facebook,
whatsapp
Novo istraživanje sa Sveučilišta Stanford i Yale-NUS koledža u Singapuru (institucije nastale u suradnji Sveučilišta Yale i Nacionalnog Sveučilišta u Singapuru) pokazalo je da ljudi ne bi trebali slijediti svoju strast kada je riječ o odabiru karijere i općenito onoga čime bi se voljeli jednog dana baviti u životu. Istraživanje je provedeno među 470 studenata preddiplomskog studija te objavljeno u časopisu Psychological Science.
Ono govori da "pronalazak onog što volimo" implicira da su naši interesi unaprijed određeni i da se s vremenom ne mijenjaju. Također, kriva je i pretpostavka da ćemo biti jako dobri u stvarima koje volimo samo zato što gajimo strast prema njima. K tome, isto istraživanje je pokazalo da ljudi s razmišljanjem "moram naći ono što volim" na kraju napuste takav stav kada se nađu pred zidom.
Umjesto spomenutog razmišljanja, znanstvenici kažu da bi se bilo bolje voditi time da se strast i ljubav prema nečemu postupno razvijaju, ali da bi se trebalo okretati novim stvarima te u njih uložiti trud i rad. Studija je analizi pristupila usporedbom ljudi koji imaju "fiksni", odnosno, nepromjenjivi način razmišljanja i osoba kojima način razmišljanja ide u smjeru osobnog rasta. Drugim riječima, ovi drugi spomenuti su bili otvoreni prema tome da imaju više interesa u životu, a ne samo nekoliko prema kojima gaje posebnu ljubav i strast.
Pokazalo se da ljudi s "fiksnim" mentalitetom nisu skroz precizno sami definirali ono što ih uistinu interesira. Znanstvenici kažu da takve osobe kasnije u poslu ne mogu primijeniti interdisciplinarno znanje i vještine. Paul O\'Keefe, asistent profesoru psihologije na Yale-NUS Collegeu i jedan od autora istraživanja, tvrdi da su studenti dosta mladi i da ih se bespotrebno sa svih strana bombardira da bi trebali pod hitno naći ono što vole i tome se posvetiti. Navodi da je za studente dobro razmišljati u stilu "Možda ću ipak uzeti izborni predmet o astronomiji iako izgleda teško" za razliku od "Aha, to je ono što me zanima pa ću i slušati taj kolegij".
Izvor: Pixabay
Poanta je u tome da se strast prema različitim stvarima treba razvijati vremenom, a ne da odaberemo nekoliko područja u životu u kojima smo kao dobri i samo se njima posvetimo. Primjerice, ako nam idu jezici i matematika, ne trebamo se ograničiti samo na to nego se primjerice možemo krenuti baviti sportom i s vremenom razviti veliku strast prema košarci ili trčanju.
Nitko ne kaže da ne treba upisati fakultet koji nas je i zanimao, ali valja znati da nam se interesi i "strasti" tijekom života mogu mijenjati te neke stvari možemo zavoljeti.
Ivana Petrić
foto: Pixabay
