Preddiplomski ili diplomski? Iskusni kolege otkrivaju koji je dio studija JAČI, ZABAVNIJI I BOLJI

Svaki se student barem jednom tijekom studiranja zapitao: "Ima li sve ovo smisla?" Ponekad se dvojbe među nekima počinju javljati na prijelazu studija iz preddiplomskog u diplomski studij. Preddiplomski studij u pravilu traje 3 do 4 godine i njegovim se završetkom stječe akademski naziv sveučilišni prvostupnik (baccalaureus), odnosno sveučilišna prvostupnica (baccalaurea), uz naznaku struke. Na preddiplomskome studiju studenti usvoje sva važnija znanja i steknu kompetencije za obavljanje rada u struci. No, često zbog nužnosti struke i naravi usmjerenja, neophodno je nastaviti studij te upisati diplomski studij, izuzev integriranih sveučilišnih studija.

Diplomski studij u pravilu traje jednu do dvije godine. Završetkom diplomskog sveučilišnog studija stječete akademski naziv magistar, odnosno magistra (mag.) uz naznaku struke. Iznimno od toga, završetkom diplomskog sveučilišnog studija u području tehničkih znanosti stječete akademski naziv magistar inženjer, odnosno magistra inženjerka uz naznaku struke, dok završetkom sveučilišnih medicinskih programa stječete akademski naziv doktor/doktorica (dr.) struke.

No, formalnosti na stranu. Uvijek ste se pitali gdje je jača ekipa, gdje su predavanja bolja, a izostanci fleksibilniji?

Rekli su nam oni koji su se okušali u jednome (preddiplomskom) i drugome (diplomskom) te sada, nakon uskoro završene bitke, mogu konačno i potvrditi koji im je stupanj studija i bolji, zanimljiviji, korisniji i zašto je tome tako.

Od svih sugovornika koje smo priupitali isto pitanje i tražili ih obrazloženje favoriziranog dijela studija, samo je jedna studentica kojoj je preddiplomski studij bio bolji od diplomskoga. Naime, kako ona kaže, preddiplomski je bolji jer je imala raznolikije kolegije i imala je više rupa od predavanja, što znači i više trenutaka provedenih na kavi i u društvu kolega.

"Ipak mi je malo bolji bio preddiplomski studij. Na diplomskome studiju nisam uopće imala osjećaj da studiram, s obzirom na to da sam više vremena provodila na poslu nego na faksu. Preddiplomski mi je bio bolji i jer sam tada imala na faksu raznolikije kolegije pa mi je time bilo i malo zanimljivije. Tu su i neki razlozi koji nemaju previše veze sa samim faksom, ali na preddiplomskom sam više išla na kave u rupama od predavanja i više se družila, imala više slobodnog vremena, sve je bilo više chill," priznaje nam Danijela koja je u završnoj fazi studiranja na Fakultetu političkih znanosti.

A da se, skorim magistrima, uvelike svidio onaj diplomski dio studija, ne poriču, već većinski uživaju i hvale ga. Koji su razlozi za oduševljeno dodavanje dijela \'šlaga na torti\' svojoj prvostupničkoj diplomi, otkrivaju studenti koji su trenutno u završnim fazama studija. 

"Diplomski je bolji jer je preddiplomski u početku bio privikavanje na faks, profesore, cijeli taj sustav i kolegiji su bili oni početni i dosadnjikavi, dok je na diplomskom već bilo zanimljivije, imala sam više vremena i slobode. Jedino mi je prva godina bila k\'o maturalac što se tiče druženja, a pod kraj sam se već osjećala k\'o da živim tamo i radila sam uz to pa je to potpuno neki drugi đir", objašnjava nam Monika, studentica sociologije.  

"Ja sam integrirani preddiplomski i diplomski studij, ali definitivno je bolji diplomski "dio". Rasporedom je prilagođen za sve studente koji rade, profesori su opušteniji, a i gradivo zanimljivije", govori nam Erna, studentica na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu.

"Meni je bolje bilo na diplomskom. Tada sam definitivno znala da je novinarstvo ono čime se želim baviti, raspored je bio fleksibilniji, predmeti konkretniji i uvedu te u sve što će ti na kraju biti potrebno da bi napisao svoj diplomski rad. Predavanja su ostavila prostor za rad mimo faksa i stjecanje iskustva na terenu, a opet kad se zaželim knjiškog dijela, znala sam gdje mogu to pronaći", govori nam Anita, uskoro diplomirana studentica novinarstva. 

"Nemjerljivo mi je bolji diplomski studij. Nema više toliko predavanja, nisam morala biti čitav dan na faksu kao što je to bio slučaj na preddiplomskom. Također, birala sam izborne kolegije koji su mi se više sviđali jer smo imali tu mogućnost da prilagodimo predavanja i kolegije vlastitim afinitetima. I neizostavna praksa na kojoj tek prvi puta imaš prilike upoznati se s budućom strukom i uvidjeti je li to stvarno za tebe ili nije," otkriva Valerija, studentica Filozofskog fakulteta kojoj se ipak čini da nastavnički smjer koji je odabrala na diplomskom, ipak nije za nju.

"Diplomski studij je za mene, jer paralelno uz studij i radim, definitivno bolji dio studiranja. Puno je manje kolegija po semestru i predavanja su u kasnim popodnevnim i večernjim satima", govori Tihana, studentica kroatologije i komunikologije. 

Uz očiglednu pobjedu i prevagu diplomskog nad preddiplomskim, ima i onih neodlučnih kojima svaki dio studija ipak nosi svoje čari, a to nam je otkrila studentica pedagogije Ana. "I jedan i drugi imaju svoje čari. Na preddiplomskom si pravi \'studoš\', nemaš puno vremena, ali opet uspiješ svašta. Tek kad ga završiš, počneš cijeniti to razdoblje. Diplomski je laganica, sve što si trebao naučiti, naučio si na preddiplomskom, bar u mom slučaju. Imaš puno više vremena za sve, a možeš i raditi uz faks. Puno si pametniji i iskusniji u vezi svake stvari na faksu, a i drugih životnih situacija", govori nam ona te dodaje da se ipak ne može odlučiti koji joj je draži jer su joj i jedan i drugi donijeli čari u određenom periodu života.

Na kraju svega, jasno nam je da je uvjerljivu pobjedu odnio diplomski studij kao onaj fleksibilniji, zanimljiviji i opušteniji studij. Napomenimo da je ovo subjektivna naklonost sugovornika i da ne bi trebala utjecati ni na čije mišljenje ili odabir. Uz to, svaki dio studija nosi sa sobom svoje draži, stoga nastojte uživati u svakome jer je svaki poseban na svoj način! 

 

V.S.

foto: Rawpixel.com via Shuttersock