facebook,
whatsapp
Hrvatska su sveučilišta među šest najlošijih na svijetu, prema rang listi Universitas 21, vodeće svjetske mreže istraživačkih sveučilišta. Na listi od 50 sveučilišta Hrvatska je na 45. mjestu. Najbolje su SAD, a slijede Švicarska, Ujedinjeno Kraljevstvo, Švedska i Danska. Iza Hrvatske su samo Meksiko, Tajland, Iran, Indija i Indonezija, dok je Srbija na 43. mjestu, a Slovenija na 29. To je pad za dva mjesta u odnosu na istu ljestvicu prošle godine, a prestigle su nas Bugarska i Rumunjska, pišu 24sata.
Izvješće Universitas 21 za 2018. priredilo je Sveučilište u Melbourneu uz asistenciju sveučilišnih kolega iz Švicarske, SAD-a, Velike Britanije i Kine, a ovo je sedma godina izlaženja. Obuhvaća 50 javnih sustava visokog obrazovanja iz svih zemalja svijeta, koje se ocjenjuje prema 24 standardizirane karakteristike, prilagođene veličini zemlje prema broju stanovnika.
Ocjenjuju se kroz četiri glavna modula: izvori financiranja i ulaganje u visoko obrazovanje, političko i društveno okruženje, umreženost i otvorenost te rezultati. Najveći broj bodova je 100, koliko ima najbolje rangirana zemlja, SAD, a najmanji, 33,5, koliko je sakupila Indonezija. Kad se analiziraju moduli zasebno, još smo lošiji u području političkog okruženja (na 48. mjestu), u kojemu se, između ostalog, ispituju udio studentica u visokom obrazovanju, udio žena u akademskoj zajednici te financijska neovisnost javnih sveučilišta. U izvješću se taj pad od lanjskog mjerenja tumači činjenicom da se Hrvatska i Srbija ove godine prvi put uspoređuju unutar EU-a.
Jednako loše su naša sveučilišta rangirana i na drugim listama poput istraživanja Shanghai, AWUR, CUWR i QSWUR. Kako se navodi u izvješću, upravo ispadanje naših sveučilišta iz prvih 500 na Shanghai listi utjecalo je na pad od sedam mjesta na U21.
Porastao je postotak izdvajanja za visoku znanost u BDP-u, a najbolje su cijenjeni međunarodno objavljeni znanstveni radovi te postotak zapošljavanja mladih s diplomama u odnosu na one koji su odustali od visokog obrazovanja. No prema općenitoj suradnji s gospodarstvom i industrijom smo na vrlo lošem 48. mjestu.
Kako neslužbeno doznaje 24sata, zbog brojnih problema na sveučilištima i visokom obrazovanju, Ministarstvo znanosti i obrazovanja već radi na novom Zakonu o znanosti i visokom obrazovanju koji bi trebao biti dovršen do jeseni. Ekonomski stručnjaci upozoravaju kako je ovo samo jedna od lista na kojima je Hrvatska jednako loša.
Ivana Petrić
izvor: 24sata
foto: Darko Ba/arhiva MojFaks
Izvor: Universitas 21 via 24sata
Izvješće Universitas 21 za 2018. priredilo je Sveučilište u Melbourneu uz asistenciju sveučilišnih kolega iz Švicarske, SAD-a, Velike Britanije i Kine, a ovo je sedma godina izlaženja. Obuhvaća 50 javnih sustava visokog obrazovanja iz svih zemalja svijeta, koje se ocjenjuje prema 24 standardizirane karakteristike, prilagođene veličini zemlje prema broju stanovnika.
Visoko obrazovanje kod nas loše surađuje s gospodarstvom i industrijom
Ocjenjuju se kroz četiri glavna modula: izvori financiranja i ulaganje u visoko obrazovanje, političko i društveno okruženje, umreženost i otvorenost te rezultati. Najveći broj bodova je 100, koliko ima najbolje rangirana zemlja, SAD, a najmanji, 33,5, koliko je sakupila Indonezija. Kad se analiziraju moduli zasebno, još smo lošiji u području političkog okruženja (na 48. mjestu), u kojemu se, između ostalog, ispituju udio studentica u visokom obrazovanju, udio žena u akademskoj zajednici te financijska neovisnost javnih sveučilišta. U izvješću se taj pad od lanjskog mjerenja tumači činjenicom da se Hrvatska i Srbija ove godine prvi put uspoređuju unutar EU-a.
Jednako loše su naša sveučilišta rangirana i na drugim listama poput istraživanja Shanghai, AWUR, CUWR i QSWUR. Kako se navodi u izvješću, upravo ispadanje naših sveučilišta iz prvih 500 na Shanghai listi utjecalo je na pad od sedam mjesta na U21.
...Nova rang lista: Sveučilište u Zagrebu strmoglavo palo, splitsko Sveučilište uskoro u prvih tisuću...
...Splitski studenti opet slave: Sveučilište u Splitu među 8 najboljih u Novoj Europi i najbolje u regiji...
Porastao je postotak izdvajanja za visoku znanost u BDP-u, a najbolje su cijenjeni međunarodno objavljeni znanstveni radovi te postotak zapošljavanja mladih s diplomama u odnosu na one koji su odustali od visokog obrazovanja. No prema općenitoj suradnji s gospodarstvom i industrijom smo na vrlo lošem 48. mjestu.
Izvor: Shutterstock
Kako neslužbeno doznaje 24sata, zbog brojnih problema na sveučilištima i visokom obrazovanju, Ministarstvo znanosti i obrazovanja već radi na novom Zakonu o znanosti i visokom obrazovanju koji bi trebao biti dovršen do jeseni. Ekonomski stručnjaci upozoravaju kako je ovo samo jedna od lista na kojima je Hrvatska jednako loša.
Ivana Petrić
izvor: 24sata
foto: Darko Ba/arhiva MojFaks
