Vodič za brucoše #samostalno #prvikoraci #prviposao #napuninovčanik #svezafaks

Između preživljavanja i školovanja: Studenti ispričali da im fakultetske obaveze trpe jer moraju raditi

MojFaks | Karijera, 19.06.2018.



Između preživljavanja i školovanja: Studenti ispričali da im fakultetske obaveze trpe jer moraju raditi

Više tisuća studenata s uzbuđenjem čeka donošenje Zakona o obavljanju studentskih poslova, i to osobito izvanredni studenti kojima će se sada po prvi put pružiti mogućnost legalnog rada preko student-servisa. No, studenti koji rade kako bi si uspjeli isfinancirati fakultet i život teško balansiraju između posla i akademskih obaveza. K tome, otkrivaju da nerijetko žrtvuju fakultetske obaveze zbog poslovnih.

Prava studenata koji rade općenito su gotovo nikako zaštićena, a zbog njegove prekarne prirode i činjenice da su studenti poslodavcima jeftiniji od radnika na ugovoru o radu, velik broj studentskih poslova zapravo je zamjena za stalna zaposlenja. Dio problema leži i u činjenici da je sve veći broj studenata prisiljen raditi, bilo povremeno, bilo kontinuirano, što negativno utječe na njihov uspjeh na fakultetu, zbog izostanaka s predavanja i manje količine vremena dostupnog za učenje, piše H-alter.

Foto: arhiva MojFaks

Studenti najčešće rade kako bi pokrili visoke troškove stanovanja, prehrane i obrazovanja, budući da se velik dio njih ne može osloniti na pomoć obitelji.

Studentica Ivana je prisiljena trpjeti glad na poslu


Studentica Ivana (ime je izmijenjeno u svrhu zaštite identiteta, podaci poznati redakciji H-altera) uz fakultet radi budući da si sama pokriva troškove stanarine, režija i školarine. Mjesečno na stanarinu i režije izdvaja oko 1400 kuna, a ako želi imati nešto kvalitetniju prehranu, "imati kave, voća i povrća", mora – po satnici od 18 kuna – raditi većinom po osam sati svaki dan kako bi  mjesečno zaradila oko 2800 kuna, neki minimum s kojim može preživjeti. Računica izgleda ovako – zaradiš dvije i osamsto, kada platiš stanarinu i režije ostane ti tisuću i četiristo za sve ostale troškove – hranu, knjige, izlaske, opremu za fakultet ako ti treba.

Foto: Darko Ba/arhiva MojFaks

No, Ivana se pita kako raditi svaki dan po osam sati dnevno, odnosno, imati de facto puno zaposlenje (40 radnih sati) – u kombinaciji sa studijem za potrebe kojega bi također trebala imati gotovo puno opterećenje: "Ne mogu raditi svaki dan, a ne mogu raditi ni manje sati jer to znači i manju plaću. Kad bih radila po šest sati dnevno, zaradila bih oko 2100 do 2200 kuna, što nije dovoljno za život bez roditeljske pomoći. Morala bih kupovati samo najjeftiniju hranu, ne bih mogla konzumirati voće, prehrana bi se svodila na nekakve salame, jaja, povremeno gladovanje..."

...Svake se godine traži domski krevet više: Dobivaju li pravo na dom samo odabrani studenti?...


Iako bi prehrana i mogla biti bolja, zbog niskog budžeta konstantno mora paziti i strahovati od nepredviđenih troškova koje neće moći pokriti. Navela je neke primjere koji su joj se dogodili – krađa mobitela i dokumenata, iznenadni zdravstveni troškovi, kvar u stanu koji "gazda" ne želi popraviti, plaćanje upisnine i školarine kojima ne želi opterećivati roditelje jer joj oni jednostavno ne mogu financijski pomoći – ovakve i slične situacije mogu nju i bilo kojeg drugog studenta doslovno dovesti na rub gladi. Ivana uz sve navedeno na poslu nema plaćeni obrok, pa se za prehranu mora sama snaći, što je opet problem "jer se u blizini radnog mjesta ne može naći ništa kvalitetno za pojesti, a da pritom ima pristojnu cijenu. Samo pekare i junk food". Zbog toga se nerijetko događa da trpi glad, što ju dodatno iscrpljuje.

Foto: B. Zlomislić/arhiva MojFaks

Kombinirati fakultetske obaveze i posao nije joj nimalo lako. Njezina majka ne radi, a tatina je plaća izrazito niska pa se nastoji financirati sama što je više moguće. No, ovaj mjesec će ipak morati zatražiti pomoć jer je vrijeme ispita i u lipnju će zaraditi samo osamstotinjak kuna. Pri balansiranju između rada i ispunjavanja fakultetskih obaveza u prilog joj nikako ne ide niska satnica. Studentske satnice variraju, ali se uglavnom vrte od 18 do 20 kuna po satu. Problem je jasan – što je satnica niža, više je sati potrebno odraditi za pokriće životnih troškova, što umanjuje vrijeme dostupno za bavljenje fakultetskim aktivnostima.

Brucoš Mario iz Osijeka fakultetske obaveze mora prilagođavati poslu


U svakodnevnoj komunikaciji nailazimo na velik broj studentica i studenata poput Ivane koji ističu da kombinacija rada i studija negativno utječe na njihovo studiranje, no nemaju izbora. Student Mario iz Osijeka, brucoš prošle godine, prepričao je svoje iskustvo – pri upisu na fakultet bio je u nepovoljnoj financijskoj situaciji, jer mu je samo otac bio zaposlen, a obitelj je od ranije morala brinuti i o financiranju mlađeg brata koji ide u školu. Upisu na fakultet prethodilo je hipotetsko kalkuliranje troškova popraćeno stresom i nada u ostvarivanje prava na smještaj u studentskom domu koja se nije ostvarila. Iako je to značilo ozbiljan financijski problem za njegovu obitelj, nije mu preostalo drugo nego naći najprije privatni stan, koji u Osijeku nije jeftin (od 1000 do 1500 kuna plus troškovi režija), a potom i studentski posao.

...Ugovor samo studentima do 23. godine? Profesor sa zagrebačke Ekonomije: Nije normalno da studenti zamijene redovne radnike...


Dodatno financijsko opterećenje uzrokovala su i neka neugodna iskustva sa stanodavcima – naplaćivanje režija koje zapravo nije trebalo naplatiti – te ponovno seljenje, što mu je kao brucošu još više otežalo proces prilagodbe novom gradu i fakultetskim obavezama, već sam po sebi težak. Mario ističe kako bez njegova zaposlenja roditelji ne bi mogli podnijeti tako velike izdatke samo za troškove studiranja, a isto potvrđuje i za prijatelje koji također rade razne studentske poslove kako bi mogli podmiriti sve troškove.

Izvor: Shutterstock

Studij nerijetko mora podrediti poslu – iako je na jednom radnom mjestu imao relativno fleksibilno radno vrijeme, poslodavac ga je mnogo puta zvao i molio da dođe i onda kada nije planirao, a on je pristajao jer je imao bolju satnicu nego na prijašnjem, konobarskom, poslu, te ga je htio zadržati. Kao konobar radio je osmosatne smjene, uz to što je dolazio pola sata ranije i odlazio otprilike sat vremena kasnije, neplaćeno, jer je trebalo napraviti obračun, napuniti frižidere pićem za novu smjenu itd. U tom razdoblju nije ni mogao odlaziti na predavanja, što ga je dovodilo u neugodne situacije – morao je moliti profesore da mu zbog izostanaka ne uskrate pravo na izlazak na ispit, a posebno su neugodne bile razmirice s onima koji nisu imali razumijevanja.

Studenti nemaju puno koristi od studentskih poslova kada je buduća karijera u pitanju


Situacija bi bila nešto bolja kad bi obavljajući posao student mogao i dobiti neku korist, steći iskustvo za buduće zanimanje, no zapravo je posve obrnuto – tipovi poslova koji se nude na stranicama Student Servisa u velikoj se mjeri odnose na poslove kojima se zamjenjuje zaposlenja na ugovor o radu i koja posljedično oduzimaju vrijeme izvorno predviđeno za fakultetske obaveze.

Foto: Darko Ba/arhiva MojFaks

Najčešće se radi o raznim fizičkim poslovima (skladišta, vrtlarenje), doradnim i pomoćnim poslovima u proizvodnji, poslovima u prodavaonicama svih vrsta, počevši od trgovina robom, preko trgovina nakitom, pekara do rada u tobacco shopovima i kioscima, zatim o poslovima u call centrima, dijeljenju letaka, promociji proizvoda, a u turističkoj sezoni raste ponuda poslova u ugostiteljstvu i turizmu. Neke od ponuda za posao su sramotno niske, npr. poslodavac jednog hostela nudi tri tisuće kuna za devet sati noćnog rada na recepciji.

...Novo istraživanje pokazalo: Idealna satnica za studentske poslove iznosi 35 kuna...


Većina oglasa za posao zahtjeva puno radno vrijeme ili barem šest sati na dan, što je, kako smo vidjeli na Ivaninom i Marijevom primjeru, za jednog studenta puno, no oni nerijetko žrtvuju fakultetske obaveze jer se nekako moraju isfinancirati. Vidimo da su studentima ponuđeni poslovi koji iscrpljuju fizički i psihički, zbog čega je teško nakon posla i učiti. Bavljenje fakultetskim obavezama dodatno otežava i raspored smjena – mnogi od poslova zahtijevaju i noćni rad, smjene koje se otegnu do kasno navečer ili traju od rano ujutro, a student bi još u međuvremenu trebao iskombinirati i odlazak na predavanja, učenje, privatni život itd.  Dosta vremena može oduzeti i putovanje od stana do posla.

Ivana opisuje svoj primjer – njezin posao "zahtijeva uljudnu komunikaciju i dobro raspoloženje, što nije uvijek lako i dosta umara". U stan se vrati oko 18 sati popodne ili nakon toga, jer putuje na drugi kraj grada. Dok se malo odmori, nešto večera, već je 20 sati i nema puno vremena, ali ni snage ni volje, da se prihvati fakultetskih obaveza, jer je "nakon fizičkog i psihičkog napora teško pronaći snage za ozbiljan misaoni rad".

Nakon borbe sa svim ovim problemima, stižu novi: "dogodi se da nakon toliko truda, pa čak i nekakvog mini ponosa jer ste koliko-toliko pokrili svoje životne troškove, Studentski centar ne isplati na vrijeme vašu mučno zarađenu plaću", kaže ona. Što slijedi u takvim slučajevima? Moljakanje gazde za odgodu plaćanja stanarine na nekoliko dana, podnošenje prijetnji o izbacivanju na ulicu, posuđivanje s više strana, od više prijatelja, što je "veliko psihičko opterećenje, biti nekome dužan", pogotovo ako plaća ne stiže duži period.

Izvor: scst.unist.hr

"Jednom mi se dogodilo da su mi plaću za 11. mjesec isplatili tek sredinom 1. mjeseca. Za mene je to bio vrlo stresan period, jer sam svaki dan iščekivala zarađeni novac kojim sam morala pokriti životne troškove za taj mjesec, a novac nije dolazio. Osjećala sam se iskorišteno", rezolutno je zaključila.

...Koliko su plaćeni najpopularniji poslovi među studentima u Hrvatskoj? Donosimo popis stvarnih satnica i poslova!...


Zašto gotovo polovica redovitih te velika većina izvanrednih studenata plaća školarinu, a čak dvije trećine redovitih studenata moraju raditi preko studentskog ugovora, dok su izvanredni studenti prisiljeni raditi ili ilegalno preko studentskog ugovora ili, zbog općeg stanja u društvu, biti nezaposleni i snalaziti se kako znaju? Jedan od razloga jest to što je obrazovanje u Hrvatskoj socijalno isključivo. Drugim riječima, oni učenici koji imaju lošiju socio-ekonomsku pozadinu i oni kojima roditelji (ili jedan roditelj) nemaju fakultetsku diplomu imaju manje šanse da uopće uđu u visokoobrazovni sektor, a potom i da završe fakultet, zato što su u startu u lošijoj poziciji od studenata iz bolje situiranih obitelji i više moraju brinuti o financijama.

Foto: arhiva MojFaks

Tek slijedi vidjeti kakvu će situaciju donijeti Zakon o obavljanju studentskih poslova koji najavljuje "med i mlijeko" za studente, a cijeli članak s H-altera i problematiku oko studentskih poslova i fakulteta pročitajte ovdje.

Ivana Petrić
izvor: H-alter
foto: Darko Ba/arhiva MojFaks


studentski posaoposaobalansiranjefakultetske obavezestudenti



Kako bi poboljšali funkcionalnost stranice, MojFaks koristi kolačiće (cookies). Više o kolačićima pročitajte u uvjetima korištenja.

Slažem se