facebook,
whatsapp
Ne. Nekoliko je potpuno nepredvidivih i nasumičnih okolnosti koje u ovom divnom planu rovare protiv tebe. Znanstvena istraživanja pokazala su da:
#5. Baby lice zarađuje više para (ako si crnac)
Studija Sveučilišta Duke pokazala je da je izgled jako bitan kad procjenjujemo koliko je netko kompetentan, a samim time i koliku plaću zarađuje. Karakteristike koje su asocirale na kompetenciju bile su zrele, grube i pomalo ‘istrošene’ crte lica jer pretpostavljamo da se direktor mega-kompanije bez problema može uhvatiti u koštac s izazovima a la Bear Gryllls. No, ta je studija provedena na direktorima bijelcima. Kad se uvrsti varijabla tamnije boje kože – situacija se kompletno mijenja. Ako si Aroamerikanskog porijekla bolje ćeš proći u poslovnom svijetu ako imaš bebaste crte lica.
#4. Tvoje ime ipak određuje tvoj put
Istraživanja su pokazala da će osobe čija je imena teže izgovoriti rjeđe biti promaknuta na poslu ili uopće zaposlena. Drugim riječima, ako se zoveš Ivan Horvat veće su šanse da ćeš dobiti posao od kandidata Kornelijusa Schlosserovskog.
Osobe zbog čijeg nam se imena plete jezik stvaraju malo manje dobar prvi dojam, a to je važan faktor posebno u poslodavčevoj glavi. Tko se još želi blamati krivim naglascima ili izgovorima dok istovremeno pokušava uspostaviti autoritet?
No, ime osobe počne ‘kovati’ njenu sudbinu mnogo prije intervjua za poslove stoga bi roditelji morali dobro razmisliti prije nego djetetu nadjenu neko “kreativno” ili “otkačeno” ime. Djeca s takvim imenima statistički češće kasnije u životu ogreznu u kriminal.
Ako pak dječaku date “ženskasto” ime (Saša, Vanja, Dorijan, primjerice) vjerojatnost raste da će razviti neke probleme u ponašanju, no tek kad nastupi pubertet i problematične adoslecentske godine. Razlog je jednostavan – klinci će ga zadirkivati pa će u jednom trenutku “puknuti”, dobit će ukor zbog tučnjave, a učitelji će se usredotočiti isključivo na takve “problematične” učenike zbog čega će zapostaviti svoju primarnu ulogu – podučavanje. Stručnjaci predviđaju da za svako dijete problematičnog ponašanja, rezultati ispita iz matematike učenika iz njegovog razreda padnu za 2.2 boda.
No, vijesti nisu samo loše! Djevojke s “muškastim” imenima češće se zainteresiraju za matematiku i prirodne znanosti, a žene odvjetnice sa sličnim imenima 3 puta češće postaju sutkinje.
Pa vi recite da nomen nije omen!
#3. Popularnost u srednjoj školi određuje koliko ćete zarađivati
Svi smo čuli onu kojom nepopularne klince tješe članovi bliže obitelji: popularni klinci istroše se još u tim nježnim godinama. Dani su im odbrojani. Djevojke najčešće zatrudne i udaju se, a frajeri završe na klupici ispred dućkasa i sisaju pivo. Nije bitno tko sjedi za cool stolom, bitno je učiti, zaraditi za Porsche kojeg će najvjerojatnije prati i usisavati baš taj nekad najpopularniji dečko u školi. Problem je što istraživanja pokazuju da su ovo gluposti.
Ne samo da popularni klinci u srednjoj kasnije dobro zarađuju nego se visoki status u srednjoj školi isplati i 30 godina nakon mature. U jednoj longitudinalnoj studiji, srednjoškolci su morali navesti 3 prijatelja iz svog razreda. Klinci koji su najviše puta nevedeni “označeni” su kao “popularni”.
35 godina kasnije, znanstvenici su posjetili najpopularnije klince i provjerili koliko zarađuju, a zarađivali su super! Za svaku nominaciju u srednjoj školi, ispitanici su mogli očekivati 2% rast prihoda u zreloj dobi. Najpopularnijih 5 učenika zarađivalo je 10% više od onih pet koji su se našli na dnu te ljestvice popularnosti.
#2. Ovisničke sklonosti
“Ovisnička osobnost” nije baš nešto što navodiš u životopisu jer tko se ikada obogatio ovom slabošću osim nekih sportaša i glumaca, brokera koji su 80-ih godina zarađivali hrpu novaca i isto toliko trošili na kokain, svi oni muškarci i žene koji su mijenjali povijest, a bili ludo ovisni o alkoholu, seksu, kockanju…Ima li nešto više u ovisničkom karakteru što možda ipak implicira uspjeh?
Radi se o korelaciji, a ne kauzalnosti. Iste karakterne crte koje osobe tjeraju u “pakao” droge, alkohola, seksa i drugih grijeha iste su one koje ih čine i dobrim vođama i poslovnim leaderima.
Okrivite mozak! Isti ljudi koji naginju ovisničkom ponašanju imaju kombinaciju gena koja potiskuje dopamin u dijelu mozga koji neprestano traži uzbuđenja pa im je potrebna i veća doza rizika za postizanje uzbuđenja i zadovoljstva. Neki ogreznu u ponorima ovisnosti, drugi pak postanu inovatori, stratezi koji unatoč velikom riziku uspiju i uđu u povijest.
#1. S koje strane sjediš
Kad si napokon dospio do svog prvog zaposlenja (nakon dosadnog imena, ziheraškog karaktera i sl.), pobrini se da sjediš sa šefove “dobre strane”. Niz studija koje je provela New School for Social Research otkriva da osobe toliko preferiraju svoju dominantnu stranu da će automatski preferirati i osobu koja se nalazi s te strane.
Tvoj šef ne samo da se na svoju dominantnu stranu okreće češće, nego stvari s te strane poima kao izrazito pozitivne. Prdni s njegove “dobre” strane i umrijet će od smijeha. Učini to s krive strane i dobit ćeš jezikovu juhu pred svim kolegama i otkaz. Tako kaže znanost.
L.B./izvor: Cracked
foto: sxc.hu
