facebook,
whatsapp
Novije generacije obrazovanije od prethodnih
Najznačajniji utjecaj na obrazovanje, a time i na društveni položaj pojedinca, ima obiteljsko porijeklo, pokazalo je istraživanje o vertikalnoj socijalnoj mobilnosti u Hrvatskoj.
Kako se danas napreduje i stječe status u društvu, je li nam bolje nego našim roditeljima - samo su neka od pitanja socijalne mobilnosti koja su se istraživala u okviru projekta Nacionalni indeks sreće.
Osnovni je nalaz da su novije generacije obrazovanije od prethodnih te da obrazovanje roditelja ima značajan utjecaj na obrazovanje djece, a time i na njihov društveni položaj. Preko 40 posto hrvatskih studenata ima više ili visokoobrazovane roditelje, dok je studenata čiji su roditelji s (ne)završenom osnovnom školom do 4 posto. To ukazuje na to da je hrvatsko društvo ograničene socijalne mobilnosti, odnosno da ne nudi jednake šanse za uspjeh svim svojim građanima. Ili, drugim riječima, da onaj tko je rođen siromašan nema jednake šanse za uspjeh kao oni koji su rođeni bogatiji i čiji su roditelji obrazovaniji.
Socijalna mobilnost pokazuje koliko je društvo pravedno
Napredovanje pojedinca unutar jedne generacije na društvenoj ljestvici, odnosno tzv. vertikalna socijalna mobilnost, pokazuje postoje li u društvu jednake šanse za uspjeh za sve građane. Slaba društvena pokretljivost znači nedostatak jednakih mogućnosti, ograničava produktivnost i zaustavlja gospodarski rast.
Nordijske zemlje, Australija i Kanada pravednija su društva od Francuske, Italije, SAD-a i Velike Britanije, pokazalo je istraživanje OECD-a o socijalnoj mobilnosti jer u prvima na napredovanje pojedinaca, njihovo obrazovanje i zaradu manje utječe socio-ekonomsko porijeklo roditelja.
Potrebne su dublje strukturne promjene
Jačanje socijalne mobilnosti jedan je od ključnih izazova i zadataka nove vlade. Jednakost šansi važna je za ekonomiju i društvo - samo društvo u kojemu pojedinac može razvijati svoje sposobnosti, talente i vještine, bez obzira na porijeklo, jamči da se njegovi talenti neće izgubiti ili zanemariti.
Stoga je zaključak sljedeći: želimo li imati pravednije društvo i jednakije šanse, bez obzira na socijalno porijeklo i rezidencijalnu pripadnost, potrebne su dublje strukturne promjene. Treba uskladiti obrazovanje s potrebama na tržištu rada, povećati dostupnost kvalitetnog obrazovanja svim skupinama u društvu, popularizirati i promovirati znanost, te učiniti zaokret u gospodarstvu koje će vrednovati visokoobrazovane u prirodnim i tehničkim znanostima.
Više na: bankamagazine.hr
foto: photoxpress.com
Najznačajniji utjecaj na obrazovanje, a time i na društveni položaj pojedinca, ima obiteljsko porijeklo, pokazalo je istraživanje o vertikalnoj socijalnoj mobilnosti u Hrvatskoj.
Kako se danas napreduje i stječe status u društvu, je li nam bolje nego našim roditeljima - samo su neka od pitanja socijalne mobilnosti koja su se istraživala u okviru projekta Nacionalni indeks sreće.
Osnovni je nalaz da su novije generacije obrazovanije od prethodnih te da obrazovanje roditelja ima značajan utjecaj na obrazovanje djece, a time i na njihov društveni položaj. Preko 40 posto hrvatskih studenata ima više ili visokoobrazovane roditelje, dok je studenata čiji su roditelji s (ne)završenom osnovnom školom do 4 posto. To ukazuje na to da je hrvatsko društvo ograničene socijalne mobilnosti, odnosno da ne nudi jednake šanse za uspjeh svim svojim građanima. Ili, drugim riječima, da onaj tko je rođen siromašan nema jednake šanse za uspjeh kao oni koji su rođeni bogatiji i čiji su roditelji obrazovaniji.
Socijalna mobilnost pokazuje koliko je društvo pravedno
Napredovanje pojedinca unutar jedne generacije na društvenoj ljestvici, odnosno tzv. vertikalna socijalna mobilnost, pokazuje postoje li u društvu jednake šanse za uspjeh za sve građane. Slaba društvena pokretljivost znači nedostatak jednakih mogućnosti, ograničava produktivnost i zaustavlja gospodarski rast.
Nordijske zemlje, Australija i Kanada pravednija su društva od Francuske, Italije, SAD-a i Velike Britanije, pokazalo je istraživanje OECD-a o socijalnoj mobilnosti jer u prvima na napredovanje pojedinaca, njihovo obrazovanje i zaradu manje utječe socio-ekonomsko porijeklo roditelja.
Potrebne su dublje strukturne promjene
Jačanje socijalne mobilnosti jedan je od ključnih izazova i zadataka nove vlade. Jednakost šansi važna je za ekonomiju i društvo - samo društvo u kojemu pojedinac može razvijati svoje sposobnosti, talente i vještine, bez obzira na porijeklo, jamči da se njegovi talenti neće izgubiti ili zanemariti.
Stoga je zaključak sljedeći: želimo li imati pravednije društvo i jednakije šanse, bez obzira na socijalno porijeklo i rezidencijalnu pripadnost, potrebne su dublje strukturne promjene. Treba uskladiti obrazovanje s potrebama na tržištu rada, povećati dostupnost kvalitetnog obrazovanja svim skupinama u društvu, popularizirati i promovirati znanost, te učiniti zaokret u gospodarstvu koje će vrednovati visokoobrazovane u prirodnim i tehničkim znanostima.
Više na: bankamagazine.hr
foto: photoxpress.com
