Vodič za brucoše #samostalno #prvikoraci #prviposao #napuninovčanik #svezafaks

Studentske razmjene kao stil života: upoznajte Erasmus rekordere koji su proputovali cijelu Europu

MojFaks | Akademska četvrt, 04.11.2016.



Studentske razmjene kao stil života: upoznajte Erasmus rekordere koji su proputovali cijelu Europu

Putovanja i susreti s ljudima iz drugih kultura su ono što život čini ljepšim i pružaju nam memorabilna iskustva. Tijekom studija brojni studenti se odluče na razmjenu, a neki to učine čak nekoliko puta te tvrde da svoju odluku nisu zažalili.


Zašto i bi kada su studentske razmjene pune pozitivnih iskustava, a tijekom tog nezaboravnog dijela školovanja, mnogi odrastu, sazriju pa čak i shvate što žele raditi u svom životu nakon fakulteta. Kako ne bismo trubili o čarima studentske razmjene i citirali američku esejisticu Agnes Repplier, koja kaže "da je potreba za putovanjem simptom života", saznali smo iz prve ruke od studenata koji su bili na više razmjena kakvo je to zapravo iskustvo.

Naš sugovornik Josip Vincetić s Filozofskog fakulteta u Osijeku se i trenutno nalazi na razmjeni, dok su studenti Marko Žmirak s Ekonomskog fakulteta u Dubrovniku i Tanja Odobašić s Ekonomskog fakulteta trenutno u "mirovanju".

Moguća misija: pronaći dom ondje gdje stižeš prvi put


Josip se trenutno nalazi na drugom Erasmusu i to u Španjolskoj na Universidad de Sevilla, a prije dvije godine bio je u poljskim Katowicama na University of Silesia. Prošlog ljeta sudjelovao je na projektu u sklopu Erasmus + programa preko kojeg je išao u Portugal pa kaže "da ga se najviše dojmio osjećaj pronalaska doma negdje daleko od onog u kojem si odrastao".

Tanja je bila na jednoj Erasmus studijskoj razmjeni u finskom gradu Turku, a stručnu praksu odradila je u organizaciji Pestalozzi u Velikoj Britaniji te je sudjelovala u američkom programu Semester at Sea.


Josipov fakultet u Katowicama,University of Silesia... foto: privatna arhiva

"Sve te razmjene su mi otvorile oči i shvatila sam da granice postoje samo u teoriji te da nismo previše različiti bez obzira na to iz koje države dolazimo. Erasmus je bio samo početak jer ni u najluđim snovima nisam mogla zamisliti da ću posjetiti preko 20 zemalja"
, otkriva Tanja.

Marko vodi ESN Dubrovnik već četiri godine i osnivač je udruge Erasmus Student Network Croatia, a prvu razmjenu je imao u Sevilli gdje se prvi puta susreo sa studentskim organizacijama te se aktivno uključio u njihov rad. Nakon toga je osnovao ESN Dubrovnik, a na ovakvu studentsku mobilnost gleda kao idealnu priliku za stjecanje dodatnih referenci u životopisu i prvog radnog iskustva.

"Osobno sam pored tri Erasmus stipendije, za vrijeme studiranja odradio stručne prakse u St. Petersburgu i Bruxellesu te danas na mobilnost gledam kao na stil života", kaže Marko.


Marko na svojoj prvoj razmjeni u Sevilli 2011.... foto: privatna arhiva

"Uvijek imaj tjesteninu i sos u sobi" i "Slušaj srcem" - samo su neke od lekcija koje naučite na razmjeni


Bit studentskih razmjena uvijek leži na ideji da naučimo nešto novo, osobito izvan akademskog okvira, a to se zove život. Upravo zato naši Erasmusovci "rekorderi", kažu da postoje temeljne lekcije koje će svi kad-tad na razmjeni naučiti.

"Neke od lekcija koje sam naučio su: sve se može riješiti, probaj sve, uvijek imaj tjesteninu i sos u sobi i pazi na novce!", naglasio je Josip svoje lekcije, a Tanja tvrdi da je najvažnija lekcija koju je naučila jest da sluša srcem.

"Kada je riječ o studentskim praksama i razmjeni rekla bih da je glavna lekcija to da se stalno trebamo prisjećati da se uvijek možemo vratiti kući. Naučila sam da trebamo prihvaćati prilike koje se nađu pred nama. Ponekad je prilika koja se pojavi pomalo zastrašujuća jer nisu sve stvari sigurne i uvijek postoji rizik da stvari krenu u smjeru kojeg ne želimo", kaže Tanja.


Tanja u Finskoj... foto: privatna arhiva



Pred ekonomskim fakultetom u Turku (Finska)... foto: privatna arhiva

Marko kaže da je bitno naučiti lekciju da je današnje tržište rada vrlo dinamično te da je za zaposlenje potrebno puno više od diplome, a radi se o vještinama koje stječu neformalnim obrazovanjem, volontiranjem te komunikacijom s drugim ljudima jer sutra baš mi možemo biti pokretači modernog društva.

Na studentskim razmjenama nema mjesta za usamljenost i tugu


Budući da studentska razmjena podrazumijeva studiranje u drugoj državi, studenti mogu naići na nerazumijevanje, ali čini se da za usamljenost ipak nije na tapeti.

"Osjećao sam se neshvaćeno prvenstveno u birokratskim postupcima jer nisam znao jezik, ali zato postoji Erasmus buddy program čiji članovi pomažu dolazećim studentima sa svim njihovim pitanjima i cilj im je olakšati upravo takve situacije. U određenim trenucima se možda i jesam osjećao usamljeno, pogotovo jer sam oba puta na Erasmus otišao sam, ali takve su situacije rijetke i brzo prolaze. Okružen novim prijateljima koji imaju iste probleme kao i ti i međusobno si pomažete, okružen novim mjestima i stvarima koje treba otkriti, nemaš baš puno vremena za biti usamljen", otkrio je Josip.


Josipovo putovanje u Zakopane dok je bio u Katowicama... foto: privatna arhiva

Studentica Tanja kaže kako se nije osjećala usamljeno, ali da joj je falio netko s kim će razgovarati na hrvatskom jeziku.

"Ponekad bi se osjećala neshvaćeno i usamljeno, osobito kada bih poželjela otići na kavu na osječku promenadu s kolegama s faksa ili prošetati svojim selom… no sve je to kratkog vijeka jer kada ste na studentskoj razmjeni nema previše mjesta za samovanje i tugu upravo zbog velikog broja ljudi kojima ste okruženi, svim aktivnostima koje se za vas organiziraju", poručuje Tanja.

Josip kaže da loših iskustava nije imao te da jedino što može smatrati lošim iskustvom je prazan novčanik nakon ludog izlaska van, a Marko i Tanja su isto tako bili lišeni loših iskustava, a studentica naglašava da je uvijek bitno vjerovati svojoj intuiciji i zdravom razumu.


Marko na stručnoj praksi u St.Petersburgu... foto: privatna arhiva


Tanja s kolegicama u Velikoj Britaniji na stručnoj praksi... foto: privatna arhiva

"U Sevilli sam tek nešto više od mjesec dana, ali mogu reći da je jedan od najljepših gradova u kojima sam proveo malo duže vremena. Hrana je prefina, vrijeme prelijepo, a ljudi pristupačni i nasmijani. Fakultet na kojem ja studiram (Universidad de Filologia) je smješten u centru grada i izgleda stvarno nevjerojatno. Profesori su kvalitetni i pristupačni (barem oni čije kolegije slušam), hrana u kantini ukusna i ne preskupa, kava i pivo prekoputa faksa jeftini. Ali treba uzeti u obzir da je Sevilla velik grad te zbog toga može biti naporno 'trčati' s jednog kraja grada na drugi, a to se događa vrlo često", sažeo je Josip svoje trenutno pozitivno iskustvo studiranja u Španjolskoj.

S druge strane, Tanja ima nešto drugačije, ali opet pozitivno iskustvo studirajući u hladnoj Finskoj sa samo naizgled, "hladnim" ljudima.


Tanja u Velikoj Britaniji... foto: privatna arhiva

"Užitak je bio ići na predavanja u Turkuu, sudjelovati u timskom radu sa stranim kolegama, živjeti u lijepom apartmanu u gradu, biti dio jednog od najboljih edukacijskih sustava u svijetu gdje je pristup profesora studentima nevjerojatno različit od hrvatskog, gdje su razlike u danu i noći drugačije nego igdje. Za Fince se kaže da su 'hladan' narod, ali u biti to vrijedi samo dok ih se ne upozna bolje. Ljubaznost kojom se zaposlenici javnih službi odnose prema svima je nešto što sam prvo primijetila tamo i što mi često padne na pamet kada se sjećam kako je bilo živjeti na sjeveru"
, tvrdi studentica.

Procedura prijave na razmjenu nije komplicirana baš zato da bude dostupna svim studentima


Ovi studenti kažu da procedura prijave na Erasmus i druge razmjene nije komplicirana te sve što treba napraviti jest popuniti obrazac objavljen u natječaju, a prilažu se još životopis i motivacijsko pismo.
"U bodovanje uz motivacijsko pismo ulazi i opći prosjek te prosjek ocjena iz stranog jezika. Nakon što se objave rezultati i ako su prolazni, vaša se prijava šalje Sveučilištima koje ste naveli u prijavnom obrascu nakon čega čekate potvrdu da vas primaju. Posljednji korak koji sve čini službenim je primitak prihvatnog pisma", objašnjava Josip.

Tanja kaže da je prijava na Erasmus studentsku razmjenu prilično jednostavna (baš kako je opisao Josip), ali da se stvari malo mijenjaju kada je riječ o stručnoj praksi.

Marko u tvrtki Exponenta Ltd....foto: privatna arhiva

"Što se stručne prakse tiče, u pravilu smo prepušteni sami sebi. To znači da sami pronalazimo i kontaktiramo potencijalne organizacije za obavljanje stručne prakse i s njima dogovaramo uvjete dolaska i boravka. Nakon stručne prakse u dodatak diplomi dodaje se dokumentacija koja svjedoči o odrađenoj stručnoj praksi putem Erasmus programa", pojasnila je.

Marko je otišao i korak dalje te je u sklopu svoje udruge proveo istraživanje koje je pokazalo dosta zanimljive rezultate, bez obzira na to što kaže da po njemu osobno, prijava na razmjenu uopće nije komplicirana.

"Prema istraživanju koje smo proveli u udruzi Erasmus Student Network Dubrovnik na uzorku od 344 studenta na Sveučilištu u Dubrovniku, najveća prepreka studentima za odlazak na mobilnost su upravo komplicirane procedure prijave te nedostatna financijska sredstva", kaže Marko.


Josipovo putovanje u Rondu u organizaciji Erasmus Club-a u Sevilli... foto: privatna arhiva

Bez obzira na to voljeli putovanja ili ne, studentske razmjene pružaju ono što bismo teško iskusili ovdje: stjecanje prijatelja i poslovnih kontakata iz cijelog svijeta, stvaranje interkulturalnog pogleda na svijet te veliku odgovornost na vlastitim plećima.

Ivana Petrić
foto: privatna arhiva


Erasmusstudentska putovanjarekorderistudentska razmjena



Kako bi poboljšali funkcionalnost stranice, MojFaks koristi kolačiće (cookies). Više o kolačićima pročitajte u uvjetima korištenja.

Slažem se