facebook,
whatsapp
Dok predložena kurikularna reforma, prije svega u srednjem strukovnom školstvu, tek u najavama za nekoliko godina zagovara dualni koncept obrazovanja, zasnovan na više stručne prakse, splitsko Sveučilište sličan model već u ljetnim mjesecima ove godine oživjet će povezivanjem visokog obrazovanja i realnog sektora.
Prema riječima prof. dr. Šimuna Anđelinovića, rektora Splitskog sveučilišta, to će biti moguće suradnjom s takozvanim nastavnim bazama ("Teaching basis"), tvrtkama, ustanovama i organizacijama izvan akademskog kruga u kojima će studenti stjecati vještine i znanja u skladu sa zahtjevima tržišta rada.
Prema donesenom pravilniku, nastavne baze u kojima će studenti moći odrađivati stručnu praksu su različite organizacije, od bolnica, domova zdravlja, inženjerskih ureda, pa sve do sportskih klubova, trgovačkih društava, ustanova kulture i jedinica lokalne uprave i samouprave.
Sveučilište je prije godinu dana donijelo Pravilnik o nastavnim bazama te do danas potpisalo četrdesetak sporazuma s različitim organizacijama: od Ericssona i Fine, splitskog HNK i kluba Hajduk do AD Plastika, Zračne luke Split, Grada Splita, kao i drugih ustanova te lokalne jedinice u kojima će od ljeta početi pokusna provedba ovog modela s ukupno, za početak, najmanje 300 najboljih studenata Splitskog sveučilišta.
Namjera je u optimalnoj fazi provedbe takvu praksu omogućiti za deset posto najboljih studenata Sveučilišta u Splitu (njih oko dvije tisuće) i to svih struka, koji će na ljetnoj praksi provoditi po 15 dana. U ovaj model planira se uključiti između 500 i 600 mentora/stručnjaka.
U tvrtkama i organizacijama koje budu određene kao nastavne baze studente će čekati i s njima raditi mentori, koji će biti izabrani u suradnji Sveučilišta i poslodavaca. Mentori će moći biti i osobe ne samo usko vezane uz specifičnu djelatnost, nego, primjerice, u novinskoj kući to će osim novinara moći biti i pravnici, ekonomisti, šefovi marketinga ili informatike te drugi.
Studenti će nakon određene prakse dobiti potvrde, a da neće biti šale i olakog prihvaćanja ovakvog modela suradnje potvrđuje i najavljeni sustav kontrole kvalitete: studente će nakon odrađene prakse još jednom provjeravati njihovi mentori na fakultetima.
Ono što je najvažnije jest da će tako uspješno odrađena praksa studentima biti upisana u diplomu supplement, dopunsku ispravu o studiju koja sadrži podatke koji nisu navedeni u diplomi. To bi trebao biti orijentir i budućim poslodavcima o znanjima i vještinama stečenima izvan studentskih klupa.
Naposljetku, sami poslodavci dobivaju najizvrsnije studente koje će možda poželjeti i zadržati te im tako osigurati radno mjesto. Uz to, namjera je ovakve suradnje omogućiti razvoj start up i spin off trgovačkih društava te zajedničko patentiranje i zaštitu intelektualnog vlasništva.
Pokaže li se ovaj model uspješnim u eksperimentalnoj provedbi, uvjeren je rektor Anđelinović, nema razloga da ne bude prihvaćen i na državnoj razini.
Više pročitajte ovdje.
L.B./izvor: Slobodna Dalmacija
foto:
Prema riječima prof. dr. Šimuna Anđelinovića, rektora Splitskog sveučilišta, to će biti moguće suradnjom s takozvanim nastavnim bazama ("Teaching basis"), tvrtkama, ustanovama i organizacijama izvan akademskog kruga u kojima će studenti stjecati vještine i znanja u skladu sa zahtjevima tržišta rada.
Prema donesenom pravilniku, nastavne baze u kojima će studenti moći odrađivati stručnu praksu su različite organizacije, od bolnica, domova zdravlja, inženjerskih ureda, pa sve do sportskih klubova, trgovačkih društava, ustanova kulture i jedinica lokalne uprave i samouprave.
Sveučilište je prije godinu dana donijelo Pravilnik o nastavnim bazama te do danas potpisalo četrdesetak sporazuma s različitim organizacijama: od Ericssona i Fine, splitskog HNK i kluba Hajduk do AD Plastika, Zračne luke Split, Grada Splita, kao i drugih ustanova te lokalne jedinice u kojima će od ljeta početi pokusna provedba ovog modela s ukupno, za početak, najmanje 300 najboljih studenata Splitskog sveučilišta.
Namjera je u optimalnoj fazi provedbe takvu praksu omogućiti za deset posto najboljih studenata Sveučilišta u Splitu (njih oko dvije tisuće) i to svih struka, koji će na ljetnoj praksi provoditi po 15 dana. U ovaj model planira se uključiti između 500 i 600 mentora/stručnjaka.
U tvrtkama i organizacijama koje budu određene kao nastavne baze studente će čekati i s njima raditi mentori, koji će biti izabrani u suradnji Sveučilišta i poslodavaca. Mentori će moći biti i osobe ne samo usko vezane uz specifičnu djelatnost, nego, primjerice, u novinskoj kući to će osim novinara moći biti i pravnici, ekonomisti, šefovi marketinga ili informatike te drugi.
Studenti će nakon određene prakse dobiti potvrde, a da neće biti šale i olakog prihvaćanja ovakvog modela suradnje potvrđuje i najavljeni sustav kontrole kvalitete: studente će nakon odrađene prakse još jednom provjeravati njihovi mentori na fakultetima.
Ono što je najvažnije jest da će tako uspješno odrađena praksa studentima biti upisana u diplomu supplement, dopunsku ispravu o studiju koja sadrži podatke koji nisu navedeni u diplomi. To bi trebao biti orijentir i budućim poslodavcima o znanjima i vještinama stečenima izvan studentskih klupa.
Naposljetku, sami poslodavci dobivaju najizvrsnije studente koje će možda poželjeti i zadržati te im tako osigurati radno mjesto. Uz to, namjera je ovakve suradnje omogućiti razvoj start up i spin off trgovačkih društava te zajedničko patentiranje i zaštitu intelektualnog vlasništva.
Pokaže li se ovaj model uspješnim u eksperimentalnoj provedbi, uvjeren je rektor Anđelinović, nema razloga da ne bude prihvaćen i na državnoj razini.
Više pročitajte ovdje.
L.B./izvor: Slobodna Dalmacija
foto:
