Vodič za brucoše #samostalno #prvikoraci #prviposao #napuninovčanik #svezafaks

Iseljeni studenti prijete SC-u: Provjerili smo imaju li temelja za tužbu koju najavljuju... Čini se da uopće ne bi trebali pokušavati

MojFaks | Akademska četvrt, 26.03.2020.



Iseljeni studenti prijete SC-u: Provjerili smo imaju li temelja za tužbu koju najavljuju... Čini se da uopće ne bi trebali pokušavati

Rasprave među studentima o mobilizaciji SD-a Cvjetno naselje u svrhu prenamjene doma za građane pogođene elementarnom nepogodom podijeljene su u dvije kontradiktorne struje mišljenja. Ona negativna ne smiruje se već danima, a pojavila se i ideja o tužbi SC-a...

Nakon što je u nedjelju, 22. ožujka, studentski dom Cvjetno naselje prenamijenjen u sigurno sklonište za stanovnike grada Zagreba koji su ostali bez krova nad glavom nakon razornog potresa, svi stanari doma Cvjetno morali su, po obavijesti Studentskoga zbora, a odlukom nadležnih, u što kraćem vremenu spakirati svoje svari i preseliti u studentski dom Stjepan Radić. U ovim trenucima, osim razornog potresa, podrhtavale su i dvije kontradiktorne struje mišljenja studenata: s jedne strane solidarnost i apsolutna spremnost na pomoć, a s druge neslaganje i čvrsto opovrgavanje ovoga čina uz tešku kritiku zagrebačkoga SC-a.


...Nakon razornog potresa: U zagrebački studentski dom useljavaju oni koji su ostali bez krova nad glavom – studenti moraju van...


Rasprave među studentima ne jenjavaju već danima, a od jučer se spominje i tužba protiv Studentskog centra. Glavne zamjerke koje im studenti predbacuju možemo sumirati u sljedeće kategorije:

- nisu pravovremeno obaviješteni službenim kanalima,
- premještanjem imovine stanara nije se postupalo korektno,
- građane koji su ostali bez domova trebalo je smjestiti u druge smještajne kapacitete poput hotela,
- okupljanje velikog broja ljudi na jednome mjestu usred pandemije koronavirusa prilikom useljavanja i iseljavanja stanara predstavlja "epidemiološku bombu"
- te problem useljenih tek osamdesetak građana prvoga dana (ovaj je broj u narednim danima narastao do 300, a raste i dalje), u dom kapaciteta 1800 osoba.

...'Izbačeni kao smeće' ili ipak ne? Potez koji je podijelio javnost: Evo koliko je studenata izašlo, a žrtava potresa ušlo u dom na Cvjetnom...


U neformalnim studentskim grupama javila se i ideja o kolektivnoj tužbi SC-a koju je velika većina odobrila i podržala. Objavu studentice prenosimo u cijelosti. 

foto: screnshoot@Facebook

Postavivši gore navedene argumente, upitali smo prof. dr. sc. Sanju Barić, stručnjakinju za ustavno pravo, profesoricu riječkog Pravnog fakulteta s Katedre za ustavno pravo imaju li studenti osnove tužiti Studentski centar. Za naš je portal prokomentirala svaki ovaj argument - jedan po jedan.

1. Nepravovremena obavijest koja nije odaslana službenim kanalima


Prva obavijest o hitnom preseljenu studenata došla je od strane Studentskoga zbora Sveučilišta u Zagrebu koju su objavili na svojoj Facebook stranici u 12:52, a nakon toga Domski odbor Cvjetno naselje dijeli istu obavijest u privatnu grupu stanara doma. Podsjetimo, najjači potres je Zagreb zatresao u pola 7 ujutro, nakon čega se, do podneva, morala donijeti odluka o smještanju građana kojima je ova katastrofa na ovom području nezabilježana u posljednjih 140 godina, razrušila krovove nad glavama. Radilo se o situaciji u kojoj se djeluje maksimalnom brzinom i u kojoj odlučuje sam MUP, ali i Nacionalni stožer na čelu s ministrom unutarnjih poslova, Davorom Božinovićem.


Činjenica jest da je SC zakasnio s objavom na svojoj internetskoj stranici. Naime, službena je obavijest objavljena u 16:42, a prema informacijama studenata, preseljenje je već do 17 sati poslijepodne trebalo biti dovršeno. Ovdje se postavlja pitanje koji su to službeniji kanali koje studenti prate, a koji bi ulazili u njihovu definiciju službenog glasila. Jesu li to stranice zagrebačkog SC-a? I koliko zbilja studenata u okolnostima epidemije korona virusa i potresa odlazi na početnu stranicu zagrebačkog SC-a? Koliko je realno očekivati da će studenti, u jeku epidemije i zatim snažnog potresa, odlaziti na stranice SC-a?

Valja ovdje dodati, da su uslijed potresa neki dijelovi Zagreba ostali bez struje i interneta, a nekima čak nisu radili ni mobilni telefoni što je samo dodatno zakompliciralo pravovremeno i službeno objavljivanje informacija i protokola. U ovakvim okolnostima za očekivati je da će se i krizna komunikacija odvijati kojim god je to kanalima moguće.

Što se tiče valjanosti ovoga argumenta, profesorica Barić govori da ovaj argument ne stoji. "Nisu mogli biti na vrijeme obaviješteni jer u izvanrednoj situaciji nitko nije mogao biti na vrijeme obaviješten, pravno ni nikako", govori te se pita, tko je građane Zagreba ikako mogao na vrijeme upozoriti i obavijestiti o ovoj elementarnoj nepogodi - potresu? 

2. Nekorektno postupanje prema imovini stanara


Studenti pri ovoj točki, kao nekorektnom postupanju prema njihovoj imovini, ističu da su njihove stvari u ormarima zapečaćene samo selotejp trakom. Također, nekolicina je 'izgubila' pojedine materijalne stvari jer, kako navode, "u onom kaosu od stvari to nisam mogla pronaći".

Poneke stvari koje je Uprava doma smjestila u crne vreće, nemoguće je dešifrirati jer na numeriranim trakama s brojevima soba "ne vide se brojevi soba jer su se izbrisali od plavoga markera…neke vreće uopće nisu označene“, riječi su jednog studenata koji se također požalio na proces preseljenja osobnih stvari. SC, s druge strane, tvrdi da je sve ispravno skladišteno i da su stvari stanara zapečaćene adekvatno. Sigurnost čuvanja stvari organizira Uprava doma.


foto: privatna arhiva@Facebook@Studentski zbor Sveučilišta u Zagrebu

No, što kaže zakon u ovom slučaju? Ovdje treba napomenti da se naknada štete mora temeljiti na dokazima, dakle konkretnim podacima koje je moguće provjeriti ili potkrijepiti, a koji bi jasno pokazali što se od privatne imovine nalazilo u sobi studenta/ice u trenutku selidbe istih, a što je onda izgubljeno ili oštećeno. Pitanje je: jesu li stanari vodili inventar vlastite imovine u sobama i to na dokazljiv način? "Sve je to jako nelagodno, ali ako bilo nije konkretnih šteta u preseljenju stvari, argument pada u vodu. Teško da bi u toj situaciji šteta bila adekvatno procijenjena. Ako je došlo do konkretne štete poput uništenog, oštećenog ili nestalog i ako za to postoje dokazi, postoji naknada te iste štete od štetnika koji ju je i počinio“, govori nam profesorica Barić. 

Nadalje, što se stanara tiče, problematičan je i sam način pakiranja i odnošenja uprave prema njihovim stvarima. "Je li se moglo bolje i kvalitetnije, odnosno pečatiti na drukčiji način, moglo se u mirnijoj situaciji, no ovdje se radilo o nuždi", napominje ona te dodaje da je u izvanrednoj situaciji poput ove teško procijeniti što se moglo bolje i drukčije




foto: screenshot@Facebook

3. Građane pogođene potresom trebalo je smjestiti u hotele, a ne u studentski dom


Ova odluka donesena je od strane Ministarstva unutarnjih poslova i predsjednika Nacionalnog stožera civilne zaštite Davora Božinović. Nadležni su, prema tome, procijenili izbor studentskoga doma kao najbolje rješenje u ovoj izvanrednoj situaciji, a na SC-u i Upravi doma nije preostalo ništa drugo, već slušati naloge i upute nadležnih.

Studentski domovi su u tim trenucima bili gotovo prazni, jer je velika većina nakon obustave nastave na svim fakultetima napustila studentske domove. Toga je dana struja nezadovoljnih studenata negodovala jer je, navodno, "preseljen čitav dom studenata da bi u njega uselilo svega 50 ljudi". Ovi su podaci daleko od točnih.


foto: arhiva, MojFaks

Prema informaciji koju je pružio Studentski zbor Sveučilišta u Zagrebu, "sobe u studentskim domovima su studentima upravo to, dom te je više od 1800 studenata SN Cvjetno naselje bez ikakvog službenog očitovanja i konkretnih informacija iseljeno iz svojih domova ", stoji na njihovoj Facebook stranici.

Na lokaciji Cvjetnoga naselja moguće je smjestiti do 1800 ljudi, a kako doznajemo od sanacijskoga upravitelja SC-a, Mirka Bošnjaka, iz studentskoga doma je u nedjelju iselilo oko 150 studenata, a ne njih 1800. Dom, dakle, nije bio pun. Dapače - preostali stanari nisu ispunjavali ni 10% kapaciteta doma.

"Jučer je iselilo oko 150 studenata, a broj građana koji dolazi u studentski dom danas je veći, ima ih stotinjak, a i dalje pristižu. Neki nisu još ni došli, a dolazi se kontinuirano jer je još uvijek u tijeku procjena šteta kućanstava, a ljudi najčešće jučer nisu sami mogli procijeniti tu štetu", rekao je za naš portal 24. ožujka upravitelj SC-a Bošnjak, a do danas se ta brojka popela na skoro 300 građana.

Profesorica Barić, uz ovaj argument nadodaje da se u takvoj situaciji "državi dopušta puno više slobode djelovanja."

Drugi pak protuargumenti napominju da su hoteli mahom u privatnom vlasništvu i kao takvi ne predstavljaju povoljnije niti logičnije rješenje od studentskih domova, koje kao državno vlasništvo, djelomično financiraju porezni obveznici, među kojima i upravo oni koji su ostali bez krova nad glavom. Također, postavlja se pitanje ekonomičnosti funkcioniranja studentskih domova u ovom periodu kad stanari u njima popunjavaju tek manji dio kapaciteta (kao u Cvjetnom).

Kako doznajemo, neki zagrebački hoteli svoje su zaposlenike slali na neplaćene godišnje odmore kao prvu mjeru borbe protiv krize koja slijedi i dijeljenja otkaza. Privatni sektor dakle jako dobro zna koliko je neisplativno održavati "hladni pogon" mašinerije koja neće isplatiti samu sebe. Zbog toga se postavlja pitanje zašto se od samog početka nije donijela odluka da se sve preostale studente preseli u jedan dom. Na taj bi način bio zadovoljen kriterij ekonomiziranja rada domova za preostale studente, ali i prilika da ih se o svemu obavještava pravovremeno. Splet okolnosti doveo je barem djelomično zasad baš do toga - prvo su reducirane linije u studentskim restoranima, zatim su studenti Cvjetnog premješteni na Savu, da bi nakon potresa stigla obavijest o preseljenju stanara Lašćine u Savu ili Šaru kako bi se dom privremeno potpuno zatvorio.

4. Higijenski upitnik? Epidemija virusa u okupljenoj masi prilikom selidbe


Studentski zbor u svojoj je obavijesti o preseljenju stanara i stvari apelirao na studente koji nisu u Zagrebu da ne dolaze po svoje stvari iz jasnoga razloga - potencijalnog širenja zaraze. "Studenti mogu doći po svoje stvari, ali se to ne preporučuje iz razloga velikog broja ljudi na jednom mjestu i potencijalnog širenja corona virusa. Budite oprezni, pazite na higijenu i nosite masku i rukavice!", glasio je uvodni dio objave predstavnika Studentskog zbora Sveučilišta u Zagrebu.

Unatoč tome, obaviješteni i informirani o riziku te imajući na umu epidemiološku situaciju, roditelji i studenti ipak su pohrlili u studentske domove kako bi "sigurno iselili svoje stvari". Kako se može čuti među stanarima, na jednome mjestu odjednom našlo se više stotina osoba stoga se pitaju radi li se ovdje o potencijalnoj "epidemiološkoj bombi"


foto: arhiva, MojFaks

Sanacijski upravitelj Mirko Bošnjak kazao je za naš portal da je čitava selidba protekla po standardima struke. "Pri iseljavanju bila je prisutna sanitarna inspekcija, ja sam također bio cijelo vrijeme tamo i studentima je dano jasno do znanja da se treba držati preporučeni razmak. Učinili smo sve da se održe standardi sukladno propisanom socijalnom kontaktu i taj razmak se držao zato su i redovi na ulazima bili poduži", rekao je.

Ovdje treba napomenuti da su jednu takvu epidemiološku bombu, nakon objave da se fakulteti u cijeloj Hrvatskoj zatvaraju mogli uzrokovati upravo studenti koji su, unatoč preporukama kolega farmaceuta i biokemijskih medicinara, odlučili iz mjesta studiranja masovno otputovati kućama na taj način preplavljujući kolodvore. U kontekstu toga da je među mladim osobama velik postotak onih koji imaju asimptomatsku zarazu te virus mogu širiti bez da i sami znaju da su zaraženi, ovi su se studenti potrudili objasniti kolegama iz cijele Hrvatske zašto je ipak pametnije, u kontekstu borbe protiv epidemije, ostati u mjestu studiranja nego putovati kući. Po broju preostalih studenata u domovima jasno je koliko je kolega zbilja poslušalo ovaj savjet.

...NEMOJTE PUTOVATI KUĆI – mama će izdržati! Evo zašto je bitno da sada OSTANETE u mjestu studiranja...


...Kako je život stao zbog korone: Sve najvažnije PROMJENE i ZABRANE koje su utjecale na studente – dan po dan...


Što se tiče prof. Barić, pravno gledano, ovaj argument, iako najosjetljiviji, lako se pobija. "Na terenu u kriznim situacijama situacije se odvijaju hitno. Država ima pravo na takav izbor mjera! Ali prilikom svega moramo imati razumnu razinu pažnje i odgovornosti. Da se ista situacija neplaniranog okupljanja stotine ljudi usred epidemije odvila van elementarne nepogode, imali bi puno problema, no ovo je druga vrsta odgovornosti", pojašnjava nam profesorica Barić.

I u drugim medijima raspravlja se o tome imaju li studenti pravo na negodovanje i tužbu protiv zagrebačkog Studentskog centra. Tako se i Pavle Kalinić, pročelnik Gradskog ureda za upravljanje u hitnim situacijama Grada Zagreba, osvrnuo na ovu temu koja je polarizirala javnost. On, pak, za probleme studenata nema baš prevelikog razumijevanja."Studentima bih preporučio da se stave na raspolaganje Civilnoj zaštiti. Tako su me zvali da je pao veliki snijeg jedne godine i da se ne mogu kretati. I tada sam im rekao da uzmu lopate i očiste snijeg. Razumijem da im nije lako, ali vjerujte mi, onima koji su morali bez ičega istrčati van puno je teže", rekao je za Novosti.

Iako je nezadovoljstvo studenata razumljivo, čini se da njihovi argumenti nemaju čvrstu pravnu podlogu. Treba napomenuti da se radilo o izvanrednoj situaciji u kojoj se pokušava pomoći unesrećenima i sanirati štetu na najbrži i najefikasniji način te da su u takvim okolnostima određeni propusti mogući.

Tužba je, naravno, u svakom trenutku moguća i opravdana uz postojanje čvrstih argumenata i dokaza, no dobiti spor – to je već drugi par rukava!

V.S.
foto: M.Trbuščić/arhiva, MojFaks


Cvjetno naseljestudentski domiseljavanjeselidbaraspravaproblemistudenti



Kako bi poboljšali funkcionalnost stranice, MojFaks koristi kolačiće (cookies). Više o kolačićima pročitajte u uvjetima korištenja.

Slažem se