facebook,
whatsapp
Vlade, međunarodne organizacije i pojedinci su se oduvijek borili za mir u svijetu – stanje ultimativne slobode, blagostanja i sreće među svim nacijama i ljudima diljem svijeta. Unatoč tome,koliko god se trudili kako bi ostvarili ovaj san, u velikoj mjeri ostao je neispunjen.
1887. godina označila je prekretnicu u kojoj je poljski lingvist i liječnik, Ludwik Lazarus Zamenhof, odlučio poduzeti nešto po tom pitanju. Njegova je ideja bila osmisliti jezik koji je nazvao "esperanto". Danas je ovaj jezik star preko 125 godina i najrasprostranjeniji je "izmišljeni" pomoćni jezik. Riječ "esperanto" u prijevodu znači "ona/onaj koja/koji se nada".
Cilj stvaranja espeanta nije bio taj da konkurira drugim svjetskim jezicima, bio je mnogo plemenitiji i širi od toga. Zbog njegove neutralnosti, niti jedan narod ili nacija neće se favorizirati nauštrb nekog drugog naroda. Zamišljen je kao jednostavno, učinkovito i lako rješenje za borbu protiv komunikacijskih i političkih nesporazuma te kao sredstvo za borbu protiv diskriminacije, nejednakosti i stereotipa.
Esperanto ne samo da je sredstvo međunarodne komunikacije između ljudi nego je i način promoviranja mira. Pomaže ljudima da žive u skladu sa svojim principima jer ljudske vrijednosti poput poštovanja, tolerancije i ljubavi moraju biti usađene u svako ljudsko biće.
Svjetski savez za esperanto (UEA) je najveći savez esperantista sa sjedištem u Rotterdamu u Nizozemskoj, a svoje članove ima u 121 zemlji diljem svijeta. Savez se trudi maksimalno praktično približiti jezik govornicima: u sklopu saveza i učenja jezika imate priliku učiti, vježbati, razmjenjivati informacije, objavljivati, čitati i čak organizirati putovanja, koncerte i razna druga kulturna događanja.
Više od dva milijuna osoba upoznato je s esperantom, a brojka je svakim danom sve veća. Najviše govornika dolazi iz Europe, Sjeverne Amerike i Kine.
Esperanto u sebi sadrži elemente romanskih i slavenskih jezika, ali i onih malo egzotičnijih kao što su kineski i arapski što ga čini jednostavnim za učenje. Štoviše, većina lingvista smatra ga najlakšim jezikom na svijetu.
Činjenica da je engleski jezik drugi najčešći na svijetu ne znači da nije potrebno popularizirati neki drugi jezik koji bi bolje služio međukulturnom dijalogu i promicanju ljudskih prava u čemu je esperanto, zbog svoje neutralnosti, najprikladniji.
Esperanto sadrži i mnogo jednostavnih riječi, glagola i fraza, ali i ljudskih vrijednosti koje ponekad ne možemo naći čak niti u suvremenim političkim ili kulturnim institucijama. Esperanto je jezik koji ne pripada nikome, ali može pripadati svima, a možda je najvažnije da ne predstavlja samo jezik koji govori neki broj ljudi na planeti nego univerzalnu poruku mira koja se krije u razlogu njegova nastanka.
Ako te ovaj članak zainteresirao i razmišljaš o učenju esperanta, sve potrebne informacije dobit ćeš ovdje.
L.B./izvor: Youth Times
foto: Freeimages
1887. godina označila je prekretnicu u kojoj je poljski lingvist i liječnik, Ludwik Lazarus Zamenhof, odlučio poduzeti nešto po tom pitanju. Njegova je ideja bila osmisliti jezik koji je nazvao "esperanto". Danas je ovaj jezik star preko 125 godina i najrasprostranjeniji je "izmišljeni" pomoćni jezik. Riječ "esperanto" u prijevodu znači "ona/onaj koja/koji se nada".
Cilj stvaranja espeanta nije bio taj da konkurira drugim svjetskim jezicima, bio je mnogo plemenitiji i širi od toga. Zbog njegove neutralnosti, niti jedan narod ili nacija neće se favorizirati nauštrb nekog drugog naroda. Zamišljen je kao jednostavno, učinkovito i lako rješenje za borbu protiv komunikacijskih i političkih nesporazuma te kao sredstvo za borbu protiv diskriminacije, nejednakosti i stereotipa.
Esperanto ne samo da je sredstvo međunarodne komunikacije između ljudi nego je i način promoviranja mira. Pomaže ljudima da žive u skladu sa svojim principima jer ljudske vrijednosti poput poštovanja, tolerancije i ljubavi moraju biti usađene u svako ljudsko biće.
Svjetski savez za esperanto (UEA) je najveći savez esperantista sa sjedištem u Rotterdamu u Nizozemskoj, a svoje članove ima u 121 zemlji diljem svijeta. Savez se trudi maksimalno praktično približiti jezik govornicima: u sklopu saveza i učenja jezika imate priliku učiti, vježbati, razmjenjivati informacije, objavljivati, čitati i čak organizirati putovanja, koncerte i razna druga kulturna događanja.
Više od dva milijuna osoba upoznato je s esperantom, a brojka je svakim danom sve veća. Najviše govornika dolazi iz Europe, Sjeverne Amerike i Kine.
Esperanto u sebi sadrži elemente romanskih i slavenskih jezika, ali i onih malo egzotičnijih kao što su kineski i arapski što ga čini jednostavnim za učenje. Štoviše, većina lingvista smatra ga najlakšim jezikom na svijetu.
Činjenica da je engleski jezik drugi najčešći na svijetu ne znači da nije potrebno popularizirati neki drugi jezik koji bi bolje služio međukulturnom dijalogu i promicanju ljudskih prava u čemu je esperanto, zbog svoje neutralnosti, najprikladniji.
Esperanto sadrži i mnogo jednostavnih riječi, glagola i fraza, ali i ljudskih vrijednosti koje ponekad ne možemo naći čak niti u suvremenim političkim ili kulturnim institucijama. Esperanto je jezik koji ne pripada nikome, ali može pripadati svima, a možda je najvažnije da ne predstavlja samo jezik koji govori neki broj ljudi na planeti nego univerzalnu poruku mira koja se krije u razlogu njegova nastanka.
Ako te ovaj članak zainteresirao i razmišljaš o učenju esperanta, sve potrebne informacije dobit ćeš ovdje.
L.B./izvor: Youth Times
foto: Freeimages
