facebook,
whatsapp
Istraživanje je po prvi puta ispitalo aspekte javnog prostora i komunikacije u Hrvatskoj, a u njemu je sudjelovalo 27 novinara koji su pratili rad Vlade Zorana Milanovića i sektor politike od 2000. godine.
Istraživanje pokazuje kako je bivša Vlada s prosječnom ocijenom od 3,53 bila do sada najotvorenija i najspremnija za transparentnu komunikaciju s medijima i javnošću. Što se tiče bivšeg premijera, 33% ispitanika ipak tvrdi kako nije bio naklonjen prema predstavnicima medija za vrijeme svog mandata, dok je 40% ocijenilo kako je Zoran Milanović bio neutralan prema sedmoj sili.
Vlada Jadranke Kosor ocijenjena je s prosječnom ocjenom 2,6, dok je Vlada Ive Sanadera ocijenjena s 2,5, a Milanovićevu Vladu po otvorenosti u stopu prati Vlada Ivice Račana s prosječnom ocjenom 3,44.
59% ispitanih novinara smatra da je u 2015. godini Vlada Zorana Milanovića bila otvorenija nego prije, što se može dovesti u korelaciju s činjenicom da je 2015. bila izborna godina. S druge strane, 37% ispitanih novinara ipak smatra da je Vlada u tom periodu bila jednako otvorena.
U prosjeku, dvoje od troje ispitanih novinara tvrdi kako su informacije dobivene od dužnosnika u Vladi Zorana Milanovića bile vjerodostojne, dok jedan od troje ne može procijeniti koliko su vjerodostojne bile informacije dobivene od tadašnjih Vladinih dužnosnika.
“Novinarima je najvažnije da im izvor ne laže i da je dostupan. Odnosno, da sve ono što nije za reći javno, a može se reći off the record, bude točno i pravovremeno s obzirom na zadane rokove” - naglasio je komunikacijski savjetnik i jedan od pokretača Press Insightsa, Maro Alavanja.
Kad su u pitanju dužnosnici zaduženi za odnose s medijima i komunikaciju Vlade, bivši glasnogovornik Vlade u zadnje dvije godine mandata Zorana Milanovića Nikola Jelić ocijenjen je s visokih 4,3 i novinari ga navode kao veliki faktor pri ocjenjivanju otvorenosti Vlade bivšeg premijera.
S prosječnom ocjenom 3,4 slijede Ivana Grljak glasnogovornica Vlade Zorana Milanovića u prve dvije godine mandata te Aleksandra Kolarić, glasnogovornica Vlade Ivice Račana. S druge strane, Ratko Maček, glasnogovornik Vlade Ive Sanadera najslabije je ocijenjen dužnosnik s 2,3, a u stopu ga prate glasnogovornik iz vremena Jadranke Kosor, Mladen Pavić s 2,6. Zlatko Mehun, također glasnogovornik iz doba Sanaderova mandata dobio je 3,4.
Od ostalih dužnosnika, Tomislav Saucha, predstojnik ureda Zorana Milanovića ocijenjen je kao vrlo rijetko spreman za suradnju s medijima (1,5), što je potpuno oprečno praksi u Velikoj Britaniji ili SAD-u gdje takozvane “Chief of Staff” funkcije igraju veliku ulogu u komunikaciji s medijima.
“Po sudu nekih novinara funkcioniramo puno transparentnije od recimo slovenske Vlade ili srpske Vlade. Primjerice novinari u Sloveniji unaprijed moraju poslati pitanja za pressice i PR služba odabire novinare koji mogu postaviti pitanje zbog čega je HND i reagirao oko slučaja s premijerom Cerarom i aferom pirangate” - zaključio je Marko Božac, također pokretač Press Insightsa.
Nadalje, gotovo svi novinari, njih 9 od 10 ispitanih, navode kako najkorisnije informacije najčešće dobivaju putem neformalnih druženja s vladinim dužnosnicima.
Vrlo pozitivna mišljenja dobio je i nagrađivani Odjel za online komunikaciju Vlade RH, što pokazuje da novinari i građani (kroz upite i odgovore) blagonaklono gledaju na korištenje društvenih mreža od strane Vlade - komunikacijski trend započet dolaskom Vlade Zorana Milanovića.
L.B./foto: Press Insights
Istraživanje pokazuje kako je bivša Vlada s prosječnom ocijenom od 3,53 bila do sada najotvorenija i najspremnija za transparentnu komunikaciju s medijima i javnošću. Što se tiče bivšeg premijera, 33% ispitanika ipak tvrdi kako nije bio naklonjen prema predstavnicima medija za vrijeme svog mandata, dok je 40% ocijenilo kako je Zoran Milanović bio neutralan prema sedmoj sili.
Vlada Jadranke Kosor ocijenjena je s prosječnom ocjenom 2,6, dok je Vlada Ive Sanadera ocijenjena s 2,5, a Milanovićevu Vladu po otvorenosti u stopu prati Vlada Ivice Račana s prosječnom ocjenom 3,44.
59% ispitanih novinara smatra da je u 2015. godini Vlada Zorana Milanovića bila otvorenija nego prije, što se može dovesti u korelaciju s činjenicom da je 2015. bila izborna godina. S druge strane, 37% ispitanih novinara ipak smatra da je Vlada u tom periodu bila jednako otvorena.
U prosjeku, dvoje od troje ispitanih novinara tvrdi kako su informacije dobivene od dužnosnika u Vladi Zorana Milanovića bile vjerodostojne, dok jedan od troje ne može procijeniti koliko su vjerodostojne bile informacije dobivene od tadašnjih Vladinih dužnosnika.
“Novinarima je najvažnije da im izvor ne laže i da je dostupan. Odnosno, da sve ono što nije za reći javno, a može se reći off the record, bude točno i pravovremeno s obzirom na zadane rokove” - naglasio je komunikacijski savjetnik i jedan od pokretača Press Insightsa, Maro Alavanja.
Kad su u pitanju dužnosnici zaduženi za odnose s medijima i komunikaciju Vlade, bivši glasnogovornik Vlade u zadnje dvije godine mandata Zorana Milanovića Nikola Jelić ocijenjen je s visokih 4,3 i novinari ga navode kao veliki faktor pri ocjenjivanju otvorenosti Vlade bivšeg premijera.
S prosječnom ocjenom 3,4 slijede Ivana Grljak glasnogovornica Vlade Zorana Milanovića u prve dvije godine mandata te Aleksandra Kolarić, glasnogovornica Vlade Ivice Račana. S druge strane, Ratko Maček, glasnogovornik Vlade Ive Sanadera najslabije je ocijenjen dužnosnik s 2,3, a u stopu ga prate glasnogovornik iz vremena Jadranke Kosor, Mladen Pavić s 2,6. Zlatko Mehun, također glasnogovornik iz doba Sanaderova mandata dobio je 3,4.
Od ostalih dužnosnika, Tomislav Saucha, predstojnik ureda Zorana Milanovića ocijenjen je kao vrlo rijetko spreman za suradnju s medijima (1,5), što je potpuno oprečno praksi u Velikoj Britaniji ili SAD-u gdje takozvane “Chief of Staff” funkcije igraju veliku ulogu u komunikaciji s medijima.
“Po sudu nekih novinara funkcioniramo puno transparentnije od recimo slovenske Vlade ili srpske Vlade. Primjerice novinari u Sloveniji unaprijed moraju poslati pitanja za pressice i PR služba odabire novinare koji mogu postaviti pitanje zbog čega je HND i reagirao oko slučaja s premijerom Cerarom i aferom pirangate” - zaključio je Marko Božac, također pokretač Press Insightsa.
Nadalje, gotovo svi novinari, njih 9 od 10 ispitanih, navode kako najkorisnije informacije najčešće dobivaju putem neformalnih druženja s vladinim dužnosnicima.
Vrlo pozitivna mišljenja dobio je i nagrađivani Odjel za online komunikaciju Vlade RH, što pokazuje da novinari i građani (kroz upite i odgovore) blagonaklono gledaju na korištenje društvenih mreža od strane Vlade - komunikacijski trend započet dolaskom Vlade Zorana Milanovića.
L.B./foto: Press Insights
