Vodič za brucoše #samostalno #prvikoraci #prviposao #napuninovčanik #svezafaks

Novi model financiranja: društvene znanosti dobivat će manje od drugih

MojFaks | Vijesti, 09.03.2015.



Novi model financiranja: društvene znanosti dobivat će manje od drugih

Prema novome modelu financiranja koje je Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta predložilo sveučilištima i veleučilištima, cijena studenta ekonomije je 4300kuna, filozofije ili judaistike 4500 kuna, elektrotehnike 5600 kuna, a primjerice studenta glume ili pjevanja 7500 kuna.

Riječ je o iznosima koje bi iz državnoga proračuna dobivala visoka učilišta po studentu na sveučilišnom studiju, za razliku od dosadašnjih unificiranih 3650 kuna po glavi, neovisno o vrsti studija. Razlog povećanju iznosa nije u većoj participaciji za studentske školarine, već u dodanom iznosu za materijalne troškove. Cilj novoga modela usto je i stimulirati studije tehničkih, prirodnih, biotehničkih i biomedicinskih znanosti.

Po novome, fakulteti društvenih znanosti dobili bi 4300 kuna po studentu, humanistika 4500 kuna, biotehničke znanosti 5600 kuna, biomedicinske i prirodne znanosti 6000, tehničke 5600, a umjetničko područje 7500 kuna po studentu. Model podrazumijeva i razliku u financiranju stručnih i sveučilišnih studija, prosječnih 600 kuna, u korist sveučilišnih studija. Primjerice, za studenta na stručnome studiju religiozne pedagogije Katolički bogoslovni fakultet dobio bi 3900 kuna, a za onoga na sveučilišnom studiju 4500 kuna.

Novi model financiranja o kojemu se vode pregovori na relaciji Ministarstvo znanosti i sveučilišta, doveo je do rasprava i unutar fakulteta: zašto bi neki studiji vrijedili više od drugih i po kojim kriterijima?

Lidija Kos-Stanišić, dekanica Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu, smatra da područja poput tehničkih, biotehničkih, biomedicinskih i prirodnih znanosti (STEM područje) država treba stimulirati, no upozorava i na različitost troškova unutar samih društvenih znanosti: "Studij novinarstva u odnosu na studij politologije skuplji je za 1,5 milijuna kuna godišnje. Osim što treba platiti vanjske suradnike, što je trošak od oko pola milijuna kuna, znatan su trošak i studentski mediji - radio, televizija i novine. Ako se zadržimo na dosadašnjoj sumi novca, dugoročno ove projekte nećemo moći financirati."

Dekan Vlatko Previšić kaže da i Filozofski fakultet u Zagrebu preživljava zbog nedostatnih financija i nemogućnosti znatnije vanjske zarade: "Novi model financiranja ne želim panično primiti s gledišta društvenih znanosti i mogu shvatiti da je potrebno u određenom trenutku stimulirati pojedine studijske programe." Smatra da je ključ dobrog sustava visokog obrazovanja u ravnoteži: "Nisam subjektivan i smatram da područni egoizam nije dobar, no čini mi se važnim da nitko ne bude financijski zapostavljen. Nikako ne bih želio da se društveno-humanističke znanosti shvate kao trošak i da ispadamo paraziti koji nisu potrebni."

U Rektoratu Sveučilišta u Zagrebu, u kojemu su zbog smanjenih proračunskih izdvajanja za hladni pogon fakulteta od Ministarstva znanosti zatražili dodatnih 50 milijuna kuna, kažu kako problem ima i Akademija glazbenih umjetnosti. Preseljenjem u novu zgradu režije su im narasle s 500 tisuća kuna na - pet milijuna kuna!

Članke u potpunosti pročitajte ovdje i ovdje.

L.B./izvor: Jutarnji list
foto: Shutterstock


novi sustav financiranjadruštvene znanostiSTEMvrijednost studija



Kako bi poboljšali funkcionalnost stranice, MojFaks koristi kolačiće (cookies). Više o kolačićima pročitajte u uvjetima korištenja.

Slažem se