Od neodgovaranja na mail do zaboravljanja konzultacija: 6 situacija s profesorima zbog kojih čupate kosu

Za vrijeme studija puno vremena provodimo s materijalima za učenje, kolegama, ali i profesorima. Interakciju s profesorima tijekom studiranja ne možemo izbjeći, niti bi trebali jer ipak profesoru su ti koji bi nam trebali pomoći da usvojimo znanje koje će nam trebati za daljnje obrazovanje ili pak karijeru.

...Endemske vrste s fakulteta: Tipovi profesora koje ćeš susresti tijekom studiranja...

No, budući da su i studenti i profesori, jednako ljudi od krvi i mesa, i jedni i drugi griješe u svom međusobnom odnosu. Studenti smatraju da bi profesori trebali biti uzor njima te da trebaju biti odgovorni, ažurni, otvoreni za pitanja, susretljivi, ljubazni, stručni i profesionalni. ALI, kao što rekosmo – i oni su ljudi! Što to znači? Znači da i oni imaju mane pa ponekad studente dovode do ludila (ne tvrdimo da ne vrijedi i obratno).

Profesori dnevno dobivaju puno mailova studenata, osobito na početku semestra, pred seminar, kolokvij ili ispit. Jasno je da profesor ne može svima odmah odgovoriti, ali je dosta nejasno zašto profesorima ponekad treba nekoliko dana pa čak i tjedana da odgovore na upit. Isto tako, postoje i oni profesori koji se ponašaju kao da mailovi uopće ne postoje jer ih nikada ne provjeravaju, a postoji i urbana legenda da je "taj jedan profesor koji nikada ne odgovara na mail jednom nekome i odgovorio, ali vrlo kratko". U takvim situacijama studenti čupaju kosu i pitaju se koliko je zaista vremena potrebno izdvojiti na odgovaranja mailom.

#2 Ispravljanje ispita na vrijeme mu je stran pojam (jačina čupanja kose kod studenta: 9)

Profesori jako vole da studenti svoje obaveze poput pisanja seminara, eseja ili dolaska na konzultacije izvrše na vrijeme. No, ponekad se čini da se to ne odnosi i na njih pa studenti žive u neizvjesnosti i ne znaju jesu li prošli ispit ili ne jer ga profesor nije ispravio preko tjedan dana. Svi koji su ikada studirali znaju kako je to stresno jer prolazak na ispitu znači jedno – odlazak na upis ocjene i vjerojatno neki popratni usmeni ispit za koji ste isto valja pripremiti. Ako profesor ispit ocijeni na knap i onda "uvali" i usmeni primjerice odmah drugi dan nakon što je objavio rezultate, student ima jako malo vremena za pripremu na usmeno odgovaranje.

#3 "Zaboravljanje" na konzultacije (jačina čupanja kose kod studenta: 10)

Konzultacije su bitne za studente jer ondje mogu u mirnijoj atmosferi u četiri oka porazgovarati s profesorom te čuti sve ono što ga zanima – koje gradivo će biti u ispitu, na što posebno valja obratiti pažnju, u čemu je pogriješio u seminaru itd. Svaki profesor ima drukčije vrijeme konzultacija, a neki čak i samo jednom tjedno pa je zato bitno da se na tim konzultacijama pojave studenti, ALI i profesori! Nažalost, neki profesori često "zaboravljaju" da imaju konzultacije pa studenti izvise pred vratima kabineta.

Premda se naizgled možda čini da je studentima više muka od slušanja predavanja i dolaska na iste, to ne znači da ih posebno veseli otkazivanje predavanja u zadnji tren, što neki profesori imaju praksu raditi. Studenti bi sigurno voljeli da se sva jutarnja predavanja otkažu bez obzira na to radi li se o otkazivanju u zadnji čas ili ne, ali realno gledano, nisu sva predavanja jutarnja i za neka studenti ostaju po nekoliko sati na faksu jer imaju toliku rupu. Kada se takvo predavanje otkaže, nakon, primjerice, tri sata čekanja na isto – slijedi čupanje kose.

Postoje profesori koji djeluju kao da baš uživaju "kačiti" se sa studentima pa im kasnije zamjerati i rušiti ih. Međutim, razlog za namjerno rušenje uopće ne mora ležati u tome da je student bio nekulturan prema profesoru pa je uslijedio lagani \'fight\', nego problem "čuči" u profesoru. Iako neki žele pobjeći od takvih tvrdnji, nemoguće je ne sresti barem jednog takvog profesora koji je ustao na "lijevu nogu" s namjerom da baš danas studente bez previše razloga ruši na ispitu. Njemu se može, a studentu?

Na skoro svakom fakultetu postoji profesor za kojeg se studenti uglavnom pitaju kako je moguće da baš on predaje točno taj kolegij kada je već sto puta pokazao neznanje u vezi elementarnih stvari. Takav profesor se lako otkrije jer ako mu je među studentima netko s iole praktičnog i drugog znanja u vezi područja koje predaje, može ispasti neznalica. Ovdje je uglavnom riječ o profesorima kojima je cilj samo odraditi satnicu i otići kući. Također, vjerojatno ga puno nije briga niti za područje koje kao predaje pa niti ne ulaže u vlastito znanje. K tome, studenti takvog profu realno ne mogu ništa niti pitati što je sasvim krivo jer tko bi to trebao znati ako ne upravo profesor.

Ivana Petrić

foto: Profimedia/Pixlr