Vodič za brucoše #samostalno #prvikoraci #prviposao #napuninovčanik #svezafaks

Rezultati ankete pokazali: 86% studenata podržava ideju javne 'crne liste' loših profesora

MojFaks | Akademska četvrt, 25.11.2016.



Rezultati ankete pokazali: 86% studenata podržava ideju javne 'crne liste' loših profesora

Na anketu koju smo proveli s pitanjem 'Treba li postojati javna crna lista profesora?' odgovorila su 192 studenta, a njih 165 dalo je potvrdan odgovor. To znači da gotovo 86% ispitanih studenata smatra da je 'crna lista' potrebna, a njih 14% ne smatra nužnim stvaranje iste.

Kao što svi studenti znaju, na fakultetima se provode anonimne ankete (evaluacije) pomoću kojih studenti ocjenjuju profesore, kolegij i studijski program općenito, ali nerijetko baš ti profesori prijete studentima i prisiljavaju ih da u anketama tvrde da na predavanjima teče "med i mlijeko".


foto: anketa

Spomenuli smo da među profesorima postoje i oni lijeni koji ništa ne objašnjavaju, tjeraju studente da kupuju njihove knjige, prolazak na ispitu uvjetuju vlastitim raspoloženjem, ne odgovaraju na upite mailom, ne pojavljuju se na konzultacijama i predavanjima i drugo.

Postavlja se pitanje: kako tim profesorima stati na kraj kada očito rezultati anketa ne utječu previše na to?

Za provođene evaluacije profesora zadužena je AZVO, ali gdje završe rezultati?


Temom ocjene profesora od strane studenata bavi se Agencija za znanost i visoko obrazovanje u okviru postupka "reakreditacije". Ono što učilišta moraju napraviti prije posjeta stručnog povjerenstva jest objaviti na svojim službenim stranicama poveznicu koja osigurava "povjerljivu komunikaciju". Tako studenti mogu anonimno komentirati rad fakulteta ili profesora, slobodno komentirati, pohvaliti ili iznijeti primjedbu na pojedini kolegij ili profesora.

...Svi znaju da su loši i nitko ne poduzima ništa: Treba li postojati javna 'crna lista' profesora?...


Iz Agencije kažu da ona jamči anonimnost svim studentima kako bi opušteno iznijeli svoje iskreno mišljenje, a te poruke dostupne su članovima Povjerenstva koje sudjeluje u procesu reakreditacije, ali ne i predstavnicima visokog učilišta.

"U sklopu posjeta visokom učilištu, stručno povjerenstvo održava sastanak sa studentima. Sudjelovanje na ovom sastanku dobrovoljno je, mogu se uključiti svi studenti i iznijeti svoje mišljenje o studiju, uvjetima, nastavnicima i slično. Moderira ga student – član povjerenstva kako bi se postigla opuštenija atmosfera u kojoj će studenti slobodnije izraziti svoje mišljenje. Prilikom sastavljanja završnog izvješća i preporuka, stručno povjerenstvo u obzir uzima sve prikupljene informacije, a time i informacije dobivene putem povjerljive komunikacije i kroz sastanak sa studentima", rekla je Željka Plužarić iz Odsjeka za odnose s javnošću Agencije.


Izvor: Pixabay/Pixlr

Plužarić dodaje da se provodi i vanjska prosudba sustava osiguravanja kvalitete (audita) te se tako provjerava učestalost ispunjavanja ankete i na koji način se koriste rezultati ankete. Podatke o tome je li neki profesor bio otpušten ili opomenut/kažnjen zbog lošeg i neetičnog obavljanja posla Agencija nema nego bi za ista trebalo upitati visoka učilišta što nas opet vraća na vječni problem "autonomije" svake sastavnice hrvatskih sveučilišta koji, iako nominalno sprečava politizaciju upravljačke politike na svakom fakultetu, također pruža i mnogo prostora za malverzacije i međusobno "čuvanje leđa" zaposlenika visokoobrazovnih institucija.

...Kašnjenje, ucjenjivanje, omalovažavanje: Stvari koje nijedan profesor ne bi trebao raditi...


Postavlja se pitanje je li to sve "mlaćenje prazne slame" s obzirom na to da većina problematičnih profesora i dalje radi? Možemo se samo osvrnuti na profesore koji su primali mito na Ekonomskom fakultetu u Osijeku, za što su osuđeni, no bez utjecaja na njihov radni odnos.

Osim toga, studenti nisu blesavi i znaju da neki profesori nemaju šanse u anketama i da će proći prilično loše, ali vjerovali ili ne – oni i dalje predaju. Neki čak i desetljećima.

"Mnogo sveučilišnih profesora nema nikakvo pedagoško obrazovanje, a nastavu izvode tako što oponašaju svoje bivše profesore"


Neki profesori su strogi i zahtijevaju puno, ali studenti bi trebali biti sretni uz takve profesore jer tada znaju da će nešto uistinu i naučiti. Problem se javlja kada je profesor nemaran te na neki način maltretira studente svojim promjenama raspoloženja, namjerno ih ne pušta na ispitu i drugo.

Ladislav Bognar, profesor pedagogije u mirovini sa Sveučilišta u Osijeku, smatra da je glavni problem sa sveučilišnim profesorima to što nemaju pedagoško obrazovanje, a predavanja drže oponašajući svoje profesore.


Izvor: Shutterstock

"Posljednjih godina na osječkom Sveučilištu smo educirali (doduše vrlo skraćenim postupkom) veći broj mlađih profesora asistenata u želji da se to stanje promijeni. Ovdje govorimo o profesorima koji neodgovorno obavljaju svoj posao, iživljavaju se nad studentima, pa čak ulaze i u sferu kriminala o čemu smo posljednjih godina svjedočili i kroz sudske epiloge. Naravno da su studenti oni koji jedino mogu biti svjedoci takvog postupanja i trebalo bi naći načina kako da se ustanovi sustav po kojem bi se tome stalo na kraj. Mi u Osijeku već niz godina imamo ocjenjivanje profesora od strane studenata (mislim da to postoji i na drugim sveučilištima) i ta studentska ocjena čak ima utjecaja i prilikom napredovanja profesora u viša zvanja. Mislim da je to bolje nego crna lista jer potiče profesore da budu bolji i odaje priznanje dobrim profesorima kakvih je ipak velika većina.", tvrdi Bognar.

...'Korupcija tijekom studiranja': rezultati istraživanja!...


Profesor Bognar je prokomentirao i rezultate naše ankete te zaključio da to samo pokazuje da i dalje postoje profesori koji svoj posao ne obavljaju korektno. No, kaže kako bi studenti na to trebali reagirati i da se to u normalnim društvima ne bi trebalo niti događati.


Izvor: Shutterstock

"Sigurno je da na fakultetima postoji i među profesorima i među studentima neki odnos nezamjeranja, što je dijelom i ogledalo stanja u društvu. Na taj način se negativnosti, iako svi za njih znaju, vuku godinama. U Osijeku je primjerice godinama bilo govora da na Ekonomskom fakultetu postoje profesori koji naplaćuju ispite i trebalo je da USKOK to otkrije i počinitelje privede pravdi, ali na fakultetu su se ponašali kao da se to njih ne tiče. Dekan tog fakulteta je čak poslije toga izabran za rektora sveučilišta?! U nekim normalnim društvima trebao bi odmah biti smijenjen i dekan, ali i članovi etičkog povjerenstva, jer su dozvolili da se to događa na njihovom fakultetu. Vašu anketu shvaćam kao pokušaj da se radi na ozdravljenju stanja na sveučilištima i tu svakako ima puno posla za hrabre i poštene mlade ljude", misli profesor Bognar.

Pročelnik s Odjela turizma i informacijskih znanosti Sveučilišta u Zadru, Vlado Sušac, kaže kako bi problem javne "crne liste" bio u tome što bi tako studenti mogli provoditi vlastitu osvetu prema profesorima zbog pada na ispitu i sličnih situacija. No, smatra kako bi studenti trebali biti bolje informirani o svojim pravima i da su intertni kada je u pitanju institucionalno rješavanje problema.

"Svaki pročelnik je dužan upoznati svakog profesora o rezultatima ankete, pogotovo s negativnim primjedbama koje studenti mogu posebno istaknuti u komentarima. Teško da se osim apela i prozivki na sjednicama stručnih vijeća može išta drugo poduzeti osim ako nije u pitanju teška povreda radne dužnosti. Osobno, s pozicije pročelnika imam iskustva sa slučajevima gdje bih dobivao od pojedinih studenata pritužbe na pojedine profesore, ali bih nakon evaluacije dobivao potpuno suprotan opći rezultat. Pored toga, uvijek tražim od Ureda za kvalitetu ne samo opću statistiku, nego i pojedinačne anketne odgovore i ne biste vjerovali koliko su dijametralno suprotno primjedbe od različitih studenata za istog profesora", kaže Sušac.

K tome, pročelnik Sušac napominje, baš kao i profesor Bognar, da sveučilišnim profesorima nedostaje pedagoškom obrazovanja, ali i metodičkog.

"Nažalost istina je, u akademskoj zajednici postoje vrhunski stručnjaci u svojim područjima, ali mnogima manjka ne samo pedagoško nego i metodičko obrazovanje. Javna predavanja npr. o  modernim pristupima u dokimologiji sigurno bi mnogima pomoglo, bar u ocjenjivanju, što se pokazalo po primjedbama kao glavni problem", ističe Sušac.


Studenti trebaju biti hrabri i ne šutjeti!


Studenti bi sigurno trebali pustiti svoj glas kada je u pitanju nepravda, a upravo se njima nanosi nepravda sa svim profesorima koji su neodgovorni i koji loše predaju. Možda je ideja o javnoj "crnoj listi" profesora radikalna, ali ona je samo ideja koja je nastala kao odgovor na to da neki profesori desetljećima loše predaju, a nitko na to ne reagira.

...Endemske vrste s fakulteta: Tipovi profesora koje ćeš susresti tijekom studiranja...


Sjećam se da su se na mom bivšem fakultetu neke studentice žalile pročelniku na profesora koji je bio taj "problematični" i "neodgovorni", a taj profesor nakon niza žalbi studenata i dalje predaje i dalje bezrazložno ruši studenti i u globalu: ne uči ih ništa.


Izvor: Shutterstock

Ovim tekstom i anketom htjeli smo ukazati na ono što je samo jedna od mnogih "rak rana" hrvatskog visokog školstva: loš kadar ljudi koji u svojim rukama imaju vrijedan, odgovoran, ali i težak zadatak osobljavanja studenata za buduća zanimanja i život općenito. Isti taj zadatak olako shvaćaju te ga, posljedično, ne ispunjavaju prolaznom ocjenom.

No, tko će "rušiti" takve profesore?

Ivana Petrić
foto: Shutterstock


crna lista profesoraloši profesorirezultati ankete



Kako bi poboljšali funkcionalnost stranice, MojFaks koristi kolačiće (cookies). Više o kolačićima pročitajte u uvjetima korištenja.

Slažem se