenti u Hrvatskoj 2016. osobno su raspolagali prosječno s 1.924 kn mjesečno, no ukupan iznos raspoloživih sredstava treba uvećati za iznose koje su, najčešće roditelji, direktno uplaćivali na ime različitih troškova studenta, te se tada mjesečni iznosi koje studenti imaju na raspolaganju penju na 3.117 kn

Kao osnovni motiv za zapošljavanje prilikom studiranja navodi se pokrivanje životnih troškova. Prema vrsti studija, identifikacija u kojoj se zaposleni student  osjeća primarno zaposlenikom, a ne studentom, najizraženija kod studenata na specijalističkim diplomskim stručnim studijima, gdje iznosi 40%. U svim je drugim kategorijama identifikacija sa statusom zaposlenika relativno malena i ne prelazi 13%. 

Istraživanje EUROSTUDENT VI za Hrvatsku, provedeno je s ciljem zaštite studentskog standarda u razdoblju od 2016. do 2018. godine u 28 europskih zemalja, a kompletan dokument možete pronaći ovdje. 

A.Z.
foto: ilustracija/Darko Ba, MojFaks


studentiživotni standardsocijalni i ekonomski uvjetiEUROSTUDENT VI



Kako bi poboljšali funkcionalnost stranice, MojFaks koristi kolačiće (cookies). Više o kolačićima pročitajte u uvjetima korištenja.

Slažem se