facebook,
whatsapp
Još je već problem što i magistri struke, sa završenih pet godina fakulteta, nemaju znanja i vještine potrebne tržištu rada, pa ih poslodavci često moraju dodatno obrazovati i obučavati, piše Tportal.
S tim su se problemom odlučili obračunati na Prehrambeno-biotehnološkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu i s partnerima Šumarskim fakultetom s istog Sveučilišta te Prehrambeno-tehnološkim fakultetom Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku pripremili projekt za usklađivanje obrazovnih programa s potrebama tržišta.
Kako bi znali kakve kadrove treba hrvatsko gospodarstvo, pitali su poduzetnike za savjet. Prošlog tjedna u kojoj su iznijeli mnoštvo konstruktivnih prijedloga i rješenja.
...Bolonja: reforma koju treba reformirati?...
Dok su gotovo svi poduzetnici i menadžeri isticali da ne znaju što bi s prvostupnicima, Ivan Istok, član Uprave Hrvatskih šuma koje zapošljavaju više od 1.300 inženjera šumarstva, kaže da su prvi put zaposlili i petero prvostupnika sa Šumarskog fakulteta koji su dosad najteže pronalazili posao.
"Prednost mladih inženjera šumarstva jest u tomu što tijekom cijele godine imaju terensku nastavu, zbog čega se relativno brzo uključuju u naše radne procese", kaže Istok.
Snježana Babić iz HGK ŽK Osijek, ocijenila je da bi se poduzetnici također trebali uključiti u oblikovanje struke, kako bi dobili kompetentnu radnu snagu, zbog čega je nužna komunikacija prosvjetnih djelatnika, studenata, poduzetnika i menadžera.
"Zato bi bilo dobro u studijske programe uključiti i gostujuće predavače iz poduzetništva koji će studentima reći što ih uistinu čeka kada zakorače u svijet rada. Menadžeri se žale da od diplomanata ne dobivaju stručnost koju očekuju, a studenti da su na fakultetima opterećeni stjecanjem nepotrebnih znanja, dok premalo uče ono što će im trebati u praksi. Naš je sustav obrazovanja prilično trom i sporo se mijenja. To je rezultat i nedostatak novca za dodatnu edukaciju nastavnog kadra kako bi mogao pripremiti učenike za potrebe tržišta. Nedostatak je i u unošenju inovacija u nastavne programe, premda su nam fakulteti prirodnih znanosti dobro opremljeni", tvrdi Babić.
...Potpuna propast Bolonje – Ekonomski fakultet napušta taj model studiranja...
Prorektorica Sveučilišta u Zagrebu, prof.dr.sc. Mirjana Hruškar, svjesna je potrebe stvaranja stručnjaka prepoznatljivih na tržištu rada. "Ovim projektom nastojimo unaprijediti 16 studijskih programa. Želimo izraditi standarde zanimanja i kvalifikacija prema potrebama tržišta rada, unaprijediti nastavničke kompetencije koji će u svoje središte staviti studenta i razviti njegove akademske vještine. Hrvatski kvalifikacijski okvir je u ovom trenutku prazan i ne definira standarde zanimanja i kvalifikacija. Zato od poslodavaca želimo povratnu informaciju koje profile trebaju kako bismo ih unaprijedili i uvrstili ih u HKO za njihove i potrebe tržištu EU-a", objasnila je.
Hrvatska udruga poslodavaca upravo iz tih razloga organizira praksu kod svojih članica poduzetnika, kako bi stekli praktična znanja koja studenti ne dobivaju na fakultetu, a sve bolje surađuju i s osječkim fakultetima, posebice s Pravnim i Ekonomskim fakultetom.
U Hrvatskoj postoji 90 javnih i 32 privatna učilišta za studente koja im daju osnovna znanja, ali ih ne pripremaju dovoljno za tržište rada. Za projekt \'Unaprjeđivanje studijskih programa u biotehničkom području prema načelima HKO-a\', od Europskog socijalnog fonda dobili su 3.454.634,98 kn ili 95 posto sredstava potrebnih za njegovu provedbu, a razliku do 3.636.456,98 kn osigurat će sami.
Članak pročitajte ovdje.
L.B./izvor: Tportal
foto: Shutterstock
S tim su se problemom odlučili obračunati na Prehrambeno-biotehnološkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu i s partnerima Šumarskim fakultetom s istog Sveučilišta te Prehrambeno-tehnološkim fakultetom Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku pripremili projekt za usklađivanje obrazovnih programa s potrebama tržišta.
Kako bi znali kakve kadrove treba hrvatsko gospodarstvo, pitali su poduzetnike za savjet. Prošlog tjedna u kojoj su iznijeli mnoštvo konstruktivnih prijedloga i rješenja.
...Bolonja: reforma koju treba reformirati?...
Dok su gotovo svi poduzetnici i menadžeri isticali da ne znaju što bi s prvostupnicima, Ivan Istok, član Uprave Hrvatskih šuma koje zapošljavaju više od 1.300 inženjera šumarstva, kaže da su prvi put zaposlili i petero prvostupnika sa Šumarskog fakulteta koji su dosad najteže pronalazili posao.
"Prednost mladih inženjera šumarstva jest u tomu što tijekom cijele godine imaju terensku nastavu, zbog čega se relativno brzo uključuju u naše radne procese", kaže Istok.
Snježana Babić iz HGK ŽK Osijek, ocijenila je da bi se poduzetnici također trebali uključiti u oblikovanje struke, kako bi dobili kompetentnu radnu snagu, zbog čega je nužna komunikacija prosvjetnih djelatnika, studenata, poduzetnika i menadžera.
"Zato bi bilo dobro u studijske programe uključiti i gostujuće predavače iz poduzetništva koji će studentima reći što ih uistinu čeka kada zakorače u svijet rada. Menadžeri se žale da od diplomanata ne dobivaju stručnost koju očekuju, a studenti da su na fakultetima opterećeni stjecanjem nepotrebnih znanja, dok premalo uče ono što će im trebati u praksi. Naš je sustav obrazovanja prilično trom i sporo se mijenja. To je rezultat i nedostatak novca za dodatnu edukaciju nastavnog kadra kako bi mogao pripremiti učenike za potrebe tržišta. Nedostatak je i u unošenju inovacija u nastavne programe, premda su nam fakulteti prirodnih znanosti dobro opremljeni", tvrdi Babić.
...Potpuna propast Bolonje – Ekonomski fakultet napušta taj model studiranja...
Prorektorica Sveučilišta u Zagrebu, prof.dr.sc. Mirjana Hruškar, svjesna je potrebe stvaranja stručnjaka prepoznatljivih na tržištu rada. "Ovim projektom nastojimo unaprijediti 16 studijskih programa. Želimo izraditi standarde zanimanja i kvalifikacija prema potrebama tržišta rada, unaprijediti nastavničke kompetencije koji će u svoje središte staviti studenta i razviti njegove akademske vještine. Hrvatski kvalifikacijski okvir je u ovom trenutku prazan i ne definira standarde zanimanja i kvalifikacija. Zato od poslodavaca želimo povratnu informaciju koje profile trebaju kako bismo ih unaprijedili i uvrstili ih u HKO za njihove i potrebe tržištu EU-a", objasnila je.
Hrvatska udruga poslodavaca upravo iz tih razloga organizira praksu kod svojih članica poduzetnika, kako bi stekli praktična znanja koja studenti ne dobivaju na fakultetu, a sve bolje surađuju i s osječkim fakultetima, posebice s Pravnim i Ekonomskim fakultetom.
U Hrvatskoj postoji 90 javnih i 32 privatna učilišta za studente koja im daju osnovna znanja, ali ih ne pripremaju dovoljno za tržište rada. Za projekt \'Unaprjeđivanje studijskih programa u biotehničkom području prema načelima HKO-a\', od Europskog socijalnog fonda dobili su 3.454.634,98 kn ili 95 posto sredstava potrebnih za njegovu provedbu, a razliku do 3.636.456,98 kn osigurat će sami.
Članak pročitajte ovdje.
L.B./izvor: Tportal
foto: Shutterstock
