Posljednjih dana broj novooboljelih raste, a posla za epidemiologe je sve više. S obzirom na to da epidemiologa u Hrvatskoj manjka i trenutno ih nedostaje čak 159, najesen im u pomoć stižu stariji studenti i mladi liječnici.
Prije mjesec dana za Dnevnik.hr ravnatelj Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ) Krunoslav Capak istaknuo je da su u ovom trenutku 103 epidemiologa aktivna u borbi protiv koronavirusa i da su na izmaku snaga.
"Mi smo u onom prvom valu epidemije koristili i druge stručnjake, specijaliste javnog zdravstva i školske medicine, jer tada nije bilo škole i pregleda za upis u školu pa su nam i školski medicinari pomagali", rekao je Capak. Sada su im kao pomoć ostali samo specijalizanti epidemiologije, a njih nema mnogo. Da bi dobili jednog epidemiologa potrebno je ukupno 11 godina učenja – šest godina studiranja medicine i pet godina specijalizacije.
200 ljudi dnevno trebalo bi uzimati briseve i testirati sugrađane
Za vrijeme prvog vala koronavirusa u državama u kojima je broj liječnika i medicinskih radnika zaraženih koronavirusom porastao, studenti medicine pozivani su na teren. U Hrvatskoj, kao i drugim zemljama, nastava na ljetnom semestru se odvijala online, a studentima Medicinskog fakulteta kliničke vježbe bile su otkazane. Iako se prema izvješćima nadležnih epidemioloških službi scenarij pozivanja hrvatskih studenata na teren nije nazirao za vrijeme prvog vala, najesen bi situacija ipak mogla biti drugačija.
"Ako će me se mobilizirati da pomažem ili da radim u Covid-klinikama ili uzimam briseve ili slično, za što će me se pravovremeno educirati, ja ću se potpuno na to odazvati, ali nisam voljan raditi samo kao epidemiolog", govori Bandić. Uzimanje podataka, briseva, testiranje, traženje kontakata novozaraženih - sve je to u opisu posla jednog epidemiologa.
"Uz pretpostavku da imamo 150 novooboljelih dnevno, ispalo je da treba 150 do 200 ljudi raditi samo to po cijele dane", kaže dr. sc. Bernard Kaić, prim. dr. med., voditelj epidemiološke službe HZJZ-a za HRT. Brojka od 200 epidemiologa za Hrvatsku je trenutno nedostižna, zbog čega se najesen planira uključivanje studenata ili diplomirani liječnici koji bi prošli kroz tečajeve u rujnu, a mnogima od njih računali bi se kao staž.
"Ne znam koliki će dio kolega biti voljan žrtvovati svoje možebitno kliničko iskustvo za jednostavno javljanje na telefon i bivanje call centra", kaže student Bandić.
S druge strane, u Hrvatskoj liječničkoj komori vjeruju da je dobro rješenje uključiti mlade liječnike. "Uzimanje anamneza od kontakata zaraženih i neke druge administrativne stvari kako bi rasteretili epidemiologe od onog posla koji je najvažniji, a to su izvidi i određivanje mjera samoizolacije", govori za HRT dr. med. Krešimir Luetić, predsjednik Hrvatske liječničke komore.
...Rad u bolnicama i prije diplome? Provjerili smo hoće li se hrvatski apsolventi medicine uključiti u borbu protiv pandemije...
Još u travnju studenti nam rekli da su spremni!
U četvrtom mjesecu razgovarali smo s hrvatskim studentima medicine o tome hoće li se odazvati ako ih pozovu da umjesto kliničkih vježbi idu na teren. Većina sugovornika mišljenja je da studenti mogu dosta pomoći, naročito oni na višim godinama studija.
A danas, kao dodatna motivacija mladim liječnicima mogla bi biti i najava da će im taj rad biti honoriran.