facebook,
whatsapp
Svaki peti stanovnik Europe slab je u vještinama čitanja i računanja, a gotovo svaki treći praktički ne poznaje informatičku tehnologiju.
U Hrvatskoj je stanje još gore: kompjutor nikad nije uključilo 40 posto odraslih osoba u dobi od 25 do 65 godina, dok je bez srednjoškolske diplome njih oko 20 posto.
Tako u programima obrazovanja odraslih, različitim edukacijama, tečajevima i drugim oblicima učenja kojima bi mogli popraviti i popuniti vlastito znanje, sudjeluje tek 2,5 posto hrvatskih građana. Mahom su među nezainteresiranima upravo oni s nižim stupnjem obrazovanja, odnosno završenom srednjom školom, dok će fakultetski obrazovani prije posegnuti za aktivnošću koja će unaprijediti njihovo znanje.
Podaci o obrazovanosti Europljana i njihovoj spremnosti da nauče neke nove vještine i onda kad završe formalno obrazovanje ili kasnije u životu, objavljeni su u novom tematskom izvješću Euridyce, mreže Europske komisije koja pruža informacije o europskim obrazovnim sustavima.
Iako bi netko mogao zaključiti da nakon završenog fakulteta više ne treba učiti, autori izvješća upozoravaju da sveučilišna diploma ne mora automatski biti garancija da njen vlasnik raspolaže paletom različitih vještina.
Štoviše, iako je obrazovni stupanj bez daljnjeg važan indikator ljudskog kapitala u pojedinom društvu, vještine koje se traže u obrazovnom sustavu mogu postati zastarjele ako se ne obnavljaju. Tako, primjerice, osoba sa srednjoškolskom diplomom može raspolagati širokim rasponom vještina koje je stekla u životnom i radnom iskustvu.
Problem je, kažu u Agenciji, što Hrvatska nema sustavno riješeno financiranje obrazovanja odraslih, pa se teško možemo uspoređivati sa zemljama koje imaju velike postotke sudjelovanja odraslih u učenju i obrazovanju. Naši polaznici programa obrazovanja odraslih troškove takvog obrazovanja u najvećoj mjeri plaćaju sami, što im dodatno otežava odluku.
Za više informacija kliknite ovdje!
I.Č./Izvor: Novi list
foto: Shutterstock
