facebook,
whatsapp
Should I stay or should I go – pjeva svaki student koji se mora probuditi rano kako bi stigao na predavanje u osam ujutro. No, rezultati jednog istraživanja možda će dovesti do ukidanja jutarnjih predavanja jer pokazuju da studenti najbolje funkcioniraju tek oko 10 ili 11 sati ujutro.
Otkriveno je da studenti bolje uče i pamte za vrijeme kasnijih sati, nikako ujutro. Ovo istraživanje objavljeno je u publikaciji Frontiers in Human Neuroscience, a proveli su ga Mariah Evans i Jonathan Kelley sa Sveučilišta u Nevadi u suradnji s Paulom Kelleyjem sa Otvorenog sveučilišta (The Open University) u Velikoj Britaniji.
Njihovo istraživanje uključivalo je niz pitanja kojima su analizirali povezanost spavanja i kognitivnih funkcija. Profesorica sociologije Evans više se puta zapitala zašto su studenti na njenim predavanjima pospani pa se tada sjetila istraživanja za srednjoškolce koje je pokazalo da bolje funkcioniraju kada nastava počinje kasnije. Tada se dosjetila da bi ista stvar mogla vrijediti i za studente.
...Spavajte ako vam je život mio: Rano buđenje može vas ubiti!...
U istraživanju su sudjelovale dvije vrste studenata: jutarnji tipovi i "noćne ptice". Za ove druge tipove, jutarnja predavanja su posebna noćna mora, ali to nema nikakve veze s lijenošću, objasnio je profesor Kelley.
"Borba koju vode noćne ptice među studentima nemaju veze s lijenošću, nego s njihovim tijelima. To je kao da odraslu osobu tjerate na buđenje u pet ujutro i to svaki dan i to nije dobra ideja", dodao je profesor te pojasnio da rana predavanja osobito teško podnose brucoši i oni na nižim godinama fakulteta.
Ovi istraživači se nadaju da će visokoobrazovne institucije uzeti u obzir njihovo istraživanje koje je pokazalo da studenti bolje uče i pamte u kasnije jutro, oko 10 ili 11 sati te da će po tome ravnati predavanja. Vjerujemo da se i studenti nadaju istome.
Cijelo istraživanje možete pročitati ovdje.
Ivana Petrić
foto: Pixabay
Otkriveno je da studenti bolje uče i pamte za vrijeme kasnijih sati, nikako ujutro. Ovo istraživanje objavljeno je u publikaciji Frontiers in Human Neuroscience, a proveli su ga Mariah Evans i Jonathan Kelley sa Sveučilišta u Nevadi u suradnji s Paulom Kelleyjem sa Otvorenog sveučilišta (The Open University) u Velikoj Britaniji.
Izvor: Pixabay
Njihovo istraživanje uključivalo je niz pitanja kojima su analizirali povezanost spavanja i kognitivnih funkcija. Profesorica sociologije Evans više se puta zapitala zašto su studenti na njenim predavanjima pospani pa se tada sjetila istraživanja za srednjoškolce koje je pokazalo da bolje funkcioniraju kada nastava počinje kasnije. Tada se dosjetila da bi ista stvar mogla vrijediti i za studente.
...Spavaj do podneva – \'noćne ptice\' su pametnije i kreativnije...
...Spavajte ako vam je život mio: Rano buđenje može vas ubiti!...
U istraživanju su sudjelovale dvije vrste studenata: jutarnji tipovi i "noćne ptice". Za ove druge tipove, jutarnja predavanja su posebna noćna mora, ali to nema nikakve veze s lijenošću, objasnio je profesor Kelley.
"Borba koju vode noćne ptice među studentima nemaju veze s lijenošću, nego s njihovim tijelima. To je kao da odraslu osobu tjerate na buđenje u pet ujutro i to svaki dan i to nije dobra ideja", dodao je profesor te pojasnio da rana predavanja osobito teško podnose brucoši i oni na nižim godinama fakulteta.
Ovi istraživači se nadaju da će visokoobrazovne institucije uzeti u obzir njihovo istraživanje koje je pokazalo da studenti bolje uče i pamte u kasnije jutro, oko 10 ili 11 sati te da će po tome ravnati predavanja. Vjerujemo da se i studenti nadaju istome.
Cijelo istraživanje možete pročitati ovdje.
Ivana Petrić
foto: Pixabay
