Mojfaks.hr u Vijesti

Arthur Schopenhauer: Prirodno vs. umjetno obrazovanje

'Obrazovanje nije punjenje bureta, već paljenje vatre!', William Butler Yeats. Otkrijte kakve veze ima Schopenhauer s ovim citatom...

19. lipnja 2015 13:19
Slika nije pronađena

Slika nije pronađena Foto: MojFaks

"Umjesto da razvija samostalne moći rasuđivanja kod djeteta, učeći ga da samostalno misli, učitelj ulaže svu svoju energiju da mu napuni glavu već gotovim mislima drugih ljudi."

Ukoliko ne znate, Arthur Schopenhauer je bio njemački filozof iz 19. stoljeća i veoma svadljivi pesimist. Mrzio je svog suvremenika Hegela, kojeg je nazivao “nespretnim šarlatanom” i vjerovao je da je naša stvarnost “najgori svijet od svih mogućih svjetova”.

Schopenhauer je razvio mnogo fascinantnih ideja, od kojih je najpoznatija njegova misao da je metafizička osnova bića nešto što se zove “volja” – besciljni, iracionalni, bezlični nagon. Njegova filozofija će utjecati na intelektualne divove kao što su Friedrich Nietzsche i Alberta Einstein.

U svom eseju, "O obrazovanju", Schopenhauer usmjerava svoju pažnju na analizu obrazovanja i iznosi određena zanimljiva zapažanja koja su vrijedna razmatranja. Svoj esej počinje sljedećim riječima:

"Vjerujem da je ljudski intelekt konstituiran tako da se opće ideje rađaju izdvajanjem pojedinosti iz širih zapažanja, vraćajući se na njih ponovo u jednom trenutku. Ako je to ono što se zapravo događa, kao u slučaju čovjeka koji samostalno mora ovisiti o vlastitom iskustvu, koji nema ni učitelja ni knjigu, takav čovjek prilično dobro zna koje od njegovih pojedničanih opažanja pripada kojoj općoj ideji. On ima savršeno poznavanje obje iskustvene strane i stoga se prema svemu što mu se nađe na putu ophodi s prave točke gledišta. Ovo bi se moglo nazvati prirodnom metodom obrazovanja."



Dakle, Schopenhauer otvara esej tvrdeći da je “prirodno” obrazovanje ono u kojem subjekt prvo doživljava svijet, a kasnije ga apstrahira u općim principima. Zapravo, on posmatra prirodno obrazovanje u suprotnosti sa onim što on smatra “umjetnim” obrazovanjem.

"Nasuprot tome, umjetna metoda podrazumijeva slušanje onoga što drugi ljudi govore, učenje i čitanje te, takvim načinom, punjenje svoje glave mnoštvom općih ideja, prije nego što samostalno upoznate svijet onakav kakav jest. Reći će vam da će konkretna opažanja, koja formiraju ove opće ideje, doći vremenom s iskustvom, ali dok to vrijeme ne dođe vi primjenjujete vaše opće ideje pogrešno, sudite o ljudima i stvarima s pogrešnog gledišta, vidite ih u pogrešnom svjetlu i tretirate ih na pogrešan način. Dakle, to je obrazovanje koje \'izopačuje um\'."

Umjetna metoda obrazovanja je u srži suprotna prirodnoj metodi koja je svojstvena visoko organiziranim sustavima obrazovanja. Umjesto da prvo kroz zabavu doživi svijet, subjekt umjetnosg obrazovanja uči, koristeći predavanja i knjige, niz generaliziranih ideja o svijetu, s ciljem da ih kasnije primijeni na iskustvo.

Ovo je po njemu fatalna greška jer smatra da će um koji je natrpan apstraktnim idejama o svijetu radije težiti da nametne svoje ideje kada naiđe na ideje druge osobe. Drugim riječima, preveliki broj predrasuda o svijetu sprečava čovjeka da doživi stvari bez ikakvih predrasuda i kategorizacije svakog iskustva koje je bazirano na očekivanju.

U nastavku svog eseja, Schopenhauer se na detaljniji način bavi reformom obrazovnog sustava. Naglašava da je neophodno pronaći  "prirodni tok znanja" na kojem bi se temeljio obrazovni model, ali i izbjegavanja instrukcija (do 15. godine života) iz područja koja mogu biti pokretač ozbiljnih grešaka, kao što su filozofija, religija, ili bilo koji drugi dio znanja koji zahtijeva sagledavanje šire slike.

L.B./izvor: Dokolica
foto: Tumblr@BrainyQuotes, Instagram

Još vijesti