Mojfaks.hr u Akademska četvrt

'Lovac na plagijate' postoji na dva hrvatska sveučilišta, ali ono najveće nije jedno od njih

Vjerovali ili ne, u 21. stoljeću u Hrvatskoj samo dva sveučilišta imaju tzv. 'lovca na plagijate'. Radi se o softwareu koji se u svijetu koristi još od 1997. te detektira podudarnost studentskih radova s već objavljenim tekstovima.

26. Siječnja 2017 16:49
Slika nije pronađena

Slika nije pronađena Foto: MojFaks

Nažalost, ovo uopće ne čudi jer na čelu Ministarstva obrazovanja u Hrvatskoj sjedi ministar Pavo Barišić o čijim se plagiranim radovima raspravlja već tjednima. Upravo zbog njega je i počela cijela afera o plagiranju i brojna istraživanja po školama i fakultetima o navikama prepisivanja đaka i studenata, a rezultati su na opće neiznenađenje porazni.

Fakulteti u Hrvatskoj uopće nemaju "lovca na plagijate" osim riječkog i osječkog Sveučilišta. Sofisticirani sustav za provjeru plagiranja radova zove se Turnitin, a profesori sa Sveučilišta u Rijeci se njime koriste već dvije godine. Kako piše Novi list, analiza provedena nakon dvije godine korištenja tog antiplagijat softvera pokazala je da se postotak sličnosti studentskih radova s već objavljenim radovima drastično smanjio.


Izvor: Pixabay

Sustav funkcionira tako što traga za potencijalno neoriginalnim materijalom uspoređujući pomoću algoritama tekst s nekoliko baza podataka, a osim što skenira vlastite baze podataka, ima licencirani ugovor za pretragu široke baze znanstvenih radova uključujući 35 milijuna specijaliziranih web stranica. Ukupno Turnitin pregledava 3 i pol milijarde zapisa, pisao je za Novi list. Softver uspoređuje tekstove, a ondje gdje se krije pet istih riječi u nizu prijavi kao mogući plagijat, ali stvar je u tome što se to kasnije mora provjeriti jer pet riječi u nizu ne moraju nužno biti plagijat, piše u Večernjem.

Kvaliteta radova u Rijeci povećala se za 40 posto, a plagijat ministra Barišića sigurno ne bi prošao uz ovog "lovca"


Prorektor za informatizaciju Sveučilišta u Rijeci, profesor Zlatan Car, kazao je za Novi list da je teško reći bi li ovaj softver (da je postojao 2008.) pronašao nepravilnosti u radu ministra Barišića, ali napominje da je danas zapravo teško da se tako nešto dogodi jer su radovi uglavnom u elektroničku obliku, baš kako ih "lovac" i pregledava.

...Skandal iza pisma potpore Barišiću: Lančana poruka stizala na privatne adrese...


"Danas je daleko manja vjerojatnost da se tako nešto dogodi, jer veliki postotak radova postoji u elektroničkom obliku, a ono što ima veliku ulogu u otkrivanju plagiranja je i sofisticiranost alata za prevođenje pa ulogu ima i to je li neki rad pisan na hrvatskom ili engleskom jeziku. Mi smo tek nedavno u okviru sustava uveli verziju prevoditelja pa se radovi riječkih studenata uspoređuju i s radovima objavljenim na engleskom jeziku. Antiplagijatski softver odlukom sveučilišnog Senata već je dvije godine obveza za sve mentore kod završnih i diplomskih radova te doktorskih disertacija. Ono što ne posjedujemo je softver za pregledavanje znanstvenih radova koji se objavljuju u znanstvenim časopisima. Softver koji koristimo u svijetu se počeo koristiti 1997. i do sada je dao prilično dobre rezultate na čitavom nizu svjetskih fakulteta čija su iskustva pokazala da taj lovac na plagijate kvalitetu studentskih radova povećava za 40 posto", rekao je Car Novom listu.


Izvor: plagiarism.com

Sam rektor riječkog Sveučilišta, Pero Lučin, kaže da nakon što se diplomski radovi i doktorske disertacije provjere tada mentor ili predsjednik Povjerenstva koje ocjenjuje rad, potpisuje izjavu o podudarnosti s nekim radom. Time se zapravo objašnjava gdje se nalazi podudarnost te je li riječ o citatima ili o plagiranju. Kako kaže, sam inzistira da mu se taj dokument dostavi za promociju doktorata.

...Josip Skeja: \'Sramota je da postoje studenti s jačim indeksom od ministra znanosti\'...


...Ne kažnjava se, a trebalo bi: Kako izbjeći plagiranje i napisati rad kojim ćete se ponositi...


"U prvoj godini primjene softvera u akademskoj 2014./15. godini utvrdili smo da je oko 14 posto studentskih radova imalo visoku podudarnost s nekim drugim radom. Godinu poslije, 2015./16. visoku podudarnost ili pokazatelj na mogući plagijat imalo je samo šest posto studentskih radova", rekao je Lučin za Večernji naglasivši da to ne pokazuje da su svi radovi plagijati.

Zagrebačko Sveučilište ovaj softver nema


Činjenica da Zagreb nema "lovca na plagijate" samo je pokazatelj da je zagrebačko Sveučilište s razlogom na dnu ljestvice poželjnih fakulteta u Europi, a neki se usude reći i u Hrvatskoj. Rektor Lučin kaže da bi se lako problem plagijata riješio ovim softverom pa bi se taj začarani krug u kojem profesori štite jedni druge, lako razbio.

...Odzvonilo prepisivanju: aktiviran softver za provjeru seminarskih i diplomskih radova!...


Kao što smo već spomenuli i osječko Sveučilište ima "lovca" te je samo pitanje vremena kada će ga nabaviti i druga sveučilišta u manjim gradovima, a što je sa Zagrebom? Zar zagrebačkom Sveučilištu ne smeta prepisivanje diplomskih i doktorskih radova?


Izvor: unizg

Znači li to da netko tko studira u Zagrebu samo može uzeti već gotov diplomski rad nekog kolege s drugog fakulteta, predati ga pod svoj i proći neprimijećeno, ali s diplomom u ruci? Ili još gore, doktorskom titulom?

...Znanstvena nečestitost u radovima - ovo trebate znati o plagijatu!...


Ova pitanja doslovno ostavljamo za neki drugi članak koji se odnosi na ovu temu, a do tada se svi trebamo zapitati koliko je plagijata zapravo prošlo ispod radara i na kojim sve mjestima sjede, još uvijek nedokazani plagijatori.

Ivana Petrić
foto: Shutterstock

Još vijesti