Ekipa s portala Metro.co.uk iskoristila je podatke NHS-a, skupine liječenih ovisnika o drogama Frank, Sveučilišta Yale i američkog Nacionalnog instituta za zdravlje kako bi minutu po minutu konstruirali scenarij koji se nakon uzimanja kanabisa odvija u našim tijelima (a otkrili su čak i pozadinu one grozne gladi i želje za slatkim).
1. Kad se puši, marihuana gotovo odmah potiče osjećaj euforije. Droga stimulira moždane stanice da otpuštaju dopamin koji se luči iz istih dijelova mozga na koje utječe i heroin, alkohol i kokain.
2. Droga također ubrzava rad srca za 20-100%, a efekt može potrajati i do tri sata nakon pušenja. Neki korisnici osjećali su se opušteno, a drugi pak nervozno ili paranoično.
3. THC – kemikalija iz kanabisa koja uzrokuje euforiju – veže se uz receptore kanabinoida u mozgu. Oni se nalaze po cijelom mozgu, uključujući područjima koja su zadužena za koordinaciju, kretanje i pamćenje. Zbog toga niste u najboljem stanju za upravljanje strojevima, sigurnu vožnju niti pamćenje onoga što radite (\'Zašto sam otvorio/la frižider?\').
4. Kanabis također utječe na receptor u mozgu koji regulira osjećaj gladi, C1BR, uzrokojući nagli osjećaj gladi poznatiji kao \'munchies\'. Droga blokira signal u mozgu koji javlja da si sit i da bi trebao/la prestati jesti zbog čega pušači osjećaju glad.
5. Nakon otprilike dva sata, razine THC-a u krvotoku počinju opadati nakon čega pušač osjeća umor, a ponekad i depresiju. Iako droga ne uzrokuje osjećaj apstinencijske krize ni \'skidanja\', može voditi ka ovisničkom ponašanju.
6. Kanabis je ‘lipofiličan’, što znači da se razgrađuje u masnim stanicama u tijelu. To znači da se tragovi droge u tijelu zadržavaju mnogo dulje nego što je to slučaj s drugim drogama kao što je kokain zbog čega pak osobe koje se testiraju na opijate mogu pasti na testu i 10 dana nakon konzumacije marihuane.
Redoviti pušači mogu na testu pasti čak nakon tri mjeseca od zadnjeg pušenja jointa.
L.B./izvor: Metro.co.uk
foto: Freeimages, Metro/Myles Goode