facebook,
whatsapp
Koliko su zadovoljni ponudom poslova, a koliko satnicom, jesu li ikada doživjeli nepravilnosti u radu servisa ili poslodavaca – sve su to pitanja koja su nas zanimala i koja smo, u anketi objavljenoj na našem portalu, postavili kolegama.
Iako u varaždinskome servisu kažu da često ne mogu "isporučiti" dovoljno studenata koji bi odrađivali poslove, druga strana medalje kaže da studentski poslovi ponekad nisu baš krojeni po mjeri redovnih studenata: nefleksibilno radno vrijeme, velika satnica, vozačka B kategorije i potreba da budu uvijek na raspolaganju poslodavcu samo su neki od kriterija koji će odbiti redovnog studente iz jednostavnog razloga – uz predavanja na fakultetu i studentske obaveze, ovakav posao mu je prezahtjevan.
U istraživanju su sudjelovali studenti koji svoje ugovore za studentske poslove \'dižu\' u servisima u Zagrebu, Dubrovniku, Splitu, Zadru, Puli, Rijeci, Šibeniku, Čakovcu, Karlovcu, Osijeku i Bjelovaru, a uglavnom se radi o redovnim studentima različitih sveučilišta (98,2%).
Ono što je sasvim očekivano jest da većina studenata pokušava raditi uz studij i to tijekom čitavog studija. Paralelno dakle uz studij gotovo stalno pokušava raditi čak 58,8% naših ispitanika dok je samo 10,5% njih odgovorilo da gotovo nikada ili jako rijetko traže dodatan izvor zarade radeći.
U potrazi posla obeshrabruje ih količina poslova koja je krojena baš po mjeri studenata. Njih 74,6% tvrdi da oglasi za posao nisu osmišljeni tako kako bi odgovarali redovnim studentima i njihovom tempu, a 25,4% priznaje da je u moru onih koji ne odgovaraju uglavnom moguće pronaći korektan oglas.
Najveći problem prilikom traženja studentskog posla jest nefleksibilno radno vrijeme oko čega se složilo čak 88,5% naših ispitanika. Zatim slijedi premalena zarada (58,4%), slabi mehanizmi kontrole i zaštite studenata od poslodavaca neplatiša koje nude student-servisi (36,3%) te siromašna ponuda oglasa i poslodavci koji ne isplaćuju (30%).
Roditelji su i dalje važan izvor prihoda studenata, pokazalo je istraživanje. Iako je njih 42,9% odgovorilo da se uglavnom financiraju iz roditeljske kasice i drugih izvora prihoda (stipendije), dodatnih 26,8% izjavilo je da im roditelji pune pola mjesečnog budžeta dok drugu polovicu osiguravaju sami samostalnim radom što se penje na 79,7% kolega kojima su roditelji potrebni (uglavnom ili barem djelomično) kako bi imali dovoljno novaca za troškove studentskog života.
Nezadovoljstvo raznovrsnošću poslova veliki je problem, barem tako smatra 69,9% naših ispitanika koji misle da je ponuda nedovoljno bogata i raznolika da bi svatko uspio pronaći nešto za sebe. Kad rade, najčešće su to poslovi uslužnih djelatnosti, poslovi u turizmu i ugostiteljstvu (38,9%), zatim slijede poslovi promocije i hostesiranja (18%), a gotovo jednak je postotak onih koji svoj "kruh" zarađuju na fizikaliji i u administraciji (15%).
Satnica je najčešće malena: njih 59,8% radi za do 20 kuna po satu, 35,7% ima malo više sreće pa zarađuju do 25 kuna, a onih koji zarađuju više od 50 kuna po satu je samo 1,8%.
Unatoč svemu ovome studenti i dalje žele raditi, barem nam je tako odgovorilo 46,5% ispitanika dok je drugih 44,7% priznalo kako misle da rade samo oni studenti koji su prisiljeni iz financijskih razloga zarađivati za život.
Bilo kako bilo, iz financijskih ili osobnih razloga, studentski poslovi prijeko su potrebni velikoj većini studenata koji na ovaj način preživljavaju ili "podebljavaju" mjesečni budžet. Zbog toga je potrebno osigurati raznovrsnu ponudu poslova na kojima će poslodavci imati dovoljno razumijevanja za tepo i obaveze koje studenti pokušavaju odraditi dok istovremeno rade i zarađuju za život.
L.B./foto: Shutterstock
Iako u varaždinskome servisu kažu da često ne mogu "isporučiti" dovoljno studenata koji bi odrađivali poslove, druga strana medalje kaže da studentski poslovi ponekad nisu baš krojeni po mjeri redovnih studenata: nefleksibilno radno vrijeme, velika satnica, vozačka B kategorije i potreba da budu uvijek na raspolaganju poslodavcu samo su neki od kriterija koji će odbiti redovnog studente iz jednostavnog razloga – uz predavanja na fakultetu i studentske obaveze, ovakav posao mu je prezahtjevan.
U istraživanju su sudjelovali studenti koji svoje ugovore za studentske poslove \'dižu\' u servisima u Zagrebu, Dubrovniku, Splitu, Zadru, Puli, Rijeci, Šibeniku, Čakovcu, Karlovcu, Osijeku i Bjelovaru, a uglavnom se radi o redovnim studentima različitih sveučilišta (98,2%).
Većina studenata radi uz studij - konstantno
Ono što je sasvim očekivano jest da većina studenata pokušava raditi uz studij i to tijekom čitavog studija. Paralelno dakle uz studij gotovo stalno pokušava raditi čak 58,8% naših ispitanika dok je samo 10,5% njih odgovorilo da gotovo nikada ili jako rijetko traže dodatan izvor zarade radeći.
foto: arhiva
Oglasi krojeni baš po mjeri studenata - ne baš
U potrazi posla obeshrabruje ih količina poslova koja je krojena baš po mjeri studenata. Njih 74,6% tvrdi da oglasi za posao nisu osmišljeni tako kako bi odgovarali redovnim studentima i njihovom tempu, a 25,4% priznaje da je u moru onih koji ne odgovaraju uglavnom moguće pronaći korektan oglas.
Najveći problem prilikom traženja studentskog posla jest nefleksibilno radno vrijeme oko čega se složilo čak 88,5% naših ispitanika. Zatim slijedi premalena zarada (58,4%), slabi mehanizmi kontrole i zaštite studenata od poslodavaca neplatiša koje nude student-servisi (36,3%) te siromašna ponuda oglasa i poslodavci koji ne isplaćuju (30%).
Ništa bez roditelja - čak ni tijekom faksa
Roditelji su i dalje važan izvor prihoda studenata, pokazalo je istraživanje. Iako je njih 42,9% odgovorilo da se uglavnom financiraju iz roditeljske kasice i drugih izvora prihoda (stipendije), dodatnih 26,8% izjavilo je da im roditelji pune pola mjesečnog budžeta dok drugu polovicu osiguravaju sami samostalnim radom što se penje na 79,7% kolega kojima su roditelji potrebni (uglavnom ili barem djelomično) kako bi imali dovoljno novaca za troškove studentskog života.
Najpopularnije uslužne djelatnosti, turizam, ugostiteljstvo...
Nezadovoljstvo raznovrsnošću poslova veliki je problem, barem tako smatra 69,9% naših ispitanika koji misle da je ponuda nedovoljno bogata i raznolika da bi svatko uspio pronaći nešto za sebe. Kad rade, najčešće su to poslovi uslužnih djelatnosti, poslovi u turizmu i ugostiteljstvu (38,9%), zatim slijede poslovi promocije i hostesiranja (18%), a gotovo jednak je postotak onih koji svoj "kruh" zarađuju na fizikaliji i u administraciji (15%).
Satnica je najčešće malena: njih 59,8% radi za do 20 kuna po satu, 35,7% ima malo više sreće pa zarađuju do 25 kuna, a onih koji zarađuju više od 50 kuna po satu je samo 1,8%.
Unatoč svemu ovome studenti i dalje žele raditi, barem nam je tako odgovorilo 46,5% ispitanika dok je drugih 44,7% priznalo kako misle da rade samo oni studenti koji su prisiljeni iz financijskih razloga zarađivati za život.
Bilo kako bilo, iz financijskih ili osobnih razloga, studentski poslovi prijeko su potrebni velikoj većini studenata koji na ovaj način preživljavaju ili "podebljavaju" mjesečni budžet. Zbog toga je potrebno osigurati raznovrsnu ponudu poslova na kojima će poslodavci imati dovoljno razumijevanja za tepo i obaveze koje studenti pokušavaju odraditi dok istovremeno rade i zarađuju za život.
L.B./foto: Shutterstock
