facebook,
whatsapp
Smatra to radna skupina stručnjaka koja je izradila nacrt Minimalnih standarda prevencije ovisnosti u odgojno-obrazovnim ustanovama, a koji je Vladin Ured za suzbijanje zlouporabe droga ovaj tjedan uputio u javnu raspravu, piše Jutarnji list.
Povećanje minimalne dobi potrebne da bi se ostvarila prodaja duhanskih proizvoda i alkohola jedna je od mjera predloženih u tom dokumentu, u dijelu "Učinkovite preventivne intervencije u srednjkoškolskoj dobi".
"Radna skupina nije precizirala kolika bi minimalna dob bila optimalna. Ostavljena je ovakva, načelna preporuka kako bismo vidjeli reakcije šire javnosti, osobito stručne, i kako bi se tijekom javne rasprave iskristalizirao određeni stav. Ako se prihvati ovakav dokument, i ta bi odredba postala obvezna", izjavila je za Jutarnji Sanja Mikulić, zamjenica ravnatelja Vladina Ureda za suzbijanje zlouporabe droga.
Ovakav je prijedlog posljedica inozemnih istraživanja koja su pokazala da podizanje minimalne dobi u kojoj je legalna konzumacija alkohola smanjuje uporabu alkohola u kasnijoj dobi.
Hrvatski maloljetnici pri vrhu su europskih zemalja kad se radi o pijenju alkohola i pušenju. Prema podacima Europskog istraživanja o pušenju, pijenju i uzimanju droga među učenicima u dobi od 15 i 16 godina (ESPAD) iz 2015. godine, trećina ispitanika pušila je u proteklih mjesec dana, a 22 posto ih puši svaki dan: prosjek 36 zemalja u kojima se provodilo istraživanje je 12 posto. Alkohol je pak pilo u zadnjih 30 dana njih 55 posto, a 47 posto ih se u istom periodu opilo. Udio onih koji se opijaju dramatično raste: prije 20 godina takvih je bilo 28 posto.
Dobna granica ispod koje trgovci ne smiju mladima prodavati alkohol niti im ga ugostitelji smiju poslužiti u Hrvatskoj je 18 godina - jednako kao i u većini od promatranih 28 zemalja EU, Švicarske i Norveške. Nižu legalnu dob imaju Austrija, Luksemburg i Portugal (16 godina), te Cipar i Malta (17 godina).
Neke države, poput Belgije, Njemačke, Nizozemske, Švedske, Norveške i Švicarske, imaju propisane različite dobi za konzumaciju pića s nižom koncentracijom alkohola (pivo, vino) te ona s višom koncentracijom (žestoka pića). Tako je, primjerice, u Švedskoj dozvoljena prodaja blažih alkoholnih pića osobama od 18 godina, dok se žestoka pića zakonski ne mogu kupiti prije 20. godine. Sličnu regulaciju imaju i Norveška i Finska.
Iako Hrvatska legalnom minimalnom dobi za konzumiranje alkohola ne odskače od europskog prosjeka, struka ozbiljno upozorava da najveći problem leži u nedostatnom nadzoru primjene postojećih propisa. Prema podacima koje nam je dostavio MUP, policijski službenici su tijekom cijele 2016. godine otkrili tek 19 slučajeva davanja alkohola maloljetnicima. Od toga, 16 takvih slučajeva otkrili su u kafićima, te tri na otvorenim prostorima, javnim skupovima i drugim mjestima.
L.B./izvor: Jutarnji list
foto: Tulumarka
