facebook,
whatsapp
Šezdesetih godina prošlog stoljeća burek su u Sloveniju donijeli doseljenici iz južnih republika bivše SFRJ, ponajprije iz BiH. U početku se spremao i motao po kućama, a nešto kasnije mogao se kupiti i u malim trgovinama koje su držali Albanci. Osamdesetih godina burek, koji je do tada bio ekskluzivna hrana imigranata, počeo se "ukorijenjivati" i kod domaćeg stanovništva.
Stvari su se zakomplicirale 90-ih, u vrijeme raspada SFRJ i osamostaljenja Slovenije, kada je i jedna naizgled tako trivijalna stvar poput jedenja bureka, mogla poprimiti političke konotacije. Burek je tada postao jednim od glavnih simbola Balkana kojeg su se Slovenci htjeli osloboditi. O tom vremenu slikovito govori i tada popularni, šaljivi nacionalistički grafit - "Burek, nein danke!".
"Burek su 80-ih godina prošlog stoljeća u Sloveniji prvi prihvatili oni koji nisu slijedili val nacionalizma i jugofobije, a to su bili studenti, pankeri, urbana mladež, intelektualci, boemi. Jugofobija je negativno utjecala na popularnost bureka, a euroskepticizam pozitivno. Europski snovi polako su iščezli, ljudi iz dana u dan žive teže i samo mogu da se sjećaju boljih dana. A miris bureka možda ih može vratiti u te dane, bar na kratko", objašnjava Bojana Rudović-Žvanut, jedna od glavnih slovenskih "burek-teoretičarki".
Ona je 2010. na ljubljanskom Fakultetu društvenih znanosti diplomirala na temu "Značenja bureka u Sloveniji" (Pomeni bureka v Sloveniji). Prije njenog rada postojalo je tek nekoliko znanstvenih članaka objavljenih na ovu temu, između ostalog "iz pera" njenog mentora Petra Stankovića i antropologa Jerneja Mlekuža, koji je osmislio koncept o bureku iz svijeta ideja, meta-bureku, nematerijalnom, simboličkom bureku.
"Iako burek u prvom redu predstavlja hranu, mene su više zanimala simbolička značenja koje Slovenci imaju u odnosu na njega. Taj dio bureka, koji nosi značenja, Jernej Mlekuž nazvao je meta-burek, pa sam taj simpatični termin posudila. U Sloveniji je nacionalistički diskurs glavni krivac za negativna značenja koja se povezuju sa burekom", objašnjava Bojana.
"Ipak, negativna značenja koja u sebi nosi ne smanjuju uopće njegovu popularnost. Iako je povezan s jugom i južnjacima, što se u nacionalističkom diskursu u Sloveniji povezuje sa lijenosti, prljavštinom i sličnim gadostima, burek je poznat i po tome da ga jedu i najveći nacionalisti, odnosno ti isti ljudi koji stvaraju negativna značenja. Jako je zanimljivo vidjeti i čuti ljude kako pričaju o tome kako su južnjaci nesposobni i lijeni, a onda s osmijehom na licu, kada im proradi želudac, naruče burek", priča Rudović - Žvanut.
Ćevapi, rakija i pečena janjetina također se kod Slovenaca vežu uz pojam Balkana, iako sva ta hrana i piće nemaju uvijek negativnu konotaciju. Ali, ako nekome kažeš "Ti si burek!" - to znači da je nesposoban, smotan i neuredan, "nemaš za burek" znači da neko nema novca ili znanja/sposobnosti, "prodavati burek" je slovenačka varijanta za "prodavanje magle", itd.
Pored svojih simboličkih i nad-značenja burek je sačuvao popularnost u prehrani ljudi u Sloveniji. U posljednje vrijeme pojavili su se i neki noviteti.
"Najpopularniji je i dalje sa sirom u svim svojim oblicima. Zanimljiva je pojava kranjskog bureka koji predstavlja pokušaj autohtonog slovenskog bureka. Sastoji se od mljevene kranjske kobasice, kiselog kupusa i malo sira. U svakom komadu kranjskog bureka ponosno stoji mala slovenska zastavica. Drugi jako smiješan primjer je \'poli burek\', burek sa mljevenom \'poli\' salamom. Kranjski burek sam probala i poprilično je ok, samo je malo presuh, međutim ovaj sa \'poli salamom\' nisam i neću", kaže Bojana.
Cijeli intervju pročitajte ovdje.
L.B./izvor: Mondo
foto: Facebook@burek
Stvari su se zakomplicirale 90-ih, u vrijeme raspada SFRJ i osamostaljenja Slovenije, kada je i jedna naizgled tako trivijalna stvar poput jedenja bureka, mogla poprimiti političke konotacije. Burek je tada postao jednim od glavnih simbola Balkana kojeg su se Slovenci htjeli osloboditi. O tom vremenu slikovito govori i tada popularni, šaljivi nacionalistički grafit - "Burek, nein danke!".
"Burek su 80-ih godina prošlog stoljeća u Sloveniji prvi prihvatili oni koji nisu slijedili val nacionalizma i jugofobije, a to su bili studenti, pankeri, urbana mladež, intelektualci, boemi. Jugofobija je negativno utjecala na popularnost bureka, a euroskepticizam pozitivno. Europski snovi polako su iščezli, ljudi iz dana u dan žive teže i samo mogu da se sjećaju boljih dana. A miris bureka možda ih može vratiti u te dane, bar na kratko", objašnjava Bojana Rudović-Žvanut, jedna od glavnih slovenskih "burek-teoretičarki".
Ona je 2010. na ljubljanskom Fakultetu društvenih znanosti diplomirala na temu "Značenja bureka u Sloveniji" (Pomeni bureka v Sloveniji). Prije njenog rada postojalo je tek nekoliko znanstvenih članaka objavljenih na ovu temu, između ostalog "iz pera" njenog mentora Petra Stankovića i antropologa Jerneja Mlekuža, koji je osmislio koncept o bureku iz svijeta ideja, meta-bureku, nematerijalnom, simboličkom bureku.
"Iako burek u prvom redu predstavlja hranu, mene su više zanimala simbolička značenja koje Slovenci imaju u odnosu na njega. Taj dio bureka, koji nosi značenja, Jernej Mlekuž nazvao je meta-burek, pa sam taj simpatični termin posudila. U Sloveniji je nacionalistički diskurs glavni krivac za negativna značenja koja se povezuju sa burekom", objašnjava Bojana.
"Ipak, negativna značenja koja u sebi nosi ne smanjuju uopće njegovu popularnost. Iako je povezan s jugom i južnjacima, što se u nacionalističkom diskursu u Sloveniji povezuje sa lijenosti, prljavštinom i sličnim gadostima, burek je poznat i po tome da ga jedu i najveći nacionalisti, odnosno ti isti ljudi koji stvaraju negativna značenja. Jako je zanimljivo vidjeti i čuti ljude kako pričaju o tome kako su južnjaci nesposobni i lijeni, a onda s osmijehom na licu, kada im proradi želudac, naruče burek", priča Rudović - Žvanut.
Ćevapi, rakija i pečena janjetina također se kod Slovenaca vežu uz pojam Balkana, iako sva ta hrana i piće nemaju uvijek negativnu konotaciju. Ali, ako nekome kažeš "Ti si burek!" - to znači da je nesposoban, smotan i neuredan, "nemaš za burek" znači da neko nema novca ili znanja/sposobnosti, "prodavati burek" je slovenačka varijanta za "prodavanje magle", itd.
Pored svojih simboličkih i nad-značenja burek je sačuvao popularnost u prehrani ljudi u Sloveniji. U posljednje vrijeme pojavili su se i neki noviteti.
"Najpopularniji je i dalje sa sirom u svim svojim oblicima. Zanimljiva je pojava kranjskog bureka koji predstavlja pokušaj autohtonog slovenskog bureka. Sastoji se od mljevene kranjske kobasice, kiselog kupusa i malo sira. U svakom komadu kranjskog bureka ponosno stoji mala slovenska zastavica. Drugi jako smiješan primjer je \'poli burek\', burek sa mljevenom \'poli\' salamom. Kranjski burek sam probala i poprilično je ok, samo je malo presuh, međutim ovaj sa \'poli salamom\' nisam i neću", kaže Bojana.
Cijeli intervju pročitajte ovdje.
L.B./izvor: Mondo
foto: Facebook@burek
