facebook,
whatsapp
Pokretač spomenute peticije je student prve godine Ekonomskog fakulteta u Zagrebu, Marko Leskovar, koji kaže da je glavni cilj pokretanja peticije nezaposlenost izvanrednih studenata. Ovaj prijedlog podijelio je redovne studente koji tvrde da bi ta mogućnost jednima išla u korist te bila nauštrb drugih.
Marko kaže da je na prvoj godini fakulteta na kojem studira, od izvanrednih studenata zaposleno svega 15-20%, što je po njegovom mišljenju stvarno poražavajuća brojka.
"Izvanredni studij se isključivo plaća iz prihoda izvanrednih studenata, ovih 15-20 % će nekako moći platiti školarinu, no što je s ostalih 80 %? Smatram kako svakako rješenje ne može biti odustajanje od studija. Ta brojka zaposlenih izvanrednih studenata nije nešto bolja ni na ostalim fakultetima u Hrvatskoj. Stoga smatram kako je nužno odobriti izvanrednim studentima rad posredstvom student-servisa, kako bi lakše dolazili do privremenog zaposlenja, te kako bi mogli platiti školarinu koja se plaća izravno iz naših prihoda", objašnjava Marko.
Premda ovo naizgled zvuči idilično, ne smijemo zaboraviti da živimo u Hrvatskoj u kojem često nije jasan status izvanrednih te što sve on sa sobom nosi. K tome, postoji mogućnost zlouporabe rada za izvanredne studente jer bi tada na upise na faks pohrlili mnogi koji ga inače ni ne bi upisali.
Kako neki studenti tvrde, poslodavci debelo iskorištavaju opciju zapošljavanja studenata jer su isplativiji od "običnih" radnika. No, Marko tu ne vidi velik problem jer smatra da su upisi na fakultete ionako ograničeni upisnim kvotama, ali drži da bi bilo dobro staviti dobnu granicu do koje bi izvanredni studenti imali pravo na rad.
"Smatram da redovni studenti ne bi ostali bez posla ako se omogući izvanrednim studentima rad posredstvom student servisa. Došlo bi do povećanja radne snage na studentskom tržištu rada, te također do povećanja obim poslova na studentskom tržištu rada. Neki fakulteti se ne pridržavaju termina izvođenja nastave za izvanredne studente, te su oni onemogućeni raditi. Na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu se pridržavaju termina izvođenja nastave za izvanredne studente. Smatram kako ti fakulteti koji se ne pridržavaju termina izvođenja nastave za izvanredne studente, trebaju pod hitno prilagoditi termine izvođenja nastave za izvanredne studente. Izvanredni student ne može imati predavanja u terminima kada i redovni. No rješenje problema nije svakako u prilagođavanju termina. To je samo dio rješenja", dodajte Marko.
No, ne slažu sve svi studenti s njegovim mišljenjem pa tako neki redovni studenti tu vide prostor za iskorištavanje te opcije od strane poslodavaca. Apsolvent na studiju socijalnog rada, Alojzije I., smatra da Markova peticija uopće nije dobra ideja te tvrdi da bi dovela do toga da bi mnogi poslodavci počeli uzimati isključivo izvanredne studente umjesto "stalnih" radnika kako bi izbjegli plaćanje državi.
"Mišljenja sam da mogućnost rada za izvanredne preko student servisa ne bi bila dobra iz više aspekata. Budući da izvanredni imaju mogućnost rada preko ugovora o radu, mi redovni imamo pravo rada preko studentskog servisa, a ovaj problem koji oni imaju se ne rješava dobivanjem prava rada preko SS-a nego s fakultetima i usklađivanju rasporeda. Primjerice na fakultetu koji ja pohađam, Socijalni rad, izvanredni studiji imaju predavanja prvi tjedan u mjesecu što traje pet dana od 8 do 20 sati. To je sasvim u redu, mišljenja sam da bi se takvo mjesečno opterećenje dalo uskladiti s poslodavcima. Između ostalog, jedan dečko je komentirao, a i slažem se s njim, da bi se to moglo često zloupotrebljavati na način da umjesto radnika uzimaju izvanredne studente kako bi se izbjegla davanja državi", prokomentirao je Alojzije.
Izvanredni studenti - nepoznanica bolonjskom sustavu, "zlatne koke" matičnim fakultetima
Kako je studentski rad u Hrvatskoj pun "falingi" može posvjedočiti svatko tko je barem jednom radio preko studentskog ugovora. Osim nepostojeće zakonske regulative, tu su i brojni problemi koji se već godinama gomilaju. Novinarka koja prati visoko obrazovanje na portalu h-alter, Ana Kuzmanić, objasnila je za MojFaks da je "krnji" bolonjski sistem koji se izvodi kod nas zapravo problem jer po njemu izvanredni studenti ne bi trebali niti postojati.
"Sam studentski rad u Hrvatskoj je dosta loše reguliran, odnosno postoje brojni problemi koji se godinama ignoriraju –neisplata plaća, kršenje radničkih prava studenata, supstitucija \'običnih\' radnih mjesta sa studentskim i sl., dok se o radu izvanrednih zapravo i ne priča jer se polazi od pretpostavke kako su oni \'obični\' radnici. Problem je što, koliko mi je poznato, prema krnjem bolonjskom sistemu kakav je u Hrvatskoj, izvanredni studenti ne bi trebali ni postojati, ali dobar dio fakulteta zadržao je takav oblik studiranja kao \'zlatnu koku\' putem koje stječu dodatni profit. Iako je to možda druga tema, problemi su svakako povezani jer se ponovno implementirao jedan model bez detaljnih analiza i planova", kaže Kuzmanić.
K tome, dodaje kako ne zastupa model koji bi nekome drugome ograničio rad, ali da jasni kriteriji moraju postojati osobito kada postoji širok prostor za manipulaciju za razliku od situacije s redovnim studentima.
"Osim toga, ni nemamo podatke koliki broj izvanrednih studenata radi i je li riječ o osobama koje su u stalnom radnom odnosu s velikom plaćom ili je riječ o \'običnim studentima\' koji rade povremeno primjerice u nekakvom pozivnom centru. Svakako nisam za model koji bi drugoj osobi ograničio pravo na rad, ali potrebno je imati jasne kriterije, pogotovo u ovom slučaju gdje postoji puno više prostora za manipulacije, nego u slučaju rada redovnih studenata. Čitav sektor studentskog rada treba urediti, osmisliti dobre mehanizme zaštite studenata koji će im omogućiti studiranje i rad, a ne vidim razlog zašto se u okviru toga ne bi razgovaralo i o radu izvanrednih studenata. Činjenica je da je dobar dio izvanrednih studenata upisao studij pod tim uvjetima jer drugačije ne bi upisali studij koji su željeli i da su praktički jednaki u svemu, osim u pravima, redovnim studentima", tvrdi kolegica Kuzmanić.
Iz osobnog iskustva mogu potvrditi da izvanredni studenti jesu "zlatna koka" za fakultete jer sam diplomski studij upisala izvanredno. Morala sam izvršavati apsolutno sve obaveze kao i redovni studenti, zamjeralo mi se što zbog posla i udaljenosti od fakulteta (diplomski sam upisala na Sveučilištu u Zadru, a živim u Zagrebu) ne mogu doći na pojedina predavanja, a k tome, morala sam platiti 150 kuna za iksicu koja nisam mogla koristiti kao redovni student (za ostvarivanje popusta i sl.). No, morala sam jer tako piše u Pravilniku dotičnog fakulteta i iako takav propis nema smisla, vjerojatno postoji zato da se fakultetima poveća stanje računa.
I predstavnici poslodavaca su oprečnog stajališta
Poslodavci su također vrlo bitni akteri u ovoj cijeloj priči, a još se nije potegnulo pitanje: što oni misle o zapošljavanju izvanrednih studenata te što predviđaju, kako bi to utjecalo na tržište rada. Upravo zbog toga razgovarali smo s Hrvojem Balenom, potpredsjednikom Hrvatske udruge poslodavaca – Udruge informatičke i komunikacijske djelatnosti, nacionalnim koordinatorom inicijative "eSkills for Jobs" te članom Uprave Učilišta Algebra i Alanom Slaparom, voditeljem razvoja (CEO) GoGreen-a, samoposlužne tržnice domaćih, ekoloških i biodinamičkih proizvođača Hrvatske.
Balen kaže da su izvanredni studiji stvoreni za ljude koji su već u radnom odnosu koji kroz takvo studiranje žele proširiti svoja znanja i doseći višu kvalifikaciju. Osim toga, kaže da Aktualna strategija obrazovanja znanosti i tehnologije svrstava izvanredni studij u obrazovanje odraslih i već samim time je potpuno jasno da ne postoji osnova da bi se beneficija niskog poreznog opterećenja na rad mogla primijeniti na tu skupinu studenata.
"Pravi problem zapravo leži u činjenici da izvanredne studije u značajnom broju upisuju netom završeni srednjoškolci, koji nisu uspjeli upasti u \'besplatnu\' tj. od strane države potpuno subvencioniranu kvotu studenata te na ovaj način pohađaju studije iako zapravo nisu izvanredni studenti. Ovi studiji su također uvelike subvencionirani od države i lokalne zajednice jer se plaćaju daleko ispod realne cijene. Sustav koji kreiraju pojedina javna visoka učilišta doveo je do toga da su kako tvrde neki, da \'izvanredni studenti uvijek slobodni za rad za razliku od redovnih koji se moraju ravnati prema svakodnevnim akademskim obavezama\' što zaista i ukazuje da oni zapravo uopće nisu izvanredni studenti", kaže Balen.
Alan Slapar je drugačijeg mišljenja te smatra da bi izvanredni studenti trebali dobiti mogućnost rada preko studentskog jer je to, prema njegovim riječima, "jedina pozitivna stvar u Hrvatskoj kod razvoja odnosa poslodavac-djelatnik jer je izuzetno fleksibilna u samim počecima i pruža dovoljno prostora za fleksibilna radna vremena, a poslodavcima za ispomoć za koju je stvarno besmisleno i financijski neisplativo zapošljavati kadar". No, i on smatra kako treba postojati kvalitetan sustav kontrole studentskog rada koji bi riješio većinu problema.
"Svugdje u svijetu postoje ti takozvani poslovi koji su \'studentski\' i smatram da je to dobro i za poslodavce i studente. Zapadni svijet pokušava obrazovati od najranijih dana, svoje mlade da se sami financiraju i da shvaćaju sustav vrijednosti - upravo kroz rad. Ne vidim razloga da se studentima općenito, bez obzira na status, uskraćuje ili limitira opcija rada preko studentskog servisa. Država umjesto da steže obruč oko studenata i njihovih mogućnosti da rade bi trebala radije investirati u sustav kontrole i nadzora studentskih poslova, jer se često tu događaju manipulacije pranja novca iz tvrtke preko studenata koji zapravo ne rade. Kao i kod svega medalja ima dvije strane, no ne vjerujem da će se efikasno rješenje postići ukidanjem i limitiranjem studentskog rada, pogotovo za izvanredne studente, gdje to tek ima smisla. Uvođenje kvalitetnijeg sustava kontrole studentskog rada, riješilo bi uvelike sve probleme. Predlažem da se obrate IT tvrtkama u Hrvatskoj", smatra Slapar.
Kao što se može vidjeti, mišljenja su vrlo oprečna kada je riječ o mogućnosti rada preko studentskog servisa za izvanredne studente. Tome je tako jer studentski rad nije zakonski reguliran, a status izvanrednih studenata je često negiran od strane matičnih insitucija za visoko obrazovanje koje ih opterećuju jednakim (vremenskim i financijskim) opterećenjima kao i redovite studente.
Tko god se slaže s argumentima studenta koji je pokrenuo spomenutu peticiju, mogu je pronaći na linku i potpisati.
Ivana Petrić
foto: Instagram@Libela.org
Kako da izvanredni studenti plate školarinu?
Marko kaže da je na prvoj godini fakulteta na kojem studira, od izvanrednih studenata zaposleno svega 15-20%, što je po njegovom mišljenju stvarno poražavajuća brojka.
"Izvanredni studij se isključivo plaća iz prihoda izvanrednih studenata, ovih 15-20 % će nekako moći platiti školarinu, no što je s ostalih 80 %? Smatram kako svakako rješenje ne može biti odustajanje od studija. Ta brojka zaposlenih izvanrednih studenata nije nešto bolja ni na ostalim fakultetima u Hrvatskoj. Stoga smatram kako je nužno odobriti izvanrednim studentima rad posredstvom student-servisa, kako bi lakše dolazili do privremenog zaposlenja, te kako bi mogli platiti školarinu koja se plaća izravno iz naših prihoda", objašnjava Marko.
Izvor: Shutterstock
Premda ovo naizgled zvuči idilično, ne smijemo zaboraviti da živimo u Hrvatskoj u kojem često nije jasan status izvanrednih te što sve on sa sobom nosi. K tome, postoji mogućnost zlouporabe rada za izvanredne studente jer bi tada na upise na faks pohrlili mnogi koji ga inače ni ne bi upisali.
Neki kolege tvrde da izvanredni studenti već mogu dobiti ugovor o radu
Kako neki studenti tvrde, poslodavci debelo iskorištavaju opciju zapošljavanja studenata jer su isplativiji od "običnih" radnika. No, Marko tu ne vidi velik problem jer smatra da su upisi na fakultete ionako ograničeni upisnim kvotama, ali drži da bi bilo dobro staviti dobnu granicu do koje bi izvanredni studenti imali pravo na rad.
...\'Stari\' i mladi: Tko će sve iduće godine moći odrađivati \'stručno\'?...
"Smatram da redovni studenti ne bi ostali bez posla ako se omogući izvanrednim studentima rad posredstvom student servisa. Došlo bi do povećanja radne snage na studentskom tržištu rada, te također do povećanja obim poslova na studentskom tržištu rada. Neki fakulteti se ne pridržavaju termina izvođenja nastave za izvanredne studente, te su oni onemogućeni raditi. Na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu se pridržavaju termina izvođenja nastave za izvanredne studente. Smatram kako ti fakulteti koji se ne pridržavaju termina izvođenja nastave za izvanredne studente, trebaju pod hitno prilagoditi termine izvođenja nastave za izvanredne studente. Izvanredni student ne može imati predavanja u terminima kada i redovni. No rješenje problema nije svakako u prilagođavanju termina. To je samo dio rješenja", dodajte Marko.
Izvanredni studenti mogu sklopiti Ugovor o radu, a redovni ne mogu
No, ne slažu sve svi studenti s njegovim mišljenjem pa tako neki redovni studenti tu vide prostor za iskorištavanje te opcije od strane poslodavaca. Apsolvent na studiju socijalnog rada, Alojzije I., smatra da Markova peticija uopće nije dobra ideja te tvrdi da bi dovela do toga da bi mnogi poslodavci počeli uzimati isključivo izvanredne studente umjesto "stalnih" radnika kako bi izbjegli plaćanje državi.
Izvor: Shutterstock
"Mišljenja sam da mogućnost rada za izvanredne preko student servisa ne bi bila dobra iz više aspekata. Budući da izvanredni imaju mogućnost rada preko ugovora o radu, mi redovni imamo pravo rada preko studentskog servisa, a ovaj problem koji oni imaju se ne rješava dobivanjem prava rada preko SS-a nego s fakultetima i usklađivanju rasporeda. Primjerice na fakultetu koji ja pohađam, Socijalni rad, izvanredni studiji imaju predavanja prvi tjedan u mjesecu što traje pet dana od 8 do 20 sati. To je sasvim u redu, mišljenja sam da bi se takvo mjesečno opterećenje dalo uskladiti s poslodavcima. Između ostalog, jedan dečko je komentirao, a i slažem se s njim, da bi se to moglo često zloupotrebljavati na način da umjesto radnika uzimaju izvanredne studente kako bi se izbjegla davanja državi", prokomentirao je Alojzije.
Izvanredni studenti - nepoznanica bolonjskom sustavu, "zlatne koke" matičnim fakultetima
Kako je studentski rad u Hrvatskoj pun "falingi" može posvjedočiti svatko tko je barem jednom radio preko studentskog ugovora. Osim nepostojeće zakonske regulative, tu su i brojni problemi koji se već godinama gomilaju. Novinarka koja prati visoko obrazovanje na portalu h-alter, Ana Kuzmanić, objasnila je za MojFaks da je "krnji" bolonjski sistem koji se izvodi kod nas zapravo problem jer po njemu izvanredni studenti ne bi trebali niti postojati.
...Porazni rezultati istraživanja: hrvatski studenti najnezadovoljniji u Europi...
"Sam studentski rad u Hrvatskoj je dosta loše reguliran, odnosno postoje brojni problemi koji se godinama ignoriraju –neisplata plaća, kršenje radničkih prava studenata, supstitucija \'običnih\' radnih mjesta sa studentskim i sl., dok se o radu izvanrednih zapravo i ne priča jer se polazi od pretpostavke kako su oni \'obični\' radnici. Problem je što, koliko mi je poznato, prema krnjem bolonjskom sistemu kakav je u Hrvatskoj, izvanredni studenti ne bi trebali ni postojati, ali dobar dio fakulteta zadržao je takav oblik studiranja kao \'zlatnu koku\' putem koje stječu dodatni profit. Iako je to možda druga tema, problemi su svakako povezani jer se ponovno implementirao jedan model bez detaljnih analiza i planova", kaže Kuzmanić.
Izvor: Shutterstock
K tome, dodaje kako ne zastupa model koji bi nekome drugome ograničio rad, ali da jasni kriteriji moraju postojati osobito kada postoji širok prostor za manipulaciju za razliku od situacije s redovnim studentima.
"Osim toga, ni nemamo podatke koliki broj izvanrednih studenata radi i je li riječ o osobama koje su u stalnom radnom odnosu s velikom plaćom ili je riječ o \'običnim studentima\' koji rade povremeno primjerice u nekakvom pozivnom centru. Svakako nisam za model koji bi drugoj osobi ograničio pravo na rad, ali potrebno je imati jasne kriterije, pogotovo u ovom slučaju gdje postoji puno više prostora za manipulacije, nego u slučaju rada redovnih studenata. Čitav sektor studentskog rada treba urediti, osmisliti dobre mehanizme zaštite studenata koji će im omogućiti studiranje i rad, a ne vidim razlog zašto se u okviru toga ne bi razgovaralo i o radu izvanrednih studenata. Činjenica je da je dobar dio izvanrednih studenata upisao studij pod tim uvjetima jer drugačije ne bi upisali studij koji su željeli i da su praktički jednaki u svemu, osim u pravima, redovnim studentima", tvrdi kolegica Kuzmanić.
...Naša teška boljka: Hrvatska u svjetskom vrhu po nezaposlenosti mladih...
Iz osobnog iskustva mogu potvrditi da izvanredni studenti jesu "zlatna koka" za fakultete jer sam diplomski studij upisala izvanredno. Morala sam izvršavati apsolutno sve obaveze kao i redovni studenti, zamjeralo mi se što zbog posla i udaljenosti od fakulteta (diplomski sam upisala na Sveučilištu u Zadru, a živim u Zagrebu) ne mogu doći na pojedina predavanja, a k tome, morala sam platiti 150 kuna za iksicu koja nisam mogla koristiti kao redovni student (za ostvarivanje popusta i sl.). No, morala sam jer tako piše u Pravilniku dotičnog fakulteta i iako takav propis nema smisla, vjerojatno postoji zato da se fakultetima poveća stanje računa.
I predstavnici poslodavaca su oprečnog stajališta
Poslodavci su također vrlo bitni akteri u ovoj cijeloj priči, a još se nije potegnulo pitanje: što oni misle o zapošljavanju izvanrednih studenata te što predviđaju, kako bi to utjecalo na tržište rada. Upravo zbog toga razgovarali smo s Hrvojem Balenom, potpredsjednikom Hrvatske udruge poslodavaca – Udruge informatičke i komunikacijske djelatnosti, nacionalnim koordinatorom inicijative "eSkills for Jobs" te članom Uprave Učilišta Algebra i Alanom Slaparom, voditeljem razvoja (CEO) GoGreen-a, samoposlužne tržnice domaćih, ekoloških i biodinamičkih proizvođača Hrvatske.
Balen kaže da su izvanredni studiji stvoreni za ljude koji su već u radnom odnosu koji kroz takvo studiranje žele proširiti svoja znanja i doseći višu kvalifikaciju. Osim toga, kaže da Aktualna strategija obrazovanja znanosti i tehnologije svrstava izvanredni studij u obrazovanje odraslih i već samim time je potpuno jasno da ne postoji osnova da bi se beneficija niskog poreznog opterećenja na rad mogla primijeniti na tu skupinu studenata.
Hrvoje Balen smatra da su izvanredni studiji stvoreni za one koji su već u radnom odnosu... foto: YouTube
"Pravi problem zapravo leži u činjenici da izvanredne studije u značajnom broju upisuju netom završeni srednjoškolci, koji nisu uspjeli upasti u \'besplatnu\' tj. od strane države potpuno subvencioniranu kvotu studenata te na ovaj način pohađaju studije iako zapravo nisu izvanredni studenti. Ovi studiji su također uvelike subvencionirani od države i lokalne zajednice jer se plaćaju daleko ispod realne cijene. Sustav koji kreiraju pojedina javna visoka učilišta doveo je do toga da su kako tvrde neki, da \'izvanredni studenti uvijek slobodni za rad za razliku od redovnih koji se moraju ravnati prema svakodnevnim akademskim obavezama\' što zaista i ukazuje da oni zapravo uopće nisu izvanredni studenti", kaže Balen.
...Oštri, jasni i provokativni: domaći poduzetnici otkrivaju što vas čeka na razgovoru za posao...
Alan Slapar je drugačijeg mišljenja te smatra da bi izvanredni studenti trebali dobiti mogućnost rada preko studentskog jer je to, prema njegovim riječima, "jedina pozitivna stvar u Hrvatskoj kod razvoja odnosa poslodavac-djelatnik jer je izuzetno fleksibilna u samim počecima i pruža dovoljno prostora za fleksibilna radna vremena, a poslodavcima za ispomoć za koju je stvarno besmisleno i financijski neisplativo zapošljavati kadar". No, i on smatra kako treba postojati kvalitetan sustav kontrole studentskog rada koji bi riješio većinu problema.
Alan Slapar kaže da treba investirati u sustav kontrole i nadzora studentskih poslova... foto: workup.gogreen.hr
"Svugdje u svijetu postoje ti takozvani poslovi koji su \'studentski\' i smatram da je to dobro i za poslodavce i studente. Zapadni svijet pokušava obrazovati od najranijih dana, svoje mlade da se sami financiraju i da shvaćaju sustav vrijednosti - upravo kroz rad. Ne vidim razloga da se studentima općenito, bez obzira na status, uskraćuje ili limitira opcija rada preko studentskog servisa. Država umjesto da steže obruč oko studenata i njihovih mogućnosti da rade bi trebala radije investirati u sustav kontrole i nadzora studentskih poslova, jer se često tu događaju manipulacije pranja novca iz tvrtke preko studenata koji zapravo ne rade. Kao i kod svega medalja ima dvije strane, no ne vjerujem da će se efikasno rješenje postići ukidanjem i limitiranjem studentskog rada, pogotovo za izvanredne studente, gdje to tek ima smisla. Uvođenje kvalitetnijeg sustava kontrole studentskog rada, riješilo bi uvelike sve probleme. Predlažem da se obrate IT tvrtkama u Hrvatskoj", smatra Slapar.
Kao što se može vidjeti, mišljenja su vrlo oprečna kada je riječ o mogućnosti rada preko studentskog servisa za izvanredne studente. Tome je tako jer studentski rad nije zakonski reguliran, a status izvanrednih studenata je često negiran od strane matičnih insitucija za visoko obrazovanje koje ih opterećuju jednakim (vremenskim i financijskim) opterećenjima kao i redovite studente.
Tko god se slaže s argumentima studenta koji je pokrenuo spomenutu peticiju, mogu je pronaći na linku i potpisati.
Ivana Petrić
foto: Instagram@Libela.org
