facebook,
whatsapp
Mladi muškarci (posebice bijelci) ne postižu jednako dobre rezultate kao djevojke studentice što će u budućnosti stvoriti mnoge probleme, polazalo je novo istraživanje britanskog instituta HEPI (Higher Education Policy Institute).
Rezultati do kojih su došli pokazuju da se do glavnog roka za prijavu za upis na fakultete, siječnja 2016. godine, prijavilo 94 tisuće mladića manje nego prošle godine, čime su postali "manjina" među dodiplomcima, postdiplomcima, ali i redovnim i izvanrednim studentima.
Jaz je najveći među najsiromašnijima: 2015. godine, malo više od polovine djevojaka koje su imale pravo na besplatan obroku u školi (kriterij slabijeg socijalnog statusa) upisalo je fakultet. U usporedbi s ovim podatkom valja napisati da je broj 18-godišnjaka iz siromašnih obitelji (korišten isti kriterij) koji su uspjeli "upasti" na fakultete katastrofalno malen: samo 8,9 posto.
Još jedna važna informacija koja se pojavila jest ta da je na više od 80% sveučilišta i fakulteta studentska populacija uglavnom – ženska! Radi se o 123 institucije naspram samo 26 kojima "dominiraju" muškarci.
Nadalje, slabiji rezultati muških kolega vidljivi su i u postocima odustajanja od studija te po ocjenama. Nedavno objavljeni podaci Statističke agencije za visoko obrazovanje (HESA) pokazali su da 8 posto muškaraca - u usporedbi sa 6 posto djevojaka – više nisu na studiju koji su upisali prošle godine. Zadovoljavajuće ocjene postiže 69% muškaraca, a kod žena je to malo veći postotak – 73%.
Nick Hillman, ko-autor izvješća HEPI-ja, preporučio je da se malo više pozornosti posveti dječacima i motiviranju muškog dijela populacije na studiranje. Slična inicijativa već postoji, a zove se "Povedite sinove na fakultet" kada dečki imaju prilike popričati s muškim uzorima koji studiraju, studirali su ili rade na fakultetima.
Unatoč ovim statistikama, Hillman priznaje da se i djevojke susreću s mnogim problemima u društvu: od toga da zarađuju manje od muških kolega s jednakim diplomama do nesretne okolnosti da žene znanstvenice puno teže stižu do promaknuća u znanstvenim zvanjima od muških kolega.
Mary Curnock Cook, predsjednica UCAS-a (centralne organizacije za prijavljivanje na fakultete te procjenu prijava kandidata) ističe da će djevojke rođene 2016. godine imati 75% više šanse da upišu fakultet od muških vršnjaka. "Dokazi su nevjerojatni. Dečki postižu lošije rezultate u osnovnoškolskom, srednjoškolskom i fakultetskom obrazovanju – da ne spominjemo stručne prakse i staževe – a situacija je sve gora. Ako se nastave trenutni trendovi, za desetak godina jaz između bogatih i siromašnih postat će manji problem od jaza između spolova."
Izvješće ipak nije dočekano s pozitivnim komentarima među studentima, a posebno u nacionalnome udruženju studenata (NUS). Sorana Vieru, potpredsjednica NUS-a kaže da se radi o prekompleksnom problemu da bi ga se pretvaralo u "borbu spolova". Dodala je da istraživanje "zamagljuje socio-ekonomske probleme koji pogađaju muškarce iz radničke klase kad se nakon obrazovanja nađu na tržištu rada. Izvještaj na bizaran način navodi ženske profesorice kad razlog zašto dečki ne prolaze dobro u školama, za što nema dokaza. Osim toga, oslanjaju se i na sumnjive izvore poput Mikea Buchanana, lidera stranke \'Pravda za muškarce i dječake (i žene koje ih vole)\' ".
L.B./izvor: Independent
foto: Shutterstock
