facebook,
whatsapp
Možda vam daje iluziju kako brzo kopčate stvari, no ekipa koja ima naviku raditi nekoliko stvari istovremeno zapravo je na pravom putu da si spali i ono malo moždanog potencijala za fokusiranje i koncentraciju koji nam je preostao u neprekidnoj poplavi informacija.
Na Stanfordu su odlučili testirati sposobnosti analize, prosudbe i filtriranja nebitnih informacija u slučaju multitaskera i onih koji to nisu. Ukratko, ispalo je da su ovi potonji uspješnije obavili zadatke. Studentima je prvo prikazana slika s dva crvena pravokutnika nakon čega je uslijedila i druga s pitanjem jesu li se pravokutnici pomakli. Jednostavno, sve dok nije dodan još jedan element. Na pozadinu su stavljena dva plava pravokutnika koje je trebalo ignorirati, stvar koja je multitaskerima očito bila problem – lošije su prošli u prosudbi jesu li se crveni pravokutnici pomakli.
Ispostavilo se da im je problematično i naglo mijenjanje zadataka. Trebalo je razlikovati suglasnike od samoglasnika pa naglo prijeći na razlikovanje parnih i neparnih brojeva – i tu su zaostali za drugom grupom.
Multitaskeri - ovisnici o novim informacijama
Interakcija mozga i kompjutera u posljednjih dvadesetak godina dovedena je do vrhunca. Melina Uncapher, neurobiologinja sa Stanforda, kaže da preopterećenje informacijama bez sumnje proizvodi rastresenost. Ne samo to, multitaskeri su postali ovisnici o novim informacijama na razini moždane kemije. Konstanto provjeravanje emaila, chata, društvenih mreža prati proces lučenja dopamina, ali istovremeno povećava stres i ubija kratkoročnu memoriju.
Da ne bude sve tako beznadno, neke su druge studije pokazale je kako je moždana aktivnost multitaskera u pravilu veća nego kod drugih, a i percepcija za detalje razvijenija. Recimo, u slučaju video igara gdje se puno stvari simultano odvija na ekranu i treba promptno reagirati.
Krešimir Dujmović
