facebook,
whatsapp
Vještine ili osobe u obliku slova T – radi se naravno o metafori, a ne o osobama koje nalikuju ovome slovu.
Ovaj stručni termin koristi se u kadroviranju i zapošljavanju za opisivanje kandidata i njegovih sposobnosti i vještina kojima će doprinijeti radnome kolektivu.
Vertikalna linija sloba T predstavlja dubinu i štrinu sposobnosti i stručnosti u pojedinom polju, dok je horizontalna linija slova T prostor koji označava volju i sposobnost pojedinca da surađuje sa stručnjacima drugih disciplina i obrazovnih backgrounda i primijenjuje svoje znanje u područjima ekspertize koja se razlikuju od njegovog.
Termin se vezuje uz Davida Guesta koji ga je prvi upotrijebio 1991. godine, a Tim Brown, izvršni direktor kompanije IDEO zagovarao je ovaj pristup vrednovanja životopisa kao odličnu metodu za stvaranje interdisciplinarnih radnih kolektiva koji će kreativno pristupati problemima: "Pojedinci koji su oblikovani kao slovo T imaju predispozicije za suradnju sa stručnjacima svih disciplina. Imaju stručnost i potrebnu dubinu unutar vlastitog područja stručnosti, ali i potrebnu širinu primjene istoga u drugim područjima."
Stručnjaci poput Brian MacCraitha, koji je o sve većoj potrebi za osobama čije su vještine i znanja oblikovana poput slova T govorio i na T-summitu u Washingtonu početkom ovog mjeseca, smatra da obrazovni sustav ne priprema studente svim znanjem i vještinama koje su im potrebne u radnome okruženju. U recentni izvještaj Svjetskog ekonomskog foruma stoji da je sve veća razlika u vještinama i znanju koje studenti stječu na fakultetima i vještinama i znanju koje traže poslodavci diljem svijeta. Pa kako onda pomiriti ovaj sve veći rascjep između obrazovnog sustava i konkretnih potreba tržišta rada? Prilagodbom obrazovnog sustava!
S obzirom da postoji snažna potreba da obrazovni sustav iz svojih "njedara" izbacuje pojedince čije su vještine oblikovane poput slova T, potrebno je od najranijih faza u kurikulum uklopiti programe koji će na taj način obrazovati i odgajati pojedince. Dobar je primjer Sveučilište Dublin City koje oblikuje T-pojedince već dugi niz godina i to tako da kreativno pristupaj problemima, surađuju s drugima i nauče upravljati informacijama koje su nam dostupne kao nikada prije.
Foto: blogs.oregonstate.edu
U suradnji sa svjetskim stručnjacima i poslodavcima odredili su šest ključnih atributa (uključujući komunikativnost, liderstvo, rješavanje problema, inovativno mišljenje i osvještenost o svjetskim problemima) koje naglašavaju i "bruse" specifičnim vještinama kao što je primjerice digitalna pismenost. Ove se vrijednosti njeguju i potiču kod svih studenata i to pomoću stipendija, stažiranja, međunarodne edukacije, inovativnih mogućnosti kreiranja, programiranja i studentskih natjecanja kao što su hackatroni ili start up akceleratori. Sve su ove stvari, kako je iskustvo pokazalo, pozitivno utjecale na šanse zapošljavanja diplomanata sa Sveučilišta Dublin City.
Vrijednost ovakvog obrazovanja studenata prepoznalo je i Oregonško vijeće industrije inženjerstva i tehnologije" (ETIC). Anketa provedena 2014. godine na inicijativu Oregonškog sveučilišnog sustava (Oregon University System) potaknula je interes o ovoj temi diljem zemlje. "Danas se očekuje da sveučilišta bolje i potpunije pripreme studente za tržište rada", izjavila je Laura McKinney, izvršna direktorica ETIC-a. "Tvrtke očekuju da mladi budu spremni za posao čim diplomiraju."
Dobar početak je naglašavanje potrebe za suradnjom između studenata različitih fakulteta i pružanjem prilike za praktičnim iskustvom koje studentima daje dobru sliku kako je to biti dijelom radnog kolektiva, a kako se prvog dana novoga posla ne bi našli u neobranom grožđu.
Na dobrom je tragu primjer kolegij Kreativni laboratorij, idejnog začetnika Feđe Vukića koji se od jeseni 2014. godine provodi na pet sastavnica zagrebačkog Sveučilišta: Muzičkoj i Likovnoj akademiji, Studiju dizajna pri Arhitektonskom fakultetu, Ekonomskom fakultetu, te Fakultetu elektrotehnike i računarstva, a koji je nastao u sklopu projekata \'Izgradnja kreativnog grada: razvoj kulturnih i kreativnih industrija Zagreba\' (CICC).
Međusobnom suradnjom studenata i profesora vježba se tolerancija prema drugačijim načinima razmišljanja i pristupanja problemu, aktivno i inovativno reagiranje u nepoznatoj okolini, prikupljanje i kritičko analiziranje informacija u interdisciplinarnom kontekstu, izgradnja kulture povjerenja u tuđu ekspertizu i brojne druge vještine koje svakako stvaraju studente u obliku slova T.
L.B.
Ovaj stručni termin koristi se u kadroviranju i zapošljavanju za opisivanje kandidata i njegovih sposobnosti i vještina kojima će doprinijeti radnome kolektivu.
Vertikalna linija sloba T predstavlja dubinu i štrinu sposobnosti i stručnosti u pojedinom polju, dok je horizontalna linija slova T prostor koji označava volju i sposobnost pojedinca da surađuje sa stručnjacima drugih disciplina i obrazovnih backgrounda i primijenjuje svoje znanje u područjima ekspertize koja se razlikuju od njegovog.
Foto: irishtimes.com, autor: Bryan M. Mathers
Termin se vezuje uz Davida Guesta koji ga je prvi upotrijebio 1991. godine, a Tim Brown, izvršni direktor kompanije IDEO zagovarao je ovaj pristup vrednovanja životopisa kao odličnu metodu za stvaranje interdisciplinarnih radnih kolektiva koji će kreativno pristupati problemima: "Pojedinci koji su oblikovani kao slovo T imaju predispozicije za suradnju sa stručnjacima svih disciplina. Imaju stručnost i potrebnu dubinu unutar vlastitog područja stručnosti, ali i potrebnu širinu primjene istoga u drugim područjima."
Sve veće razlike između onoga što učima na fakultetima i onoga što poslodavci očekuju
Stručnjaci poput Brian MacCraitha, koji je o sve većoj potrebi za osobama čije su vještine i znanja oblikovana poput slova T govorio i na T-summitu u Washingtonu početkom ovog mjeseca, smatra da obrazovni sustav ne priprema studente svim znanjem i vještinama koje su im potrebne u radnome okruženju. U recentni izvještaj Svjetskog ekonomskog foruma stoji da je sve veća razlika u vještinama i znanju koje studenti stječu na fakultetima i vještinama i znanju koje traže poslodavci diljem svijeta. Pa kako onda pomiriti ovaj sve veći rascjep između obrazovnog sustava i konkretnih potreba tržišta rada? Prilagodbom obrazovnog sustava!
S obzirom da postoji snažna potreba da obrazovni sustav iz svojih "njedara" izbacuje pojedince čije su vještine oblikovane poput slova T, potrebno je od najranijih faza u kurikulum uklopiti programe koji će na taj način obrazovati i odgajati pojedince. Dobar je primjer Sveučilište Dublin City koje oblikuje T-pojedince već dugi niz godina i to tako da kreativno pristupaj problemima, surađuju s drugima i nauče upravljati informacijama koje su nam dostupne kao nikada prije.
Foto: blogs.oregonstate.edu
Rješenje je u prilagođavanju studijskih kurikuluma
U suradnji sa svjetskim stručnjacima i poslodavcima odredili su šest ključnih atributa (uključujući komunikativnost, liderstvo, rješavanje problema, inovativno mišljenje i osvještenost o svjetskim problemima) koje naglašavaju i "bruse" specifičnim vještinama kao što je primjerice digitalna pismenost. Ove se vrijednosti njeguju i potiču kod svih studenata i to pomoću stipendija, stažiranja, međunarodne edukacije, inovativnih mogućnosti kreiranja, programiranja i studentskih natjecanja kao što su hackatroni ili start up akceleratori. Sve su ove stvari, kako je iskustvo pokazalo, pozitivno utjecale na šanse zapošljavanja diplomanata sa Sveučilišta Dublin City.
Vrijednost ovakvog obrazovanja studenata prepoznalo je i Oregonško vijeće industrije inženjerstva i tehnologije" (ETIC). Anketa provedena 2014. godine na inicijativu Oregonškog sveučilišnog sustava (Oregon University System) potaknula je interes o ovoj temi diljem zemlje. "Danas se očekuje da sveučilišta bolje i potpunije pripreme studente za tržište rada", izjavila je Laura McKinney, izvršna direktorica ETIC-a. "Tvrtke očekuju da mladi budu spremni za posao čim diplomiraju."
Dobar početak je naglašavanje potrebe za suradnjom između studenata različitih fakulteta i pružanjem prilike za praktičnim iskustvom koje studentima daje dobru sliku kako je to biti dijelom radnog kolektiva, a kako se prvog dana novoga posla ne bi našli u neobranom grožđu.
Foto: slideshare.net
Pozitivan primjer u Hrvatskoj
Na dobrom je tragu primjer kolegij Kreativni laboratorij, idejnog začetnika Feđe Vukića koji se od jeseni 2014. godine provodi na pet sastavnica zagrebačkog Sveučilišta: Muzičkoj i Likovnoj akademiji, Studiju dizajna pri Arhitektonskom fakultetu, Ekonomskom fakultetu, te Fakultetu elektrotehnike i računarstva, a koji je nastao u sklopu projekata \'Izgradnja kreativnog grada: razvoj kulturnih i kreativnih industrija Zagreba\' (CICC).
Međusobnom suradnjom studenata i profesora vježba se tolerancija prema drugačijim načinima razmišljanja i pristupanja problemu, aktivno i inovativno reagiranje u nepoznatoj okolini, prikupljanje i kritičko analiziranje informacija u interdisciplinarnom kontekstu, izgradnja kulture povjerenja u tuđu ekspertizu i brojne druge vještine koje svakako stvaraju studente u obliku slova T.
L.B.
