facebook,
whatsapp
Bez obzira na to što burnout napada u svim područjima života i njemu su izložene sve generacije, taj je sindrom ipak najuočljiviji na radnom mjestu, odnosno na poslu, gdje je izgaranje i sagorijevanje najveće. Na to je upozorila još prije desetak godina i Svjetska zdravstvena organizacija (WHO), kad je stres na radnom mjestu proglasila svjetskom epidemijom.
No, burnout često pogađa i mlade ljude, posebno one koji se prvi put zapošljavaju, jer se dogodi da umjesto uspjeha dožive razočaranje. Prema nekim istraživanjima, burnout sindrom sve više pogađa žene, zbog nemogućnosti usklađivanja obveza na poslu i u obitelji...
Također je zanimljiva situacija sa studentima. Primjerice, psihološka savjetovališta na njemačkim fakultetima već duže vrijeme upozoravaju na porast burnouta u studenata, s obzirom na sve jaču izloženost pritiscima i opterećenjima tijekom učenja i polaganja ispita.
Takva zapažnja potvrđuje i istraživanje sociologinje Doreen Liebold iz Chemnitza, koja upozorava kako je jedan od uzroka burnouta u studenata posljednjih desetak godina uvođenje novog načina studija. “Bolonjskom reformom povećan je psihosocijalni pritisak na studente. Studij je strože organiziran i mnogi se studenti boje da neće uspjeti ispuniti sve ono što se od njih traži te poslije na tržištu rada imati slabije šanse”, kaže Liebold. Što se tiče Hrvatske, osim Tihane Jendričko i Ivane Mađaroši, burnout sindromom bave se i Mirna Koričan i Koraljka Spremić te još neki ugledni psiholizi, sociolozi i psihijatri.
"Ubija me taj bolonjski proces, bolonjska reforma, što li, jer mi je kod nas to sve zbrka i dodatni pritisak na studente. Nekad se lakše studiralo, kaže moj otac, a sad robujemo birokratskim zakonima pa nije čudo da nam se gomilaju neuroze. Već sam sto puta pomislio da napustim pravo i odem kopati kanale. Manje ću se živcirati" - jada se Tomica iz Zagreba, koji ima iste probleme kao i mnogi hrvatski studenti.
Cijeli članak o ovom problemu pročitajte ovdje.
L.B./izvor: Glas Slavonije
foto: Shutterstock
