facebook,
whatsapp
Tek polovica studenata u Hrvatskoj zadovoljna je studijem. Jedva 46 posto smatra da ih studij dobro priprema za posao u Hrvatskoj, a tek 26 posto da ih priprema za posao na međunarodnom tržištu rada, piše 24sata.
Izvor: Shutterstock
Pokazuje to ovogodišnje Izvješće o Bolonjskom procesu, kojem je ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak posvetila okrugli stol. Da postoje ogromni problemi na hrvatskim visokim učilištima, kako javnim tako i privatnim, pokazuje i podatak kako je Hrvatska među 11 zemalja u kojima od 2012. opada broj studenata, prenosi portal 24sata.
Puno studijskih programa ne garantira kvalitetu
"To nije zato što nema mjesta, mjesta ima i previše. Loša demografska slika je jedan dio problema. Hrvatska ima više od 100 različitih visokih učilišta, po čemu smo iznad mnogih europskih zemalja. To nije dobar znak u smislu osiguravanja kvalitete. Ovakva rascjepkanost radi protiv relevantnosti visokih učilišta.", kazala je ministrica Divjak.
Izvor: Shutterstock
Raspršivanje studija i gomilanje istovjetnih programa, što se radilo kako bi si profesori osigurali normu i sačuvali posao, bez kvalitete za studente, samo je jedan od problema Bolonjskog procesa koji je trebao osigurati kraće studiranje, bolju zapošljivost i veću socijalnu jednakost.
...7 od 10 mladih s diplomom nezadovoljno prvim poslom: \'Poslodavci ne koriste naš potencijal\'...
"Mi ne trebamo EU da nam detektira probleme s Bolognom. Krenuli smo prije 15 godina. Odrađena je negdje bolje, negdje lošije, no jači su kreirali programe u strahu od gubljenja norme. To je bila prva greška u koracima, rekao bih da je bila grabež i to popravljamo.", istaknuo je rektor osječkog Sveučilišta i predsjednik Rektorskoga zbora RH Vlado Guberac.
No sudionici okruglog stola složni su kako je u ovih 15 godina došlo do velikog zastoja i problema sa zapošljivošću. Vlaho Guberac pojasnio je da je razlog tome neprepoznatljivost prvostupnika na tržištu rada kada su tek počeli izlaziti s fakulteta. Spominje da se otad se povećava broj prvostupnika na diplomskim studijima. Guberac kaže da ih je danas čak 98 posto, a osnovni cilj je bio da se skrati vrijeme studija i organizira dobro obrazovan stručni kadar.
On je oštro prozvao privatna učilišta, istaknuvši kako sada svi žele biti sveučilišta jer vide da im se kadar ne zapošljava. Do toga je došlo i zbog toga što studenti ne dobivaju znanja i vještine koje im trebaju, a akademska se zajednica, kritizirala je ministrica Divjak, skriva iza autonomije.
Izvor: Shutterstock
"Tek jedna trećina studenata kaže da ih profesori inspiriraju i za to ima velikog prostora za ulaganje u sebe. Mi mislimo da profesori ne trebaju učiti o poučavanju i iz osobnog iskustva znam da postoje veliki otpori u akademskoj zajednici. Neutemeljena je arogancija sveučilišnih profesora u poučavanju.", istaknula je Divjak.
Vilim Ribić iz Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja istaknuo kako su profesorima ugrožene akademske slobode jer se sveučilišta ponašaju kao kompanije. Novac, a ne kvaliteta rada je postao najvažniji.
Ivana Petrić
izvor: 24sata
foto: Shutterstock
