L.B. u Karijera

Oštri, jasni i provokativni: domaći poduzetnici otkrivaju što vas čeka na razgovoru za posao

Pitali smo neke od naših najpoznatijih, najstručnijih i 'najzelenijih' poduzetnika što bi nam poručili prije nego što se uopće prijavimo za posao u njihovim tvrtkama.

9. lipnja 2016 16:41
Slika nije pronađena

Slika nije pronađena Foto: MojFaks

Možda ćete o poslu i razgovorima za posao intenzivnije početi razmišljati tek tijekom apsolventske godine, a možda već i prije samog upisa na željeni studij, no činjenica je da nikada niste u potpunosti spremni na onaj prvi razgovor, onaj prvi intervju s potencijalnim poslodavcima i pitanja kojima će vas "izrešetati".


Brojni općeniti napuci mogu vam pomoći pri odabiru adekvatne odjeće, posvještavanju govora tijela ili da se bolje pripremiš za razgovor (istražiš sve dostupno o potencijalnom poslodavcu, pročitaš uobičajeni set "nezgodnih" pitanja ili pak iskustva osoba koja su isti razgovor već prošla), ali nema boljeg načina da se doista pripremite od savjeta samog poslodavca preko puta kojeg ćeš sjesti.


>> Provjeri još... Ovo su novi poslovi koje ne smiješ propustiti - satnice i do 30 kuna


Svoje odgovore ponudili su nam Aco Momčilović iz tvrtke Rimac Automobili koja često nudi priliku mladim, talentiranim i umješnim studentima da svoje prve poslovne korake odrade upravo kod njih, Aleksandar Zemunić iz tvrtke SELECTIO kadrovi d.o.o., vodeće hrvatske tvrtke specijalizirane za potragu za kadrovima, Saša Cvetojević, poduzetnik, vlasnik i suvlasnik nekoliko tvrtki i aktivni član CRANE-a, mreže hrvatskih poslovnih anđela, specijalist za upravljanje ljudskim resursima, projektima i zdrastvenim institucijama te poslovne pregovore i Alan Slapar, voditelj razvoja i suvlasnik GoGreen platforme koja okrupnjuje domaće proizvođače putem samoposlužnih tržnica, specijaliziranih trgovina i logistike za izvoz, suvlasnik tvrtke za pozivne teleprodajne usluge i tvrtke za razvoj softverskih aplikacija te voditelj poslovnog inkubatora WorkUp u Novom Zagrebu.


Evo što su nam rekli...


Ako tek na zadnjoj godini faksa tražite posao – zakasnili ste!


"Svima koji su na završetku studija i koji se spremaju za izlazak na tržište rada, a koji već nemaju dobro pripremljen plan - prvo bih poručio da su zakasnili. Naime, najbolji studenti dobrih fakulteta i stručnih škola su često već vrbovani od poslodavaca. Primjerice, perspektivni studenti FER-a su često već na trećoj godini dobili ponude poslodavaca te mogu birati gdje će i što raditi.


Svima koji će tek po završetku studija tražiti posao, preporučam da prilikom pisanja CV-a istaknu sve aktivnosti koje su radili mimo fakulteta, jer su to stvari koje ih izdvajaju iz mase i time će pomoći poslodavcu da vidi da im nije bio jedini cilj završiti fakultet, već da imaju širu sliku, da ih zanimaju znanja i vještine, a ne samo diploma. Za zapošljavane danas nije dovoljna samo diploma, nisu dovoljne samo dobre ocjene. Potrebno je pokazati da ste voljni raditi, stjecati nova znanja i učiti dalje.



foto: crane.hr


Ako aplicirate za neki konkretan posao, ne šaljite molbu i CV generalnog tipa. Proučite poslodavca i mjesto za koje se natječete. Napomenite u motivacijskom pismu zašto bi baš to mjesto i zašto ste baš vi idealan kandidat za isto.


I ako ste još uvijek na završnim godinama studija, potrudite se naći vannastavne aktivnosti na kojima možete sudjelovati, a koje vam mogu dati kompetencije zanimljive budućem poslodavcu. Ako ste negdje volontirali - napišite gdje i što ste naučili. Ako ste konobarili - napišite gdje i što ste naučili. Ako ste sudjelovali na nekom projektu - opišite što ste radili.


Završno, pregledajte što ste postali po društvenim mrežama, razmislite o micanju (ili promjeni vidljivosti) nekih slika ili postova, koje bi mogle biti neprimjerene, vezano za posao koji tražite. Sretno!"


Saša Cvetojević, direktor, Insako do.o., aktivni član CRANE-a


Ne ograničavajte se samo na otvorene natječaje


"Studentima/diplomcima/apsolventima koji se pripremaju zakoračiti na tržište rada savjetovali bismo da se prije svega dobro informiraju o mogućnostima koje se nude. Posjećivanje sajmova poslova, web stranica kompanija, portala za zapošljavanje (npr. MojPosao) i slično može im pomoći da steknu bolji uvid u potrebe tržišta rada i poslove koji se najčešće nude.


Međutim, prilikom traženja posla važno je imati proaktivan pristup te se ne ograničavati isključivo na otvorene natječaje. Gotovo svaka kompanija danas nudi mogućnost slanja otvorenih molbi, a profesori često najbolje i/ili zainteresirane studente upućuju na svoje kolege iz prakse.


Osim toga, ljudski resursi unutar kompanija često se služe Linkedin mrežom u svrhu direktnog kontakta osoba sa zanimljivim profilima pa predlažemo da studenti neko vrijeme ulože i u kreiranje dobrog korisničkog profila. Iznimno je važno pokazati volju i motivaciju za radom i učenjem.


foto: lider.media


Također, poslodavci jako cijene radno iskustvo stečeno tijekom studija, bez obzira radi li se o volontiranju, sudjelovanju na projektima, istraživanjima, organizaciji aktivnosti ili radu preko studentskog ugovora pa bismo predložili da sva navedena iskustva budu vidljiva iz CV-ja.


U slučaju prijave na neki određeni natječaj, cijeni se prilagodba molbe za posao i životopisa baš tom specifičnom radnom mjestu, u smislu isticanja postignutih rezultata i vec stečenih vještina (kroz školovanje i studentske poslove) koje se traže upravo na tom radnom mjestu."


Aleksandar Zemunić, direktor, SELECTIO kadrovi d.o.o.


Ostavite dobar dojam na profesore


"Savjetovali bi im da za vrijeme fakulteta odrade što više praksi i volontiranja kroz koja će steći nekakva radna iskustva, a ako imaju sreće i početi primjenjivati neka znanja koja su naučili na fakultetu.


foto: poticaji.info


Također, dobro je da su u kontaktu sa svojim profesorima i da su na njih ostavili dobar dojam, jer mi često pitamo upravo najbolje profesore za njihove preporuke najboljih studenata."


Aco Momčilović, Chief Human Resources Officer, Rimac Automobili


Okrenite stražnjicu poslodavcu, a lice klijentu


"Budite sami sa sobom na čisto koje su to vaše vještine: što je to što vas odvaja od mase, po čemu ste posebni, brži, bolji i kvalitetniji od drugih. To može biti jedna stvar ili njih par (gotovo je nemoguće da ih je puno), a ako ste umislili da imate nebrojeno mnogo vještina uglavnom će to poslodavcu značiti da ste u svemu ok, ali u ničemu posebno dobri.


Budite strpljivi i dozvolite si da se priviknete na novi sustav. Svi ulaze u posao s mišljenju da sve znaju i da su svi glupi, ali postoji nešto što se zove 'točka gledanja'. Iz kuta vaših nadređenih stvari izgledaju drugačije i da bi shvatili doista koliko su oni glupi ili ne, morate gledati stvari iz njihovog kuta i biti strpljivo pragmatični. Tvrtka je entitet za sebe i što prije to shvatite i prihvatite kako funkcionira taj organizam, to ćete brže stasati u poslovanju.


foto: workup.gogreen.hr


Ne smijete se bojati gubitka, neznanja, glupih izjava. Svi znaju da ste 'rookie' i cijenit će činjenicu da propitkujete i pokazujete aktivnu želju da saznate i naučite s razumijevanjem. Pričajte, budite simpatični i ljubazni, otvoreni za učenje... što prije saznate što znaju vaši suradnici, to prije imate šanse postati bolji od njih.


Nijedan poslodavac koji je kvalitetan i inteligentan vam neće zamjeriti da mu u nekom trenutku ukažete na propuste koji se događaju u vašem sustavu, u interesu klijenata i same tvrtke. Stoga se ne bojte 'okretati guzicu poslodavcu, a lice prema klijentu'. Poslodavci znaju da to tako mora biti i, iskreno, više cijene one koji se brinu o klijentima nego o svojoj slici u očima poslodavca.


Kad ulazite u poslovni svijet, osim one klasične edukacije educirajte se i o monetarnom sustavu i našem sustavu općenito. Morate shvatiti koncept novca, razmjene, kako se stvara, od kud dolazi i sl. Ako vaš poslodavac vidi da razumijete što to tvrtka na kraju dana fakturira i time unosi vrijednost u sebe, cijenit će vas tisuću puta više.


Živimo u svijetu u kojem se traži efikasnosti i gdje se efikasnost jedino i vrednuje. Mnogi studenti traže posao jer misle da se vrijednost stvara njihovim dolaskom na posao i nabildavanjem satnice. Na to se svaki poslodavac 'naježi' i vjerujte mi da će vas gledati otpustiti odmah ako to primijeti. Vi ste za njega popularno zvani – uhljeb."


Alan Slapar, voditelj razvoja (CEO) GoGreen-a, samoposlužne tržnice domaćih, ekoloških i biodinamičkih proizvođača Hrvatske


foto: Shutterstock

Još vijesti