facebook,
whatsapp
Istraživanjem među poslodavcima željelo se ispitati što o zapošljavanju kandidata s doktoratom znanosti misle potencijalni poslodavci, na kojim ih radnim mjestima vide te koje kompetencije očekuju od takvih kandidata.
Jučer su u auli Rektorata Sveučilišta u Zagrebu zainteresiranima prezentirani rezultati ovog istraživanja koji su, najblaže rečeno, negativni, a na što je ukazala i prorektorica Sveučilišta u Zagrebu Melita Kovačević.
Doktoranti smatraju da su:
- kompetentni po pitanju stručne učinkovitosti i timskog rada
- malo manje izbrušeni u vještinama upravljanja ljudima i projektima
- a najmanje sposobni u vještini građenja vlastite karijere
kazala je Janet Metcalfe iz Centra za savjetovanje za karijere (CARC) iz Velike Britanije predstavljajući rezultate istraživanja.
Veliki broj ispitanika smatra da je veće kompetencije stekao kroz neformalne aktivnosti ili kroz druga iskustva tijekom studija, nego kroz formalne radionice za obuku.
Više od polovice smatra da im studij nije pomogao u izgradnji sposobnosti za razvoj karijere i predvodništva.
Vrlo mali broj studenata karijeru namjerava provesti izvan sustava znanosti i kroz samozapošljavanje te većina smatra da ih doktorski studiji ne pripremaju dobro za karijeru izvan visokog obrazovanja, rezultati su istraživanja u kojima je sudjelovalo oko 30% hrvatskih doktoranada.
Robin Mellors-Bourne iz istog Centra kazao je da istraživanje pokazuje ograničenu mogućnost prijelaza iz sustava visokog obrazovanja na tržište. Kao što unutar kruga poslodavaca ne postoji percepcija da se doktorandi obrazuju za tržište, tako među studentima ne postoji postoje očekivanja da će se zaposliti izvan sustava visokog obrazovanja, pokazuju odgovori.
Mnogi poslodavci smatraju da dosadašnji studiji nisu dobri u razvijanju osobnih i stručnih kompetencija te da nisu pripremljeni za tržište rada, kaže se u istraživanju koje se temelji na 44 ispitanika koji su odgovorili od oko 200 upućenih poziva.
L.B./Business.hr
foto: sxc.hu
