Vodič za brucoše #samostalno #prvikoraci #prviposao #napuninovčanik #svezafaks

Iskusne studentice o TOP faksu: Sve pikanterije koje nećete pročitati u brošurama, a morate ih znati ako želite upisati najpoželjniji studij među maturantima

MojFaks | Postani student, 08.04.2020.



Iskusne studentice o TOP faksu: Sve pikanterije koje nećete pročitati u brošurama, a morate ih znati ako želite upisati najpoželjniji studij među maturantima

Stariji studenti logopedije otkrili vam sve ono što ne možete pročitati u brošurama, a morate znati o ovome studiju. Oni iskusniji za vas su priredili paket informacija iz prve ruke koji će vam otkriti sve pikanterije i zanimljivosti ovog studija koji je već godinama najpoželjniji među maturantima.

Studij logopedije na zagrebačkome Edukacijsko-rehabilitacijskom fakultetu već je nekoliko godina najpopularniji izbor među maturantima, potvrđuju to podaci Agencije za znanost i visoko obrazovanje (AZVO). Stoga ne čudi da je ove godine Sveučilište u Rijeci odlučilo ponuditi isti studij maturantima, a da i na Sveučilištu u Osijeku razmišljaju o pokretanju logopedije. Ovogodišnje neslužbene brojke stoga nisu iznenadile jer je logopedija i dalje pri vrhu odabira maturanata.



Na ovom studiju upisna kvota je 50, a prema preliminarnim podacima AZVO-a, za 414 ovogodišnjih maturanata logopedija je prvi izbor te je omjer poželjnosti za ovaj studij najveći i iznosi 8.28 što znači da se za jedno upisno mjesto na ovom studiju bori čak 8 maturanata! S obzirom na to da poželjnost ovog deficitarnog zanimanja ne jenjava već godinama, potreba za logopedima i dalje je velika, stoga svi zainteresirani maturanti od ove godine mogu upisati logopediju i na Sveučilištu u Rijeci koje je za ove studente predvidjelo upisnu kvotu od 30 mjesta.


Sve što biste o ovome studiju trebali znati prije nego li ga odlučite upisati, možete pročitati u raznoraznim brošurama, na forumima, internetskim stranicama i na društvenim mrežama. No, postoje stvari o određenome studiju koje vam najbolje mogu prenijeti stariji i iskusni studenti. Stoga ćemo trenutnim, ali i budućim maturantima olakšati i prikazati im pregled informacija koje biste morali imati na umu prije nego li upišete studij logopedije, a najbolje i provjerene informacije te savjeti dolaze iz usta starijih studenata logopedije. Studentice završnih godina logopedije Ana, Ana, Sara i Roberta za naš su portal (i za vaše nedoumice) otkrile sve ono što misle da je važno da znate prije upisa i poručile vam ono što one same tada nisu znale, a voljele bi da su znale.

Ima nade i za one s malo manje odličnim ocjenama...


Studentice završnih godina logopedije otkrile su da je državna matura doista važna pri upisu na studij logopedije, no ne morate se pribojavati nešto nižeg prosjeka u srednjoj školi jer sve možete nadoknaditi dobrim prolazom na maturi. Također, poručuju maturantima da se što manje zabrinjavaju, već da ulože napore u što bolje rješavanje ispita državne mature!

"Svim maturantima, bez obzira na izbor fakulteta, želim poručiti da se pokušaju čim manje stresirati oko državne mature jer je pod pritiskom teško razmišljati i pokazati vlastito znanje. Oni koji su četiri godine kontinuirano radili, ne trebaju se ničega bojati. Oni koji su radili malo manje kontinuirano, i dalje stignu zapeti. U srednjoj školi sam prolazila odličnim uspjehom, ali na granici s vrlo dobrim. Iz vlastitog iskustva mogu reći da su ocjene na maturi jako važne za upis na studij logopedije", kazala nam je Roberta, studentica 4. godine logopedije.

"Što se državne mature tiče, mislim da je ona puno važnija od ocjena u srednjoj školi. Ako odlično napišete maturu, mogli biste upasti", govori Ana.


foto: Shutterstock

"Meni je važnija bila matura, riješila sam sve oko 90% pa sam skupila puno bodova. Bitne su i ocjene, ali nisu presudne. Imala sam prosjek u srednjoj 4.2, ali sam svejedno bila na 27. mjestu. Važno je dobro riješiti psihologiju ili biologiju jer nosi najviše bodova", otkrila je Ana. 

"Maturu napiši najbolje što možeš. Ako si imao/la većinom odlične ocjene u srednjoj školi, matura ti ne bi trebala biti problem. Sretno!", poručuje Sara, studentica završne godine logopedije.

Nakon mature procjena artikulacijskih sposobnosti... Trebate li strahovati?!


Nakon što uspješno položite sve ispite državne mature, očekuje vas još jedna stepenica do željenog upisa – prijemni ispit. Prijemni na logopediji razlikuje se od ostalih, a što na njemu možete očekivati, otkrile su nam buduće mlade logopedinje. 

"Radi se o intervju tijekom kojega dva profesora sa smjera logopedije procjenjuju jezično-govorno-glasovni status kandidata za upis. Ovaj intervju je isključujući, što znači da prisutnost potonjih problema onemogućava kandidatu upis na logopediju. Taj je intervju zapravo ono što bismo mogli nazvati 'small talk'. Profesori te pitaju kako si, čime se baviš, otkuda dolaziš. Na kraju tog intervju (koji traje nekoliko minuta) od kandidata se traži da pročita tekst na temelju čega se procjenjuje jezično-govorno-glasovni status. Dakle, prijemni ispit na studiju logopedije ne zahtjeva nikakvu pripremu jer ne procjenjuje znanje, već urednost (ili odstupanje) u jezično-komunikacijskim vještinama" sažela je dojmove s prijemnog ispita Roberta.

"Prvo prijemni, provjeravaju se artikulacijske sposobnosti, nikakva motivacija ni slično, za razliku od socijalne pedagogije. Tako da ne trebaš učiti o faksu i smišljati priče kako ih 'osvojiti'. Ako nemaš artikulacijske teškoće, prolaziš", poručuje ti Sara.

'Voljela bih da sam tada znala...'


Većina brucoša ima određene predrasude i romantična viđenja studija koji upisuju zbog čega je dobro porazgovarati sa starijim i iskusnijim kolegama koji vam mogu "razbistriti" čitavu sliku o tome kako je studirati na željenom fakultetu. Oni su, baš kao i vi sada, također bili u nedoumici i nisu znali što ih očekuje. Otkrili su nam što prilikom upisa nisu znali, a pomoglo bi im da jesu.

"Da sam znala koliko je područje djelatnosti logopeda široko, možda se ne bih upustila u ovo, ali danas mi je drago što sam tu gdje jesam jer ne mogu zamisliti da u budućnosti radim nešto drugo. Sretna sam što sam imala dobre starije kolegice koje su me vodile i usmjeravale", govori Roberta. 


foto: Shutterstock

"Voljela bih da sam znala da je logopedija jako veliko područje i da većina studenata stvarno nađe svoje interesno područje, što danas znam. Isto tako, briga i stres tijekom prve dvije godine jer ti nije sto posto jasno što ćeš raditi u budućnosti, nestat će na 4. i 5. godini kad ti se sve lijepo posloži i siguran si u svoje znanje", kaže Sara.


Na prve dvije godine sve se čini kao da nema smisla, ali kasnije sve sjedne na svoje mjesto...


Brucoše gotovo uvijek zanima broj kolegija, težina kolegija, zatim praksa te omjer istoga. Sara i Roberta ukratko su objasnile što možete očekivati na prve 3 godine studija, a što kasnije kad upišete diplomski.

"Na prve 2 godine većinom se uči teorija, postoje vježbe iz mnogih kolegija, ali one nisu dovoljne da nauče studente praktičnom radu jer se tijekom vježbi najčešće samo gleda logopeda kako radi. Međutim, na diplomskom studiju tijekom svakog semestra (4 semestara - 4 prakse) postoji praksa tijekom koje se nauči najviše praktičnog dijela nastave i vrlo je korisna. Prakse se odvijaju u vrtiću, školi, bolnici ili socijalnoj ustanovi, a zadnja je praksa po izboru", kazuje Sara.


"Ono što sam saznala od starijih kolegica je činjenica da su prve dvije godine studija pretrpane kolegijima koji se bave općenitim činjenicama i čini se da ništa nema smisla, ali se tijekom viših godina sve te općenite činjenice nadopune detaljima s predavanja, vježbi ili prakse i tada sve sjedne na svoje mjesto", poručuje Roberta.

Ono što zanima svakog brucoša: ima li profesora koji studentima vole zagorčavati život?


"Naučila sam da nije najbolje uvijek u svemu slušati studente viših godina jer je svakome neki kolegij ili neki profesor 'legao' ili nije. Postoje zahtjevniji i manje zahtjevni kolegiji i profesori. Ja sam se kroz studij konzultirala s kolegicama s viših godina, ali nisam to uzimala kao zakon, jer, kao što sam rekla, svatko doživi kolegij ili profesora na različiti način. Samo ću reći da na ERF-u općenito ne postoje profesori kojima je zabavno zagorčavati studentima život, bar ne previše", otkrila nam je Ana.


Sugovornice Ana, Ana i Sara te ostale kolegice prije početka kolokvija...foto: privatna arihva

"Iskustva s profesorima teško je objektivno komentirati. Svaki student ima preferencije za različita područja logopedije pa će shodno tome imati i različita iskustva s pojedinim predmetima i profesorima", priznaje Roberta.

Kako steći dodatno iskustvo i praksu tijekom studija?


"Praksa na prve tri godine može biti u vidu volontiranja, ali na prve tri godine se još ništa ne zna pa ne možeš ni raditi baš, nesiguran si i ne znaš ni što sve ne znaš. Ali na diplomskom studiju već se uvode 3 tjedna prakse po semestru u vrtiću, školi i bolnici, a do tada se već pripremiš, skupiš znanje i hrabrost te mozeš funkcionirati kao mladi logoped", ohrabruje Ana sve buduće logopede.

"Iskustvo i praksa tijekom studiranja može se dobiti volontiranjem ili radom preko student-servisa kod nekog logopeda", pojašnjava Ana. A tu je i drugi vid prikupljanja iskustva poput raznih konferencija, kongresa, seminara i slično.


"Mislim da se iskustvo u području logopedije najviše gradi nakon završetka studija. Tijekom ove moje četiri godine studiranja svaka mentorica na vježbama i praksi uvijek nam je savjetovala da ne brinemo ako se trenutno osjećamo nekompetentnima ili nespremnima za rad jer kasnije kada sami krenemo raditi, sve sjeda na svoje mjesto. U nekom trenutku jednostavno radiš po osjećaju jer već znaš što kojemu pacijentu treba", pojašnjava Roberta.

Zapitajte se još jednom - 'logoped nije samo onaj koji ispravlja 'r' u vrtiću!'


"Što se upisa na studij logopedije na ERF-u tiče, ponovit ću riječi koje mi je rekla jedna studentica pete godine kada sam ja upisivala logopediju - teže ju je upisati no što je diplomirati. Mislim da je to istina. Ako ste stekli radne navike u srednjoj školi, ne bi trebalo biti teško. Ako želite studirati logopediju, potrebno je redovito polaziti predavanja i redovito raditi, ERF nije jedan od onih fakulteta koji tolerira neredovito dolaženje na predavanja i slično. Sam studij kao takav nije zahtjevan što se gradiva tiče, ali potrebno je puno intrinzične motivacije. Ne želim reći da je studij lagan, ne bih ga tako okarakterizirala, ali nije ga nemoguće završiti, osobito ako, kao što sam rekla, imate motivacije i radne navike. Studij može biti zahtjevan na emocionalnom planu, često se čuju i vide potresne priče, situacije. Ovaj studij priprema na rad s ljudima, roditeljima, djecom, odraslima koji se nose ili ne nose s teškoćama zbog kojih nama dolaze na terapiju, ali i s drugim aspektima tih teškoća - emocionalnim, psihičkim, društvenim. Potrebno je puno empatije za rad s različitim populacijama kojima je potreban logopedski tretman", objasnila nam je Ana.

"Brucoši zainteresirani za logopediju, ako mislite da trebate upisati logopediju jer volite djecu, razmislite radije o upisivanju studija ranog i predškolskog odgoja. Isto tako, ako volite hrvatski i zato želite upisati logopediju, razmislite još jednom. Logopedi rade sa svim uzrastima, bave se djecom i odraslima, ali i osobama treće životne dobi. Osim artikulacijskim teškoćama koje su svima poznato područje djelatnosti logopeda, bave se i poremećajima glasa, oštećenjima sluha, autizmom, poremećajima socijalne komunikacije, disfagijama, specifičnim teškoćama učenja, motoričkim govornim poremećajima, poremećajima tečnosti govora… Logoped nije samo 'onaj koji ispravlja 'r' u vrtiću'", kazuje Roberta. 

"Moja preporuka za upis na logopediju - budite uporni. Dobro se pripremite za državnu maturu i nemojte se previše opterećivati ocjenama iz srednje škole. Ako ćete imati koju zaključenu četvorku, neće previše utjecati na upis. Važnija je državna matura. Što se prijemnog tiče, ako sumnjate ili znate da imate neku teškoću, bilo bi dobro prije samog prijemnog konzultirati se s nekim logopedom te, ako je moguće, tu teškoću (poglavito mislim na izgovor) riješiti", poručuje Ana.

"Ako želite upisati logopediju zapitajte se zašto želite upravo taj studij. Želite li pomagati djeci i odraslima s teškoćama, volite li raditi s djecom cijeli dan, možete li podnijeti ćudljive pacijente nakon traumatske ozljede mozga ili infarkta, zanima li vas rehabilitacija djece s oštećenjem sluha... Provjerite sve čime se logopedi bave! Također, provjerite primanja i zapitajte se: biste li željeli raditi ovakav posao za 5, 6 ili 7000 kuna?", upitala vas je Ana.

Nadamo se da su vam studentice s kojima smo razgovarali olakšale i osvijetlile pravac kojim ste planirali krenuti. Baš kao i one, i mi vam želimo puno sreće u ispunjavanju svih uvjeta pri upisu na ovaj daleko najtraženiji studij i da ćete time ispuniti vlastite želje i afinitete.

V.S.
foto: privatna arhiva/objavljeno uz dopuštenje


logopedijastudentbrucošiupisiERFmaturantidrzavnamaturapostanistudentupisnafakultetupisifaks



Kako bi poboljšali funkcionalnost stranice, MojFaks koristi kolačiće (cookies). Više o kolačićima pročitajte u uvjetima korištenja.

Slažem se