Mojfaks.hr u Vijesti

Preteklo ga za 200 mjesta: Sveučilište u Splitu i ove godine bolje od zagrebačkog

Sveučilište u Zagrebu je možda najveće u Hrvatskoj, ali definitivno nije i najbolje. Upravo to pokazuje i lista portala Times Higher Education koji se bavi rangiranjem sveučilišta u svijetu, a osim toga, lista pokazuje da je Sveučilište u Splitu 'potuklo' zagrebačko Sveučilište i to na svim nivoima.

15. ožujka 2018 11:08
Slika nije pronađena

Slika nije pronađena Foto: MojFaks

Prema uglednoj Timesovoj rang listi svjetskih sveučilišta Splitsko sveučilište ove je godine preteklo Zagrebačko, i to za najmanje 200 mjesta. Sveučilište u Splitu završilo je u skupini od 501. do 600. mjesta, dok je Sveučilište u Zagrebu u onoj na dnu, kojoj je raspon nešto veći - od 801. do 1000., prenosi Index.


Izvor: Times Higher Education/Index

Ovo nije prva vijest zbog koje bi se vodstvo Zagrebačkog sveučilišta trebalo crvenjeti. Ono na svjetskim listama postojano klizi prema dolje već godinama, pogotovo na onim uglednijim poput Šangajske. Čelni ljudi sveučilišta takve rang liste posvuda u svijetu dočekuju s velikom ozbiljnošću. Dobar plasman se slavi i ističe, a loš je nerijetko razlog za ozbiljne kritike, analize, pa i ostavke, piše Index.

Prvih deset mjesta zauzela su ili dijele sljedeća sveučilišta:


1. University of Oxford (VB)
2. University of Cambridge (VB)
3. California Institute of Technology (SAD)
4. Stanford University (SAD)
5. Massachusetts Institute of Technology (SAD)
6. Harvard University (SAD)
7. Princeton University (SAD)
8. Imperial College London (VB)
9. University of Chicago (SAD)
10. = ETH Zurich – Swiss Federal Institute of Technology Zurich (Švicarska)
10. = University of Pennsylvania (SAD)

Slovenska sveučilišta, i Ljubljansko i Mariborsko, bolja su od Zagrebačkog na pozicijama od 601. do 800. mjesta.

Na listi koja broji do 1000 Times položaj sveučilišta određuje na temelju pet važnih kriterija od kojih svaki ima određenu težinu izraženu u postocima ukupnih bodova: poučavanje (reputacija sveučilišta), istraživanje (broj objavljenih publikacija koje su obuhvaćene bazom Scopus po zaposlenom nastavniku), citiranost (broje se citati koje mjeri baza Scopus), međunarodna atraktivnost (mjeri privlačnost sveučilišta za strane nastavnike, znanstvenike i studente), prihodi od industrije (sposobnost sveučilišta za prijenos znanja, odnosno da pomaže industriji inovacijama, izumima i konzultacijama).

Sveučilište u Zagrebu ima kvantitetu, ali ne i kvalitetu


Matematičar Damir Bakić s PMF-a u Zagrebu kaže da neke stvari koje vrednuje Timesova lista ne idu u prilog Sveučilištu u Zagrebu zbog objektivnih okolnosti, dok druge predstavljaju slabosti u kojima bi se moglo i trebalo popraviti.


Izvor: enciklopedija.hr

\'\'Kada se pogleda omjer broja objavljenih znanstvenih radova u odnosu na broj istraživača ili prihode od suradnje s gospodarstvom u odnosu prema broju istraživača, mada te kategorije za Timesovu listu nisu najutjecajnije, jasno je da je naše Sveučilište objektivno hendikepirano jer je sveobuhvatno, jer uključuje i umjetničke akademije, kao i niz disciplina koje su važne za naš nacionalni identitet, ali nisu dovoljno konkurentne za međunarodne publikacije, osobito za one reprezentativne, one koje lista prepoznaje. To su stvari koje objektivno treba imati na umu u smislu da se ne smije biti pretjerano kritičan, već sve treba razmotriti na staložen način. No s druge strane, kada pogledamo kategoriju citiranosti, odnosno prosjeka citata po članku, ona nije dobra, a ona mjeri kvalitetu naše znanstvene produkcije. Times to radi vrlo balansirano, što znači da se uvažavaju i očekivanja po različitim disciplinama. Oni to rade prilično realno. Ta kategorija je vrlo značajna, ona određuje gotovo trećinu ukupnih bodova. U tome mi imamo puno prostora za poboljšanje. Već strategija istraživanja koju smo usvojili 2014. godine ukazuje na taj problem. Ona je pokazala da Sveučilište u Zagrebu ne zaostaje po broju publikacija za usporedivim sveučilištima. Ono zaostaje po njihovoj kvaliteti. Podaci pokazuju da gotovo četvrtina naših publikacija ne odgovara nekim međunarodnim standardima i stoga nije prepoznata. Tu je problem našeg sveučilišta, a slično stojimo i s međunarodnom povezanošću i sa suradnjom s gospodarstvom .\'\'
, rekao je za Index Bakić, koji je nedavno bio jedan od kandidata za rektora Sveučilišta u Zagrebu.

...Iznad svjetskog prosjeka: Sveučilište u Splitu ponovno najbolje u Hrvatskoj...


Prema Bakiću, najveća snaga Sveučilišta u Zagrebu je STEM područje (znanost, tehnologija, inženjerstvo i matematika), u kojem najmanje zaostajemo za sličnim sveučilištima u svijetu. Neki ugledni znanstvenici već su prošle godine ukazali na problematičnu činjenicu da se kvaliteta rada na hrvatskim sveučilištima ne prepoznaje i ne stimulira dovoljno. U prilog tome govori i to što je malo tko trepnuo kada su s naših sveučilišta odlazili znanstvenici svjetskog kalibra poput Ivana Đikića ili Igora Rudana. To je vjerojatno jedan od razloga zbog kojeg nam rezultati u području istraživanja padaju, kako to pokazuje gornja grafika.

Sveučilište u Splitu ima izvrsne istraživačke skupine


Molekularni biolog Janoš Terzić s Medicinskog fakulteta u Splitu smatra da je najveća prednost njegovog sveučilišta pred onim u Zagrebu u nekoliko skupina odličnih znanstvenika koji rade kvalitetna, prepoznata istraživanja, a imaju i dobru međunarodnu suradnju.


Studenti Medicinskog fakulteta u Splitu... izvor: mefst.unist.hr

\'\'Znanost je bila najvažniji parametar pri rangiranju sveučilišta, tj. doprinosila je 60 % ukupnih bodova. Koliko sam vidio, najveća bodovna razlika između Zagrebačkog i Splitskog sveučilišta je u citiranosti znanstvenih radova - 20 prema 60. Mislim da toj razlici znatno doprinose kvalitetne suradnje koje smo ranije imali s akademicima Igorom Rudanom i Ivanom Đikićem, kao i velik broj kvalitetnih radova koje objavljuju kolege koji surađuju s CERN-om. Mislim da na našim sveučilištima ne postoji pažljiva analiza tih podataka kojima bismo mogli dobiti precizniji uvid u sadašnje stanje i prema tome planirati kvalitetniju znanstvenu budućnost.\'\', rekao je za Index Terzić.

Ističe da je njegov matični fakultet jedan od najzaslužnijih za dobar plasman Splita. To potvrđuje i Timesova lista prema kojoj je Sveučilište u Splitu ušlo u kategoriju od 301. do 400. u medicinskim znanostima, od 251. do 300. u biomedicinskom području te od 301. do 400. u fizikalnim znanostima.

...Jedino u Hrvatskoj: Sveučilište u Splitu uvršteno među 500 najboljih u svijetu...


\'\'Naglasio bih da je moja matična institucija, Medicinski fakultet u Splitu, u kategoriji Clinical, pre-clinical & health, izvrsno rangiran. Nalazi se na poziciji od 301. do 400. mjesta. Tako dobroj rangiranosti MEFST-a, uz spomenute suradnje, svakako doprinose mnogi radovi koje kolege iz klinike i pretklinike objavljuju. Primjerice, u prošloj smo godini objavili 218 radova citiranih u Web of Science (WoS). Također želim naglasiti da izvrsne istraživačke grupe postoje i na drugim sveučilištima, primjerice na Riječkom ili na institucijama kao što je Institut Ruđer Bošković. Volio bih da ovo rangiranje potakne pozitivnu kompeticiju među sveučilištima i da se konačno shvati da je znanost najvažniji element kvalitete sveučilišta te da se znanstvene aktivnosti vrlo pažljivo razvijaju i dodatno stimuliraju\'\', poručio je Terzić.


Izvor: linea-cod.hr

Cijeli članak o uspješnosti Sveučilišta u Splitu te zašto je ono bolje od ovog u Zagrebu možete pročitati ovdje.

Ivana Petrić
izvor: Index
foto: oss.unist.hr

Još vijesti