facebook,
whatsapp
1. Njegovatelji u domovima i tete u jaslicama
Njegovatelji u domovima i tete u jaslicama bave se poslom u kojem je zabilježen najveći postotak depresivnih. Čak 11% zaposlenih osjeća posljedice depresije. Usporedbe radi – postotak depresivnih kod nezaposlenih iznosi 13%, dok u prosjeku populacije 7%, objavljuje portal Oko.
Tipičan dan uključuju naporan fizički/psihički rad, hranjenje, kupanje, i brigu za osobe koje često nisu u stanju izraziti zahvalnost jer su ili previše bolesni ili premladi, ili nemaju takvu naviku.
2. Konobari u restoranima
Ljudi koji vam u vašem omiljenom restoranu donose hranu do stola imaju samo nešto manje šanse da obole od depresije od njegovatelja. Konobari su obično slabo plaćeni, rade vrlo naporno, a izuzetno velik broj ljudi svakodnevno im zapovijeda, zanovijeta i odnosi se prema njima bez poštovanja.
Ovaj posao je posebno stresan za žene. Iako od depresije pati 10% osoblja restorana, čak 15% konobarica pati zbog depresije.
Konobarenje je najčešće vrlo nezahvalan posao. Ljudi znaju biti krajnje neljubazni i grubi, a konobari se i fizički iscrpljuju.
3. Socijalni radnici
Da je socijalni rad jedno od najdepresivnijih područja rada malo koga čudi. Baviti se zlostavljanom djecom i ženama te obiteljima u nezamislivim krizama - a tu je i mučna birokracija - neminovno iscrpljuje.
Ljudi s kojima rade su vrlo zahtjevni, a takva su i očekivanja javnosti s obzirom na profesiju. Zato nije čudo da mnogi \'izgore\' na poslu.
4. Zdravstveni radnici
Ovo uključuje i liječnike, medicinske sestre, fizikalne terapeute i druge profesionalce koji na poslu daju puno, a dobivaju vrlo malo natrag. Zdravstveni radnici imaju i duge smjene, a posao im zna uključivati situacije o kojima ovisi život. Drugim riječima, razina stresa je iznimna.
5. Umjetnici, zabavljači, pisci
Ove poslove prate neredovite i upitne isplate honorara. Ne zna se ni radno vrijeme, a osobe često rade u izolaciji. Osim toga kreativni ljudi sami po sebi su skloniji problemima raspoloženja. Među njima je depresivno oko 9%. Promjenama raspoloženja i depresiji doprinosi i životni stil koji vode.
6. Učitelji
Učitelje slabo tko poštuje, a u zadnje vrijeme ni djeca. Mnogi rade i nakon nastave, noseći poslovne obaveze kući. Nije neobično ni da im prijete i nasiljem. Mnogi im stvaraju pritisak: djeca, njihovi roditelji, kao i škola koja nameće ponekad nemoguće standarde.
7. Niža administracija
Ljudi na šalterima, uredima u kojima se pišu zahtjevi i sličnim pozicijama uglavnom su izloženi velikim zahtjevima, a imaju vrlo malu ovlast da išta riješe.
Oni su na prvoj crti bojišnice, primaju zahtjeve i žalbe iz svih pravaca. Uz to se nalaze na samom dnu administrativne piramide u smislu kontrole. Mogu imati vrlo nepredvidljive dane. Rade li dobro to se slabo uočava, no greška im može natovariti na vrat ekstremne reakcije.
8. Radnici na održavanju instalacija i raznih mreža
Kako bi se vama svidjelo da vas ljudi zovu samo onda kad sve krene nizbrdo? To je bit njihova posla.
Moraju raditi i u čudnim satima, sezonskim smjenama i noću. Uz trud što počiste kad drugi zabrljaju ide i mala plaća. Često rade sami, a mogu se naći i u opasnim situacijama.
9. Financijski savjetnici i računovođe
Stres. Stres. Stres. Većina nas se ne voli baviti ni vlastitim računima. Zamislite onda da baratate s tisućama ili milijunima tuđih sredstava. To je vrlo velika odgovornost. Savjet se mora dati vrlo oprezno jer će vas kasnije pratiti krivnja. I ako ste mirne savjesti klijenti će vam vrištati za vratom zbog loših investicija.
10. Prodavači
Ljudi koji prodaju deseti su na listi najdepresivnijih zanimanja. A za svoju depresiju imaju mali milijun razloga. Dobar broj njih radi na postotku od prodaje što znači da im izvori prihoda nisu sigurni. Možda moraju putovati i provoditi dosta vremena daleko od obitelji i doma. I pod stalnim su pritiskom zbog rezultata. Prodaju li putem telefona ili prezentacija potrebna im je dodatna snaga da bi bili uspješni.
L.B.
foto: sxc.hu
