facebook,
whatsapp
Ideja da će klasična glazba pozitivno utjecati na vašu inteligenciju djeluje uvjerljivo. Mozart je doista bio genij, njegova je glazba kompleksna i vjerojatno je nekome palo na pamet da će se nešto te genijalnosti prenijeti i na nas ukoliko ćemo slušati njegova djela.
Ideja je zarazila velik broj ljudi i uskoro su roditelji puštali Mozarta svojoj djeci, a 1998. godine gradonačelnik države Georgije u SAD-u, Zell Miller, zatražio je da se iz državnog budžeta odvoji dovoljno novca da se svakom novorođenčetu pošalje CD Mozartove glazbe. Nisu samo djeca i bebe bile izložene klasici. Neke obitelji koje su se bavile uzgojem mliječnih krava u Italiji rado su im puštale Mozarta jer su tako proizvodile više mlijeka.
Rani eksperimenti o učincima glazbe na mozak provedeni su 1988. godine kad je neurobiolog Gordon Shaw sa studenticom Xiaodan Leng prvi puta pokušao prikazati i oblikovati moždanu aktivnost na računalu. Otkrili su da su spojene živčane stanice ispuštaju naboje u određenim uzorcima i ritmovima koji su im se učinili poznatima: imali su karakteristike određene barokne, new age i istočnjačke glazbe. Ako moždana aktivnost zvuči kao glazba, je li moguće shvatiti kako mozak funkcionira tako da ga izlažemo određenim tipovima muzike? Može li određena glazba poticati mozak da ispaljuje aktivnost među svojim stanicama na određeni način?
Ovo istraživanje utjecalo je na popularizaciju "Mozartovog efekta". Danas je široko prihvaćeno vjerovanje da će vam Mozartova glazba pomoći u “zagrijavanju” mozga, ali i pomoći potaknuti određene složene neurološke obrasce koji su temelj viših moždanih aktivnosti (a koje su nam potrebne kad primjerice igramo šah ili rješavamo matematičke zadatke). Smatra se da nam pomaže u intuitivnom razmišljanju, omogućuje jasnije izražavanje i pobuđuje kreativna područja mozga.
Neka recentnija istraživanja daju naslutiti da ipak nije tako. Istraživanje Sveučilišta u Beču pokazalo je da ne postoji nikakva povezanost između slušanja Mozartove glazbe i povećanja inteligencije, a velika meta-analiza rezultata 16 različitih istraživanja pokazala je da uz pozitivne učinke Mozartove glezbe, druga glazba može biti jednako dobra (Schubert), a nije loše slušati ni ulomke iz romana Stephena Kinga – samo ako u svemu ovome uživate.
Veliko istraživanje u Britaniji u kojemu je sudjelovalo 8 tisuća djece pokazalo je da Mozart ima pozitivan učinak na mentalni kapacitet, ali i pop glazba može utjecati jednako dobro. Puštali su im Mozarta i neke popularnije pjesme (Blurovu “Country House,” pjesmu “Return of the Mack,” Marka Morrisona i sl.).
I dok vam glazba zasigurno neće škoditi, tajna je vjerojatno u tome da ju odabirete prema vlastitim preferencijama – ako doista ne volite klasiku, teško da ćete uživati u njoj i još k tome biti u stanju učiti za ispite ili rješavati neke komplicirane zadatke.
Pomaže li vama klasična glazba u učenju?
L.B./foto: screenshot/YouTube
