facebook,
whatsapp
Jedna od definicija kritičkog mišljenja na internetu kaže da to nije mišljenje s kojim smo rođeni nego ga trebamo naučiti, a on pretpostavlja nekoliko elemenata.
Aktivno slušanje je jedan od njih te podrazumijeva da koncentrirano slušamo te pritom razmišljamo. Na drugom mjestu je analiziranje uočenoga, odnosno vrednovanje tvrdnji koje čujemo ili čitamo. Uočavanje razloga je treći element koji nam otkriva zašto je nešto rečeno, gdje i kako. Četvrto mjesto je rezervirano za zauzimanje stava prema onome što je rečeno i posljednje obuhvaća vještinu da se jasno i bez konflikta izrazimo i naglasimo svoj stav.
Zašto nam je kritičko mišljenje potrebno?
Budući da smo svakodnevno bombardirani informacijama sa svih strana, dobro je razviti kritičko mišljenje kako ne bismo bili izmanipulirani. Osim toga, ono nas uči da ne vjerujemo svemu što čujemo, vidimo i pročitamo nego da "mućnemo glavom" i spojimo prethodno navedene elemente, krenuvši od aktivnog slušanja i završivši s vještinom iznošenja stava.
Ako ne promišljamo kritički o stvarima koje su nam servirane nećemo moći razaznati što je istina, što laž, a što je dobronamjerno plasirana informacija i ono što nije. Naravno, ista stvar se događa i na fakultetu pa premda bi profesorima trebali vjerovati, moramo znati da su i oni samo ljudi čije mišljenje možemo propitati.
Mnogi studenti kritički misle jer brojne seminare i eseje ne bismo ni mogli napisati bez toga. No, bez obzira na to svakodnevno bismo trebali vježbati kritički misliti, a postoji i nekoliko načina za to.
4 načina kako poboljšati kritičko mišljenje
Postavljajte temeljna pitanja
Ponekad je objašnjenje nečega vrlo komplicirano da se totalno izgubimo pa zaboravimo pitanje. Kako biste izbjegli ovo gubljenje, uvijek se pitajte osnovna pitanja poput: koliko do sada znam o tome, kako znam baš za to, pokušavam li to potvrditi, opovrgnuti, kritizirati ili...?
Nije bitno niti o kojoj se temi radi jer ta pitanja mogu upaliti za sve – od povijesti do pop kulture i drugih stvari.
Preispitajte vlastite pretpostavke
Ne kaže se bez veze da je "pretpostavka majka svih za*eba" jer ona to stvarno i jest. Koliko ste puta pretpostavili nešto pa se na kraju ispostavilo ili dogodilo nešto sasvim deseto? Sigurno puno, stoga treba preispitati i ono što pretpostavljamo.
Mnogi genijalni izumi niti teorije ne bi nastale da veliki umovi poput Einsteina, Newtona ili Yitang Zhanga nisu išli propitati generalne i vlastite pretpostavke. Možete pretpostavljati da ćete završiti fakultet na vrijeme, ali hoće li se to uistinu dogoditi?
U obzir tada treba uzeti sve ono što se može ispriječiti, ali i ono što vam može pomoći to ostvariti pa se treba zapitati je li to sve realno, ostvarivo? Ovisno o tome o čemu kritički promišljamo možemo u ta pitanja uvrstiti i neke smjernice iz vlastite kulture i drugo.
foto: Pixabay
Budite svjesni mentalnih procesa koji se odvijaju u vašoj glavi
Naše misli su čudesne, ali brzina kojom mislimo može biti mali problem kada govorimo o kritičkom promišljanju. Mozak se koristi "mentalnim prečacima" kako bi objasnio ono što se događa u našoj okolini, a ovo je bilo od odlične koristi našim precima koji su lovili i borili se s velikim životinjama, ali odmaže nama kada, primjerice, razmišljamo o tome za koga glasati.
Osoba koja kritički misli je svjesna procesa u vlastitom mozgu, ali i predrasuda koje nosi u sebi te znaju kako one utječu na njihove "objektivne" odluke i rješenja. Samosvijest o vlastitom razmišljanju nas već pretvara u osobu koja kritički misli, a primjerice ako u sebi nosimo malu predrasudu da su Nijemci uštogljeni i "strogi", tada moramo znati da ćemo postupke novog kolege s Erasmusa misliti ocijeniti kao uštogljene. Baš zato trebamo biti svjesni onoga što nosimo u sebi kako bismo mogli aktivno kritički razmišljati.
Zapamtite misliti svojom glavom, ali i da nitko ne misli kritički stalno
Najbolji alat za razvijanje kritičkog mišljenja je zapravo vlastito mišljenje koje nema previše doticaja s tuđim mišljenjima, odnosno njihovim utjecajem na nas.
Iako ne možemo pobjeći od činjenice da je na naše razmišljanje utjecali odgoj, knjige, filmovi, društvo i druge stvari, treba pokušati promisliti o stvarima kroz kritičku prizmu te odbaciti sve ovo od prije. To je vrlo teško, ali se može vježbati. Primjerice ako ćete razmišljati o istospolnim brakovima ili o homoseksualnosti tada trebate svoje kritičko mišljenje, a ne nešto što ste pročitali u komentaru na Fejsu i slično.
U slučaju da se i vi slažete s nečim što ste čuli, vidjeli ili pročitali, trebate razviti vlastite argumente zašto se slažete s navedenim tvrdnjama. Ovo se posebice odnosi na studente jer se često u svojim esejima ili seminarima zanesu tuđim tvrdnjama da se skroz pogube i više ne znaju niti što su oni zapravo mislili.
Treba biti svjestan činjenice da nitko stopostotno ne razmišlja kritički kroz cijeli dan nego je kritičko razmišljanje samo alat kojim dolazimo do vlastitog stava o nekoj temi o to argumentirano i promišljeno.
Ivana Petrić
foto: Pixabay
