Vodič za brucoše #samostalno #prvikoraci #prviposao #napuninovčanik #svezafaks

Mobing, neisplata plaća, preniske satnice: Studentice istražile tamnu stranu rada na studentski ugovor

MojFaks | Karijera, prije 6 dana



Mobing, neisplata plaća, preniske satnice: Studentice istražile tamnu stranu rada na studentski ugovor

U sklopu kolegija Socijalna patologija II na Edukacijsko-rehabilitacijskom fakultetu provedena je online anketa na populaciji studenata o uvjetima rada preko studentskog ugovora.

Anketu su provele i rezultate obradile četiri studentice prve godine diplomskog studija Socijalne pedagogije Helena Jakičić, Tea Juričić, Kristina Pšenko i Petra Tuškan – pod mentorstvom prof. dr. sc. Irme Kovčo Vukadin koja je ujedno i nositeljica kolegija. U razgovoru s Kristinom Pšenko, jednom iz četverca djevojaka koji je proveo anketu, doznali smo više pojedinosti o motivima provođenja ove ankete, ali i važnosti ove teme među studentima.

"Na istraživanje ove temu potaknule su nas brojne objave studenata na Facebook grupama o tome s čime se sve susreću tijekom rada preko studentskog ugovora, o neisplaćivanju plaća, ali i o upozoravanju drugih studenata na razne poslodavce koji ne poštuju prava studenata i ne ispunjavaju svoje dužnosti", kazale su nam studentice koje su provele istraživanje.

...Sindikati protiv studentskog rada: 'Nezaposleni ne mogu naći posao jer su studenti jeftinija radna snaga'...


U istraživanju je sudjelovao 401 ispitanik od kojih 52,1% s preddiplomskog, a 32,4% s diplomskog studija. Ostali, manji dio postotka dijeli se na kolege s integriranih i stručnih studija. Zanimljivo je napomenuti da je većina ispitanika izjavila da studentske poslove preko SC-a obavlja dulje vrijeme: čak 36,4% preko 2 godine, a dodatnih 20% u periodu od 1 do dvije godine. Ovakav uzorak svakako garantira da ispitanici raspolažu s dovoljno iskustva kad je rad preko studentskih servisa u pitanju.

Iako čak 70% redovnih studenata radi, čak 45,4% ispitanika nije znalo ništa o Zakonu o studentskom radu


"Prema podacima iz 2016. godine, gotovo 70% redovnih studenata radi preko studentskog ugovora (njih čak 84 517 od ukupno 122 972 redovna studenta)", dodaje Kristina. Ova impresivna brojka svakako svjedoči o važnosti ove teme za velik broj studenata, danas vjerojatno više nego ikad upravo zbog odugovlačenja čitavog procesa donošenja Zakona o studentskom radu kojemu svjedočimo od kraja prošle godine pa sve do danas. Unatoč tome, studentice su u svojoj anketi došle do interesantnog podatka: čak 45,4% ispitanika nije upoznato s činjenicom da se već gotovo godinu dana u studentskoj zajednici, široj javnosti, ali i u medijskome prostoru govori i piše o izradi Zakona o studentskom radu. Upitali smo ih za mišljenje o ovom podatku.


foto: screehshot/analiza ankete

...[Sudjeluj I TI!] Evo što predlaže Zakon o studentskom radu: Kazne za poslodavce 100 tisuća, minimalna satnica 20,5 kuna...


"Jednim dijelom ovaj rezultat posljedica je toga što je tema izrade Zakona slabo medijski popraćena, a s druge strane bi razlog mogao biti nezainteresiranost i pasivnost studenata u vezi te problematike", pojašnjava Kristina. No, svakako u obzir treba uzeti i faktor skepse među mladima koji su, s obzirom na stanje u domaćoj politici, navikli na razne nepravilnosti u procesima donošenja zakona, ali i njihovog provođenja. "Također, istraživanje je pokazalo da su neki studenti sumnjičavi oko toga da će navedeni Zakon išta promijeniti pa mu samim time ni ne pridaju preveliku pažnju", kažu studentice.

...Čak 4 mjeseca radi puno radno vrijeme! Prosječni student mora raditi jer je siromašan - ali kada da onda studira?...


Osim velikog broja kolega koji očito ne smatraju da se vrijedi interesirati i informirati o ovom važnom Zakonu, o provođenju istoga, jednom kad se napokon donese, skeptične su i autorice istraživanja. "Smatramo da je jedna stvar donijeti Zakon, a druga provoditi ga. Postoje mnoga obećanja koja bi trebala poboljšati uvjete rada preko studentskog ugovora i ako će se kao takva i provoditi, smatramo da će sam Zakon biti od koristi", kažu nam.

Unatoč tome, ovi koji su upućeni u temu ipak su pozitivni oko krajnjeg ishoda ovakvog zakona: reguliranja tržišta studentskog rada, ali i odnosa poslodavaca prema studentima zaposlenicima. U prilog tome govori 49,63% ispitanika koji ipak smatraju da će Zakon promijeniti stvari nabolje. Jaka je i struja koja u to sumnja: čak 33,66%. Neki će reći da je to puno, ali će drugi ustvrditi da je ovih koji vjeruju u boljitak ipak – više.

Mobing na poslovima


Izglasavanje i provođenje ovog Zakona još je i bitnije ako se u obzir uzmu dodatni podaci dobiveni ovim istraživanjem, a koji se tiču nepravilnosti na radnome mjestu: neisplata plaće, mobinga, lošeg tretmana od strane kolega ili poslodavca. Ohrabruje činjenica da je broj studenata kojima plaća nije isplaćena ipak manji (17,5%), dok je polarizacija oko mišljenja jesu li satnice adekvatne gotovo jednaka u dijelovima: čak 48,4% ispitanika smatra da radom na studentski ugovor nisu bili adekvatno plaćeni za poslove koje su obavljali. Ako u obzir uzmemo podatak da je najviše ispitanika radilo za satnicu od 20 kuna (35,7%) dolazi se do zaključka da je predviđeno podizanje minimalne satnice na nešto iznad 21 kunu svakako dobrodošlo unutar studentskih krugova.

...Satnica od 20 kuna – premalo ili dovoljno za studentski rad? Evo ispod kojeg iznosa studenti više ne žele raditi...


Porazni su i odgovori studenata koji se tiču mobinga na radnome mjestu. Čak 160 ispitanika kaže da je doživjelo kritiziranje na radnome mjestu, gotovo 150 radilo je 5 ili više sati bez pauze, a preko 140 njih iskusilo je kako je to kad te nadređeni ili kolega omalovažavaju. Kao omiljena metoda rješavanja ovakvih problema ističe se povjeravanje bliskim osobama (nešto preko 130 ispitanika), a zatim davanje otkaza (gotovo 100 ispitanika). Konfrontacija s kolegama na poslu i pasivnost (ne poduzimanje bilo kakvih koraka) gotovo su jednake po popularnosti među studentima – tako se izjasnilo otprilike 90 kolegica i kolega.


foto: screenshot/analiza ankete

O uzrocima pasivnosti svjedoče odgovori na pitanje kojim je i taj aspekt obrađen. Oni koji odluče ne reagirati na negativna postupanja kolega ili nadređenih čine to jer smatraju da im nitko ne može ili ne želi pomoći, misle da se ne radi o nečemu zbog čega treba reagirati ili pak nemaju povjerenja u institucije.

Kako poboljšati uvjete rada preko SC-a?


Od ideja koje studenti imaju, a za koje smatraju da bi poboljšale uvjete rada posredstvom studentskih servisa ističu se mogućnost sankcioniranja poslodavaca, bolja komunikacija servisa sa studentima u smislu pomoći oko rješavanja problema, ali i podizanje minimalne satnice te pošten tretman, a ne percipiranje studenata kao jeftine radne snage. Neki bi pak potpuno dokinuli studentske centre, odn. servise kao posrednike između poslodavaca i studenata.

...Studenti ocijenili zaposlenike student-servisa: Evo gdje ćete uz ugovor dobiti smiješak, a gdje živčani slom...


Većina ovdje postavljenih pitanja, ali i komentara i odgovora koji su autoricama istraživanja stigle povratno pokazuju da je tema nikad aktualnija među studentima, ali i potrebu da se medijski tema još snažnije i detaljnije obrađuje. S obzirom na veliki broj studenata koji rade i na taj način pomažu roditeljima ili im je to jedini oblik financiranja, regulirano tržište studentskih poslova pomoglo bi im da se osjećaju sigurno i zadovoljnije, u trenucima kad dovoljno brinu oko fakultetskih obaveza.

L.B./foto: Darko Ba/MojFaks


studentski poslovitržište radaZakon o studentskom raduanketaHelena JakičićTea JuričićKristina PšenkoPetra Tuškan



Kako bi poboljšali funkcionalnost stranice, MojFaks koristi kolačiće (cookies). Više o kolačićima pročitajte u uvjetima korištenja.

Slažem se