Vodič za brucoše #samostalno #prvikoraci #prviposao #napuninovčanik #svezafaks

A trebali bi mijenjati svijet: Je li pasivnost studenata trend ili bolest koju treba liječiti?

MojFaks | Nakon predavanja, 24.11.2016.



A trebali bi mijenjati svijet: Je li pasivnost studenata trend ili bolest koju treba liječiti?

Čini se da su žestoki studentski prosvjedi u Hrvatskoj ostali tamo u 1968., a studentski pokret sa svojim zahtjevima bio je skroz ispred svog vremena. Oni su bili toliko ustrajni u svojoj revoluciji da su skroz uznemirili 'partijski' vrh, a što se događa danas?

Danas se događa to da studenti nisu gotovo informirani ni o čemu, što svojom krivicom, što krivicom Studentskih zborova i drugih "nadležnih" tijela koja bi trebala informirati studente o stvarima koje ih se tiče.

Nažalost, Hrvati su pasivni od svojih tinejdžerskih dana tijekom kojih uglavnom nemaju pojma tko je na vlasti ni tko je u oporbi te kako donošenje i izglasavanje nekog zakona ili reforme može i hoće utjecati na njihov budući život.

Prije par mjeseci studenti Filozofskog fakulteta u Zagrebu digli su se na noge, zbog sada već bivšeg dekana, Vlatka Previšića koji je provodio svoju samovolju. Njihov prosvjed rezultirao je izborom novog dekana, a iako još uvijek nisu zadovoljni, buka se stišala.

...Ugrožena vrsta o kojoj se ne govori: hoće li ugovori 'na neodređeno' izumrijeti?...


...Dekan Previšić uklonio studente iz Vijeća koje odlučuje o njegovom razrješenju...


Prije toga, tijekom ljeta dvije studentice su postavile šator ispred Ministarstva obrazovanja te su mirno prosvjedovale i tražile su drugačiji Pravilnik o dodjeli Državne stipendije. Njihov prosvjed donio je i promjenu Pravilnika kao i uključivanje studenata u stvaranje novog i to je bilo to.


foto: arhiva

...Tresla se brda, rodilo se niš': unatoč prijetnjama sindikalista, SC ipak radi...


Kada već govorimo o pasivnosti i neinformiranosti studenata, zaista čudi to da dosta njih uopće nije čulo da su od 16. studenoga krenuli prosvjedi zaposlenika zagrebačkog SC-a. Do sada to studenti vjerojatno i znaju, ali prvih dana nisu znali te su zbunjeno promatrali što se događa ispred Studentskog centra.

...Nezadovoljne studentice podigle šator pred Ministarstvom, pojavila se i policija...


Ono što je tada bilo važno jest radi li menza i mogu li se podići ugovori, a pitanje: "Zašto zaposlenici prosvjeduju?" ostaje negdje zaboravljeno. Nitko ne tvrdi da bi studenti trebali znati točno u detalj zašto su radnici nezadovoljni, ali stvar je u tome da se to sve odnosi i utječe na njih, a da toga nisu ni svjesni.

Lijek za pasivnost: svjest o tome da je važno sudjelovati u javnom i političkom životu


Realno gledano, mladi u Hrvatskoj nemaju bajnu budućnost niti ih uspjeh čeka iza ugla. Jasno je da je sve još uvijek puno nepotizma, političkog pogodovanja i situacija u kojima visoko obrazovana mlada osoba mora raditi kao konobar ili perač posuđa.

Apsurd je uistinu svuda oko nas, a bez obzira na to stvara li takva cijela društvena i politička atmosfera pasivnost ili je možda obratno, aktivno sudjelovanje mladih u društvenim pitanjima trebalo bi biti imperativ.

...Komentar: Zašto je teret borbe za sve stipendiste pao na leđa samo jedne djevojke?...


Možda bi trebali krenuti od nas, medija, pa reći da u Hrvatskoj nedostaje medija za mlade i studente općenito koji bi trebali biti prvo glasilo gdje će se informirati o stvarima vezanim za obrazovanje, zapošljavanje i drugo. Kroz te medije studenti bi se mogli na zanimljiv način informirati o svojim pravima, ali i o pojedinim situacijama i problemima koji su ih snašli.


foto: MojFaks

Primjerice, nastala je totalna zbunjenost među studentima kada je nedavno onima koji nisu skupili dovoljno ECTS-a uklonjeno subvencioniranje prehrane. Zašto se to dogodilo? Većina nije znala, a na Studentskom zboru je bilo da ih o tome informira kao i o svom budućem djelovanju.

...I tebe se tiče: Ovako možeš utjecati na izmjene Pravilnika o troškovima studentske prehrane...


Na mlade i studente kao da se zaboravilo pa se pitamo zašto je pasivnost glavna osobina većine, a ne postoji ni previše inicijativa koje bi studente uključile u neko pozitivno i društveno djelovanje prema boljoj budućnosti u Hrvatskoj.

Uključenje u civilno društvo - jedno od rješenja


Za svako demokratsko društvo bitna su tri sektora: javni, privatni i građanski. Ovaj posljednji bi trebao biti ključ za razbijanje pasivnosti i aktivno sudjelovanje u stvarima koje su bitne za društvo i općenito zajednicu u kojoj živimo.

Naravno, ta zajednica se odnosi i na studente, općenito mlade, koji bi trebali biti aktivniji i angažiraniji po pitanju određenih problema poput zagađenja okoliša, boiteljskog nasilja, seksualnog odgoja, rodne diskriminacije i brojnih drugih.


Foto: MojFaks

Sudjelovanje na različitim radionicama koje su povezane s civilnim sektorom kao i na predavanjima može uvelike otvoriti mladima oči i potaknuti ih na promjenu. Osim toga, važno je da oni sami žele promjenu i da shvaćaju što je nepravedno i krivo u današnjem društvu.

...Student Filozofskog fakulteta: 'Dobio sam dva šamara uz pitanje zašto prosvjedujem protiv KBF-a'...


Upravo zato bi predstavnici pojedinih udruga civilnog društva i sličnih organizacija trebali više mlade uključivati u stvari kojima se bave. Tako bi mogli obilaziti fakultete i držati predavanja te na zanimljiv način mladima približiti određene probleme i ukazati da se oni tiču i njih jer vjerovali ili ne, ponekad i te organizacije djeluju dosta pasivno. Kako bi onda uopće mogle privući nekog budućeg aktivista?

Trebamo svijet promatrati aktivnim očima jer svijet ne ostaje na inertnima


Nitko ne krivi mlade što se užasavaju parlamentarnih, predsjedničkih i lokalnih izbora te ne odlaze ispuniti svoje glasačke listiće, ali ih valja informirati o tome zašto bi trebali izaći. Premda to možda naizgled zvuči dosadno i zamarajuće, svaki student bi trebao pročitati program pojedinih političkih stranaka i odlučiti jesu li njihove namjere kada je riječ o mladima provedive i "drže li vodu" uopće.

...Cool studijski program: Studiji o mladima za mlade...


Osim toga, valja potaknuti i kritičko razmišljanje pa to uključiti negdje u kurikularnu reformu školstva koja tek treba nastupiti. Bez kritičkog mišljenja mogu se razviti samo pasivni mladi, a nažalost s kritičkim mišljenjem sve će više mladih iseliti iz ove države te grabiti studij "tamo tamo daleko".

...Mladi i potraga za poslom: 'Nemojte očekivati pomoć Zavoda za zapošljavanje'...


Upravo zato valja promijeniti naš pogled na stvari jer dok sve budemo trpjeli to da je Marko koji je stalno prepisivao na faksu, izmotavao se i ostvarivao porazne rezultate, dobio posao prije nas negdje samo zato što "zna lika koji zna lika", mladi će i dalje biti pasivni i revoltirani.


Foto: MojFaks

Nažalost, njihova revoltiranost se nekada odražava u toj pasivnosti, a ne u konkretnom poduzimanju koraka. Neki taj konkretni korak vide u preseljenju u Njemačku ili Irsku, a neki u razbijanju glave o tome što će sa svojim životom.

...Ne donose hrpu love, ali su važne: Diplome s kojima možeš mijenjati svijet...


Studente ne krivi nitko, krivo je cijelo ovo društvo za pasivnost mladih pa bi zato svi zajedno trebali stvoriti uvjete kako bi mladi bili aktivniji i informiraniji o stvarima koje su relevantne za njih. Može se reći da je pasivnost mladih trend 21. stoljeća, ali ne zato što su to sami tražili nego zato što se čini da ne vrijedi poduzimati ništa.

Ivana Petrić
foto: MojFaks


studentimladipasivnipasivnost



Kako bi poboljšali funkcionalnost stranice, MojFaks koristi kolačiće (cookies). Više o kolačićima pročitajte u uvjetima korištenja.

Slažem se