Što studenti mogu očekivati od novog ministra obrazovanja?

Ovo predizborno sučeljavanje četiriju stranaka koje se održalo u Europskom domu organizirali su Akademija za politički razvoj i Mreža mladih znanstvenika. Predstavnici stranaka koji su sudjelovali u raspravi ujedno su i potencijalni novi ministri obrazovanja: Radovan Fuchs (HDZ), Neven Budak (SDP), Zdravko Žvorc (Koalicija za Premijera) te Ivica Puljak (Pametno).

Evo i o čemu su konkretno divanili!

Stipendije, studentski domovi, subvencija prehrane

Dostupnost visokog obrazovanja u Hrvatskoj vrući je krumpir kojeg se svi žele brže-bolje riješiti, kako su se o ovoj temi izjasnili sudionici ovog okruglog stola. Hm, pa zanimljivo, kada su ove teme došle na red polako je istjecalo vrijeme i preko njih se prilično brzo preletjelo.

Jedno od pitanja koje je postavio moderator rasprave Sanjin Marion, predsjednik Mreže mladih znanstvenika, bilo je i zašto se stipendije nisu povećale. Konkretan odgovor je izostao, ali saznali smo da se predstavnik HDZ-a Radovan Fuchs i predstavnik SDP-a Neven Budak slažu (ajde da se i to dogodi) kako bi se stipendije trebale dodjeljivati po kriteriju izvrsnosti i slabijeg socijalnog statusa. Gospodin Fuchs izjavio je kako se do 2020. godine iz socijalnog fonda može povući 1,5 milijardi eura za studente slabijeg socijalno-ekonomskog statusa te da treba nastaviti s gradnjom studentskih domova i da bi prioritet pri useljavanju trebali imati upravo ti studenti (slabijeg SIS).

Ako u fotelju MZOS-a sjedne gospodin Budak, možda izgubite koju kilu. Naime, on smatra da je sustav subvencioniranja prehrane nepravedan jer ne pravi razliku između onih koji imaju i onih koji nemaju te da bi trebalo to drugačije riješiti. Naizgled nevezano, ali opet bitno gospodin Žvorc zapitao se što je s kampusom na Borongaju, zašto sada sve stoji, a toliko je planova bilo, dok je gospodin Puljak nagovijestio da je sada važno raditi na internacionalizaciji studenata – udio stranih studenata trebao bi porasti na 10-15%. A gdje će oni biti smješteni pitamo se? Ionako su se studenti žalili kako dosta soba u domovima zjapi prazno jer su namijenjene stranim studentima koji nisu došli.

Sudbina svježe diplomiranih koji čuče na burzi trebala bi se promijeniti...

Svi potencijalni novi ministri obrazovanja tvrde da će se osobno pobrinuti da se ulaganja u znanost i obrazovanje povećaju te da će odstupiti s te funkcije ako se to ne ostvari (!). Ono što je studentima možda važnije jest da svi smatraju neophodnim riješiti nesretnu sudbinu svježeg diplomca kojem je prvi korak nakon promocije odlazak na burzu. To bi se učinilo povezivanjem visokoobrazovnih institucija i gospodarstva/tržišta. Takva politika odrazila bi se na upisne kvote pojedinih fakulteta jer, kako je istaknuo profesor zagrebačkog Veterinarskog fakulteta Zdravko Žvorc, godišnje s fakulteta izađe 100 veterinara, a realna potreba tržišta je njih 30-40. SDP-ov kandidat Neven Budak objasnio je da se otvara 130% upisnih mjesta u odnosu na generaciju koja završava fakultet što je neisplativo, osobito stoga što se ulog ne vraća s obzirom na to da mladi odlaze raditi u inozemstvo. Bivši ministar obrazovanja Radovan Fuchs mišljenja je kako bi se studente još na fakultetu trebalo ciljano školovati za određeno radno mjesto u dosluhu s nadležnim osobama iz gospodarstva i te dogovore trebala bi individualno provoditi sveučilišta. Zvuči zdravorazumski, svi se slažemo, deklarativno, ali zanimljivo će biti gledati hoće li, odnosno kako će to izvesti.

Mjera stručnog osposobljavanja

Nekoliko puta sudionici ove nadasve civilizirane i kulturne rasprave (ili trebamo to nazvati razgovorom?) naglasili su kako studentima nedostaje prakse. Međutim, na upit planiraju li se založiti za uvođenje neke kontrole kvalitete stručnog osposobljavanja kako bi masa studenata koja se na godinu dana „zaposli“ koristeći tu mjeru zaista profitirala i usvojila praktična znanja vezana za područje za koje su se obrazovali, a ne uz kuhanje kave i ostalih potrčkovih poslova, dobili smo diplomatske odgovore. Neven Budak, koji je sudjelovao u  izradi Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije, smatra da je stručno osposobljavanje jako dobra mjera te da je problem nekvalitete rizik koji postoji pri odrađivanju svih praksi, no da bi trebalo prikupljati povratne informacije od onih koji su je odradili. Što bi se dogodilo s tim informacijama ostalo je nedorečeno. Profesor Puljak ponovio je da sustav treba reviziju te prokomentirao da se obično kvalitetnije stručno osposobljavanje odvija u privatnom nego u javnom sektoru jer je privatnicima više u interesu dobro obučiti svog potencijalnog djelatnika. Možda to treba shvatiti kao savjet, idite privatnicima i nadajte se da su ok.

Revizija Bolonjskoj procesa

Bolonjski proces uveden je 2005. godine i njegova implementacija baš i nije sjajno prošla te je nužna njegova revizija, smatra profesor splitskog FESB -a Ivica Puljak. Čini se da je Hrvatska možda i jedina zemlja koja to nije dosad učinila. Ok. Revizija, ali što to znači? Govorili su o smanjenju broja kolegija njihovom integracijom i reviziji ECTS bodova. To je sve što je rečeno o tome. Ipak, profesor Žvorc dao je zanimljiv primjer ispričavši da je u njegovo vrijeme prosječan student završio fakultet polaganjem 32 kolegija, a danas ih studenti moraju položiti 64. Ouch! Nije ni čudo da starije generacije nisu nikad morale visiti na faksu.

Integracija ili ne

Profesor Puljak zalaže se za integraciju fakulteta u jedinstveno sveučilišta čime bi se uspostavila bolja horizontalna komunikacija i suradnja među fakultetima što bi rezultiralo zajedničkim projektima, ali i jednostavnijim načinom upravljanja. S druge strane, bivši ministar Fuchs nikako nije za integraciju. Prema njegovu mišljenju, sveučilišta bi trebala potpisati programske ugovore i sama se restrukturirati, upravljati svojim ljudstvom, studijskim programima te određivati upisne kvote. Neven Budak također se zalaže za programske ugovore, osobito one između sveučilišta i gospodarskih subjekata koji bi trebali pridonijeti smanjenju nezaposlenosti. Profesor Žvorc nije izrazio svoj stav po tom pitanju, njemu je bilo važnije da se popiše oprema koju posjeduju fakulteti kako bi se popravila znanstvena suradnja među faksevima i kako ne bi toliko studenata odlazilo provoditi istraživanja u druge zemlje.

Zaključak

Dovoljno ste pametni da zaključujete sami, osobito ako ste pročitali ovaj kilometarski tekst. Umjesto zaključka ubacit ćemo još jedan komentar. Nadali smo se malo konkretnijim mjerama i planovima jer ipak su ispred nas sjedile četiri osobe koje su do grla u obrazovanju. Možda i njima, kao i našim studentima nedostaje više praktične nastave, ipak svi djeluju u istom sustavu orijentiranom na teoriju.

Tekst/foto: N.O.