facebook,
whatsapp
Otvaranje privatnih visokih učilišta doživjelo je ekspanziju u zadnjih dvadesetak godina. Do danas su svoje mjesto na tržištu našla dva privatna sveučilišta, četiri privatna veleučilišta te 22 privatne visoke škole. U najvećoj mjeri te privatne visokoškolske institucije nude studijske programe iz ekonomije i srodnih disciplina zbog čega je upravo to područje najpogodnije za razmatranje konkurencije među domaćim javnim i privatnim fakultetima, piše Novi list.
Utakmica na studentskom tržištu
Privatna visoka učilišta direktni su konkurent javnim fakultetima ekonomske grupacije od kojih se pak godinama traži da smanje svoje upisne kvote jer tržište rada ne može "progutati" toliki broj diplomanata ekonomskog područja. Nasuprot tom javnom pritisku, usklađivanja kvote s potrebama tržišta rada, istovremeno na studentskom tržištu egzistiraju privatne ustanove koje obrazuju upravo kadar ekonomskog profila, a da se od njih korekcije upisnih kvota ne traže.
Rezultat takvog odnosa, kaže dekan Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci prof. dr. Alen Host, nameće se sam po sebi. Pozicija visokih ekonomskih učilišta postaje neusklađena s tržištem, a između privatnog i javnog vodi se utakmica na studentskom tržištu.
"Smanjenje kvote na javnim fakultetima vodi prema povećanju broja studenata koji upisuju studij na privatnim obrazovnim institucijama. Naime, od ukupnog broja studenata koji se obrazuju za neko od ekonomskih zanimanja danas u Hrvatskoj, gotovo polovica studira na visokim školama i veleučilištima od kojih nitko ne traži korekcije upisnih politika. Pritisak na javne fakultete još je veći u posljednjih nekoliko mjeseci od kada je Ustavni sud i po drugi puta donio odluku o poništavanju odredbi Zakona o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru koja izjednačava sveučilišne i stručne studije. Drugim riječima, sveučilišni studij i studij na visokim školama ne donose jednaku diplomu i to svi sadašnji i budući studenti moraju znati. Studij na sveučilišnim studijima donosi u pravilu i višu razinu kvalitete, jer su preduvjeti za izvođenje ovakve vrste studija neusporedivo zahtjevniji", objašnjava prof. dr. Host za Novi list.
foto: Shutterstock By wutzkohphoto
U Agenciji za znanost i visoko obrazovanje kažu pak kako su dosadašnji postupci reakreditacije pokazali da i kod javnih i kod privatnih visokih učilišta postoje dobri primjeri kvalitete.
"Iako svrha reakreditacije nije usporedba visokih učilišta nego unaprjeđenje svake pojedine vrednovane institucije, možemo reći da su pojedina privatna visoka učilišta pokazala visoku razinu osviještenosti o vlastitoj misiji i pokazala su se fleksibilnima u prilagodbi potrebama studenata, potrebama tržišta rada i društva općenito te realizaciji svoje misije. Vjerujemo da će u budućnosti doći do jasnijeg profiliranja privatnih visokih učilišta u smislu programske orijentacije, a time i kvalitete", ističu u Agenciji.
Manje učenja na privatnim fakultetima?
Međutim, neka prethodna istraživanja, među kojima je i ono Agencije za znanost i visoko obrazovanje, pokazuju kako poslodavci, ali i sami studenti u velikom postotku smatraju da je diploma javnog fakulteta još uvijek jača na tržištu rada od diplome privatnog učilišta te je neupitno da državna sveučilišta uživaju ugled i autoritet. Iako u svijetu postoji niz primjera gdje su upravo privatna visoka učilišta vodeća na najutjecajnijim rang ljestvicama sveučilišta Hrvatska je još daleko od takvog okruženja.
Jedni se zapošljavaju na burzi, a drugi preko poznanika i obitelji
Prof. dr. Host u razgovoru za Novi list ističe kako iz svakodnevnog kontakta s poslodavcima može zaključiti da i oni uočavaju značajnu razliku između studenata privatnih i javnih visokih učilišta, jer studenti koji dolaze s javnih fakulteta raspolažu daleko širim znanjem koje im omogućuje veću fleksibilnost.
Na sličnom tragu su i rezultati istraživanja Agencije za znanost i visoko obrazovanje koje je djelomično dalo odgovor na pitanje potreba tržišta. Opsežno je istraživanje obuhvatilo pet i pol tisuća studenata koji su diplomirali akademske godine 2015./2016. To je istraživanje pokazalo da se najveći postotak ispitanika koji su pohađali javna visoka učilišta zapošljava putem Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, njih četvrtina, za razliku od ispitanika s privatnih visokih učilišta koji se u najvećoj mjeri zapošljavaju preko obitelji, prijatelja i poznanika.
Ipak, anketa je pokazala da se nešto više od polovice ispitanika koji su pohađali privatna visoka učilišta zaposlilo još tijekom studija. Kod javnih fakulteta taj je udio nešto manji od trećine ispitanika, ali nakon diplomiranja taj se odnos, očekivano, mijenja u korist polaznika javnih visokih učilišta.
A.Z.
izvor: Novi list
foto: Shutterstock By Natee K Jindakum
