Medicinari bez nje, drugima odgođena ili preseljena: Evo kako se snalaze studenti koji online osim štrebanja odrađuju i PRAKSU
Foto: MojFaks
Odluka o obustavi nastave u svim obrazovnim ustanovama u Republici Hrvatskoj na snazi je već tjedan dana. Posljednjih je pet dana, cijeli obrazovni sustav prebačen na održavanje nastave na daljinu. Iako je početna odluka stupila na snagu na period od 2 tjedna, ona se jučerašnjom odlukom Ministarstva znanosti i obrazovanja produljila na najmanje idućih 30 dana, što bi značilo da nastave u uobičajenom obliku u Hrvatskoj nema najmanje do 19. travnja.
Online nastava uspješno se održava te su i sami počeci njezina održavanja, unatoč početnim teškoćama, nadmašili očekivanja i napravili jedan
veliki iskorak u našem obrazovnom sustavu. Što je studente dočekalo u prvim danima online nastave, podijelili su za naš portal sugovornici različitih fakulteta, a što su nam otkrili, saznajte
ovdje.
Osim redovnih predavanja i seminara, praktični dio nastave jedan je od važnijih segmenata nastave, posebice u fakultetskome obrazovanju. No, opće je poznata činjenica da je manjak iskustva studenata veliki problem u visokom obrazovanju jer studenti nakon fakulteta nisu konkurentni na tržištu rada i teško pronalaze posao. Praktični dio nastave na fakultetu jedan je od osnovice za daljnje stjecanje iskustva, a upravo taj dio na većini fakulteta manjka. Tako je mnoge studente, kojima je u tekućem ljetnom semestru praksa obvezni dio, zatekla situacija uzrokovana epidemijom korona virusa prema kojoj je praktični dio nastave na nekim fakultetima obustavljen ili odgođen.
Kako će medicinari bez prakse?!
Cjelokupna situacija vezana uz nastalu epidemiju korona virusa, manjak prakse na fakultetima
dovodi u još veći manjak, pa čak i njezino nepostojanje. Neki smjerovi,
poput medicine, kako doznajemo od sugovornice, otkazali su praktični
dio nastave prije nego je i sama odluka o otkazivanju nastave stupila na
snagu.
Ona smatra da se svim teorijskim i
seminarskim dijelom odgode ne gubi previše, no veliki je problem
odgađanje praktičnoga dijela nastave (vježbe na odjelima i kontakt s
pacijentima). "Nijedan oblik online nastave ne može kvalitetno zamijeniti taj praktični segment nastave", rekla nam je Sara, studentica Medicinskoga fakulteta u Zagrebu.
Nastavnički smjerovi su
također u nelagodnoj poziciji jer online nastava na daljinu, ako i
postane značajna zamjena za klasično održavanje nastave, teško da može
kvalitetno zamijeniti ploču, kredu i živu riječ nastavnika.
foto: Shutterstock via MonkeyBusiness
Studentica nastavničkoga smjera kroatistike,
trenutno je \'zamrznula\' praksu jer, kako je sva nastava postala online
nastava, njihova mentorica još traži adekvatan način da ih uključi u
takav oblik nastave.
"Instalirali smo mobilnu aplikaciju Microsoft Teams i tamo nam profesorica šalje obavijesti vezane uz praksu i smišlja načine na koji bismo se mogli uključiti u online nastavu.
Vjerojatno ćemo pomoći mentorima pri pisanju nekih zadataka ili
priprema, a to će se vrednovati u konačnoj ocjeni. Još sve na svemu
radi", govori nam ova studentica nastavničkoga smjera.
No, nekim studentima praksa nije odgođena niti ukinuta, već samo preseljena u novo, virtualno okruženje.
Online nastava postaje online praksa studentima nastavničkih smjerova
Studenti zagrebačkog PMF-a, točnije nastavničkih smjerova geografije, kemije, fizike, biologije i matematike, održavat će praksu tako da se što više uključe u pripremu digitalnih nastavnih materijala, nastavu održavanja na daljinu i sve ostale online aktivnosti koje škole, u kojima studenti odrađuju praksu, provode putem internetskih oblika komunikacije.
Također, studenti sve aktivnosti moraju bilježiti u dnevnik prakse.
Bez obzira na to što studenti neće fizički moći održati svoje nastavne i ogledne satove, morat će napisati pripreme za iste i to u istom broju koliko je i predviđeno programom, a kao takve su element za ocjenjivanje, navode u službenoj Uputi. Kao i studenti, njihovi su mentori također zaduženi da prate i evidentiraju njihovu uključenost u online aktivnosti nastavne prakse.
foto: Shutterstock via wavebreakmedia
"Dosad smo imali praksu u učionicama tako da dolazimo na
nastavu slušati ili držati sate (sve pod vodstvom mentora naravno). Za satove
koje držimo pišemo pripreme. Kao što znate ovo je izvanredna situacija pa nije
bilo predviđenog pravilnika za \'online praksu\'. Ono što sada radimo
je navedeno u dokumentu - pomažemo mentorima oko digitalnih sadržaja te pišemo pripreme za sat", kaže nam
studentica nastavničkog smjera matematike i informatike koja trenutno odrađuje obje prakse u školi.
Kako kaže, obje mentorice, iako su jako zaposlene, ugodne su
i susretljive. Unaprijed se dogovaraju koje sate će "održati" te kako
će i gdje napraviti materijale za taj sat. "Na primjer, ako je za prvi razred srednje škole tema sata Sustav linearnih jednadžbi, onda se dogovorimo koje zadatke da
nađem (npr. iz kojeg udžbenika), koje težine da budu, koje online alate da
iskoristim (npr. neki kviz znanja, rješen zadatak u PowerPoint
prezentaciji...), kako da objavim materijale za sat (loomen, preko mentorice,
mailom...)", pojašnjava nam sugovornica kako sada izgleda odrađivanje prakse.
S obzirom da nije definirano koje programe, aplikacije i
druge alate moraju koristiti u pripremi nastave, student s mentorima imaju
određenu slobodu da se prilagode situaciji. "Dosta online alata za učenje baš
zbog ove situacije trenutno nudi besplatne usluge, a moj trenutni favorit je
bookwidgets.com", kaže naša sugovornica.
Smatra da se iz ove situacije može izvući puno koristi: student
i mentori, ali i učenici, mogu iskoristiti puni potencijal tehnologije i naučiti
koristiti nove alate, a materijale koje sada naprave moći će se koristiti i
sljedećih godina.
V.S.
foto: dotshock via Shutterstock