facebook,
whatsapp
Katedra za mađarski jezika i književnost koja djeluje u sklopu Filozofskog fakulteta Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku osnovana je 2007. godine. Pokretači Katedre su Károly i Zsombor Lábadi, obojica su kasnije bili njezini voditelji. Ova Katedra do sada je obrazovala više od stotinu magistara mađarskog jezika i književnosti, piše Glas Slavonije.
Na Katedri za mađarski jezik i književnost zaposleno je trenutno pet sveučilišnih nastavnika. To su voditeljica Katedre, doc. dr. sc. Ana Lehocki-Samardžić, njezin zamjenik, izv. prof. dr. sc. Zsombor Labádi te prof. dr. sc. Zoltan Medve, dr. sc. Tímea Anita Bockovac i asistentica Gabriela Dobsai. Na Katedri rade i dva lektora, dr. sc. Ádám György Walkó i Hajnalka Kispeter.
Studij hungaristike u Osijeku jedinstven je po tome što je okrenut izvornim govornicima tog jezika za razliku od, primjerice, hungarologije na Sveučilištu u Zagrebu, gdje se mađarski predaje kao strani jezik. Manje je poznato da mađarski jezik u Osijeku mogu studirati i studenti koji prethodno ne znaju ni riječ mađarskog.
Postoji posebni modul namijenjen studentima koji će intenzivnim učenjem tijekom tri godine dodiplomskog studija svladati osnove mađarskog jezika kako bi se na četvrtoj godini pridružili svojim kolegama koji studiraju mađarski kao njegovi izvorni govornici prema Modulu 2. Da se na taj način može dobro naučiti mađarski jezik "od nule" govore i primjeri svršenih magistara koji sada pripremaju doktorat na sveučilištima u Mađarskoj.
Ove akademske godine mađarski jezik u sklopu Modula 1 (početnici u mađarskom) upisalo je 19 studenata, a prema Modulu 2 (izvorni govornici) prvu godinu pohađa šest studenata.
Osječka Katedra za mađarski jezik i književnost usko surađuje s filozofskim fakultetima u Pečuhu i Budimpešti, a kada je riječ o istraživanju jezika i s Institutom za jezik Glotta Mađarske akademije znanosti koji djeluje i u Osijeku.
Na Katedri planiraju iduće akademske godine pokrenuti diplomski studij za mađarske prevoditelje, za što postoji velika potreba tržišta, ali i manjinskih institucija.
"Dobili smo priliku da se na razini Fakulteta povežemo s budućim studijem komunikologije. Postoji velika potreba za stručnjacima koji ne moraju nužno biti izvorni govornici mađarskog jezika, ali trebaju biti jezično spremni i poznavati mađarsku kulturu kako bi bili most između dvaju naroda i jezika", ističe docentica Lehocki-Samardžić.
L.B./izvor: Glas Slavonije
foto: via Shutterstock
