Vodič za brucoše #samostalno #prvikoraci #prviposao #napuninovčanik #svezafaks

Da ne bi bilo 'nismo znali': Mali pojmovnik za brucoše

MojFaks | Vodič za brucoše, 31.08.2015.



Da ne bi bilo 'nismo znali': Mali pojmovnik za brucoše

Ako si brucoš i uopće ne razumiješ o čemu to pričaju stariji kolege ili profesori, nema frke - stižemo upomoć!

Studiranje sa sobom nosi neke nove navike, ali i termine i pojmove koje ćeš usvojiti brzo, a uz pomoć ovom malog pojmovnika još brže i bezbolnije...

Neki od osnovnih pojmova:

BAKALAUREAT - najniži akademski stupanj na zapadnoeuropskim sveučilištima (dodjeljuje se od 13. st.), titula koju student dobije nakon osnovnog ciklusa studiranja koje najčešće traje 3 godine, a kako je predviđeno Bolonjskom reformom.

BRUCOŠ – termin za osobu koja je tek upisala na fakultet pa dok ne završi prvu godinu studija.

ECTS – skraćenica naziva European Credit Transfer System (ECTS); predstavlja jedinstveni sistem kvantitativnog bodovanja uloženog rada studenta u sticanje zvanja, sposobnosti i vještina (ishodi učenja) predviđenih kako studijskim programom, tako i svakim predmetom u okviru tog programa. Bodovi su vrsta zajedničke 'valute' u Evropskom sistemu visokog obrazovanja, pri čemu se ona zasniva na radu studenta koji je 'okrunjen' i potvrđen položenim ispitom.

ISPIT – provjera znanja; polaže se usmeno i(li) pismeno, odnosno praktično (karakteristika umjetničkih i medicisnskih/veterinarskih fakulteta). Ispitni rokovi su sljedeći: veljača, lipanj, srpanj, rujan, a predrokovi najčešće slijede prije redovnih rokova (definira ih svaki profesor ponaosob).


Hm, pred-što?! Kakav predrokoko?

ISPITNA PITANJA
- pitanja koja možete dobiti na ispitu; neki profesori koriste uvijek ista pitanja (može ih biti i do nekoliko stotina). Ukoliko je ispit organiziran na takav način, poželjno je učiti po njima.

KOLEGIJ – logička, nastavna cjelina koja se ocjenjuje; pojmovi kolegij (visoko obrazovanje) I predmet (osnovno obrazovanje) smatraju se sinonimima. Svaki kolegij ima definirane ciljeve i rezultate učenja te metode i kriterije ocjenjivanja, kao i ECTS vrijednost.

KOLOKVIJ – osmišljen kao 'maleni' ispit koji provjerava samo jedan dio gradiva koje ste obradili na predavanjima do trenutka u kojem vas profesor informira da možete 'kolokvirati'. Ukoliko 'kolokvirate', taj dio gradiva ne morate polagati na završnom ispitu, ali najčešće samo ako uredno kolokvirate sve dijelove gradiva! Poanta je da se izbjegne kampanjsko učenje. Nije moguće kolkvirati sve ispite, negdje je kolokvij uvjet izlaska na završni ispit, a negdje je dovoljno na ovaj način položit sve dijelove gradiva pa nakraju samo upisati prosječnu ocjenu.

MAGISTERIJ – magistar struke i magistar znanosti nisu iste kvalifikacije. Bolonjskom reformom studiranje na studiju koji traje 5 godina omogućuje ti stjecanje titule magistra struke, no magisterij znanosti je dodatni, viši stupanj poslijediplomskog obrazovanja (danas ga je uglavnom zamijenio doktorski studij koji može biti sveučilišni ili specijalistički).

NOSTRIFIKACIJA - podrazumijeva izjednačavanje strane kvalifikacije s onom koja postoji u 'domaćem' sistemu, te se odnosi samo na kvalifikacije u cjelini, a nikako na dijelove studija ili kompetencije. Također, nostrifikacija podrazumijeva da se nosiocu inozemne kvalifikacije dodijeli odgovarajuće zvanje koje postoji u 'domaćem' sistemu. Nakon uvođenja Bolonje, studenti 'starog' sustava dobili su priliku nostrificirati svoje diplome i umjesto dipl. zvanje (primjerice diplomirani arheolog) dobiti titulu magistra struke.

...Kolokvij, seminar, predrok...pred-što: Pojmovi koji vas zbunjuju kad upišete fakultet...

OBAVEZNI I IZBORNI PREDMETI - u svakom studijskom programu određeni su obavezni kolegiji, koje student mora savladati tokom studija. No, uz obavezne predviđeni su i izborni – kako oni koje možeš birati unutar studija, ali I fakulteta, tako Iioni koje možeš birati na razini svaučilišta (s drugih fakulteta).

OPTEREĆENJE - podrazumijeva sve oblike rada studenata tijekom procesa obrazovanja: ne odnosi se samo na vrijeme koje student provede u kontaktu s profesorom ili asistentom već i svaki oblik samostalnog rada (pisanje seminarskog rada, pripremu za kolokvij ili ispit, pripremu predavanja, pa čak i izradu završnog rada); izražava se u satima, tj. ECTS-ovima; dozvoljeno studentsko opterećenje je 40 sati tjedno.

OVJERA SEMESTRA – proces koji ponavljate na kraju svakog semestra i za to su vam često potrebni skupljeni potpisi profesora i potvrda o plaćenoj školarini (ukoliko ju plaćate). Ovjera je uvjet upisivanja u sljedeći semestar.


OMG, hoće li i to biti na ispitu?!

POTPISIVANJE – neki profesori vode evidenciju dolazaka na predavanja, a neki ne. Neki evidentiraju tako da šalju papir ili listu na koju se upisujete, a drugi prozivaju.

PREDROK - ispitni rok prije službenog roka. Dobra prilika da provjeriš kako je ustrojen ispit, a ako si marljivo rješavao/la svoje obaveze tijekom semestra – predrok ti omogućava da rješiš što više ispita i ne opterećuješ se tijekom rokova. Najčešće ga iskorištavaju studenti koji su aktivno radili tijekom semestra pa se ne moraju dugo pripremati za izlazak na ispit.

PRIJAVA ISPITA
- Svaki ispit mora se prijaviti! Prije su postojale papirnate prijavnice, no danas se sve više fakulteta oslanja na sustave kao što su ISVU ili slični putem kojih se kompjuterski prijavljujete na ispite. Kao što su nekad u referadi znali zagubiti papirnate prijavnice, tako se danas nekad dogodi da sustav prijave jednostavno 'padne' zbog preopterećenja ili greški. Budite posebno oprezni prilikom prijave!

SEMESTAR -  otprilike kao polugodište; svaka akademska godina ima 2 semestra, kao školska polugodišta.

SKRIPTE – neautorizirane, neoprovjerene (rade ih studenti) i autorizirane, provjerene (rade ih profesori); uglavnom se radi o skraćenoj verziji gradiva koja vam je nekad dovoljna za položiti ispit, a nekad nije.

SKUPLJANJE POTPISA – za ovjeru semestra uglavnom je potrebno skupiti potpise svih profesora i asistenata kojima potvrđuju da ste 'odradili' predavanja i vježbe; ako ih niste sakupili – ponekad je moguće s profesorom dogovoriti neki oblik nadoknade (pisanje seminara i sl.), a ponekad ćete morati ponovo slušati taj kolegij i zaraditi potpis.

UVJET - minimalni broj ispita koje morate položiti da biste upisali sljedeću, 'višu' godinu, a ostale možete 'prenijeti'. Često se npr. za upis treće godine traži neki broj položenih ispita iz druge i 'očišćena' prva, ali ponekad na prvoj možete slušati kolegij koji će vam biti uvjet tek za dobivanje diplome (moći ćete ga položiti na kraju studija).

Nije tako teško, zar ne?

A o tome što je sve zbunjivali i još uvijek zbunjuje tvoje kolege brucoše, pročitaj ovdje.

L.B./foto: Freeimages


pojmovnikstudiranjebrucošiterministudenski životfaxebancijaprvikoraci



Kako bi poboljšali funkcionalnost stranice, MojFaks koristi kolačiće (cookies). Više o kolačićima pročitajte u uvjetima korištenja.

Slažem se