facebook,
whatsapp
\'Beogradski univerzitet među 400 najboljih u svijetu, Zagreb ispao\' – naslov je beogradskih novina u danu nakon objave rezultata jednog od najznačajnijih i medijskih najvidljivijih rangiranja svjetskih sveučilišta, tzv. Šangajske liste 500 najboljih, prenosi Jutarnji list.
Zagrebačkog sveučilišta, 140 godina starijeg od beogradskog, na toj listi nema drugu godinu zaredom, dok se Univerzitet u Beogradu na ljestvici uspješno održava četvrtu godinu. Rangiran je između 301. i 400. mjesta, stotinjak više od Sveučilišta u Ljubljani. Ta su dva sveučilišta ostala jedina u regiji bivše Jugoslavije i - po kriterijima Academic Ranking of World Universities (ARWU) - u društvu dva posto najboljih u svijetu.
Objavu Šangajske liste u razgovoru za Jutarnji list komentirao je filozof Pavel Gregorić, profesor na Hrvatskim studijima u Zagrebu koji je doktorat stekao na Oxfordu, tradicionalno jednom od najbolje plasiranih svjetskih sveučilišta.
* Kako komentirate činjenicu da se Sveučilište u Zagrebu (SUZG) ni ove godine nije našlo na Šangajskoj listi?
"Tamo gdje financiranje izravno ili neizravno ovisi o plasmanu sveučilišta na važnijim listama, tamo je upravi i djelatnicima itekako stalo da njihovo sveučilište bude što bolje plasirano. No, nama može biti svejedno jer nam ništa ne ovisi o plasmanu - osim što nam ponos može biti malo povrijeđen pri folklornom uspoređivanju sa susjedima."
* Je li po vama glavni razlog zaostajanja SUZG-a slabo financiranje, kako to navodi vodstvo Sveučilišta?
foto: Facebook@Univerza v Ljubljani/University of Ljubljana
Slabo financiranje svakako je jedan od razloga slabog plasmana, ali ne bih rekao da je glavni. Glavni razlozi su loša organizacija Sveučilišta, katastrofalna kadrovska politika i nedovoljna internacionaliziranost.
* Koji su koraci nužni da se plasman SUZG-a na svjetskim rang-listama poboljša?
"Prije svega, Sveučilište bi trebalo biti zainteresirano da se uopće nađe na važnijim ljestvicama te da kontinuirano radi na svom plasmanu. Drugo, Sveučilište bi trebalo biti integrirano, odnosno organizirano tako da može donositi i učinkovito provoditi mjere za poboljšanje svog plasmana na važnijim ljestvicama. Treće, Sveučilište bi trebalo promijeniti proceduru izbora rektora i način upravljanja jer će bez toga teško postati integrirano."
Cijeli intervju pročitajte ovdje.
L.B./izvor: Jutarnji list
foto: arhiva, Facebook
Zagrebačkog sveučilišta, 140 godina starijeg od beogradskog, na toj listi nema drugu godinu zaredom, dok se Univerzitet u Beogradu na ljestvici uspješno održava četvrtu godinu. Rangiran je između 301. i 400. mjesta, stotinjak više od Sveučilišta u Ljubljani. Ta su dva sveučilišta ostala jedina u regiji bivše Jugoslavije i - po kriterijima Academic Ranking of World Universities (ARWU) - u društvu dva posto najboljih u svijetu.
Objavu Šangajske liste u razgovoru za Jutarnji list komentirao je filozof Pavel Gregorić, profesor na Hrvatskim studijima u Zagrebu koji je doktorat stekao na Oxfordu, tradicionalno jednom od najbolje plasiranih svjetskih sveučilišta.
* Kako komentirate činjenicu da se Sveučilište u Zagrebu (SUZG) ni ove godine nije našlo na Šangajskoj listi?
"Tamo gdje financiranje izravno ili neizravno ovisi o plasmanu sveučilišta na važnijim listama, tamo je upravi i djelatnicima itekako stalo da njihovo sveučilište bude što bolje plasirano. No, nama može biti svejedno jer nam ništa ne ovisi o plasmanu - osim što nam ponos može biti malo povrijeđen pri folklornom uspoređivanju sa susjedima."
* Je li po vama glavni razlog zaostajanja SUZG-a slabo financiranje, kako to navodi vodstvo Sveučilišta?
foto: Facebook@Univerza v Ljubljani/University of Ljubljana
Slabo financiranje svakako je jedan od razloga slabog plasmana, ali ne bih rekao da je glavni. Glavni razlozi su loša organizacija Sveučilišta, katastrofalna kadrovska politika i nedovoljna internacionaliziranost.
* Koji su koraci nužni da se plasman SUZG-a na svjetskim rang-listama poboljša?
"Prije svega, Sveučilište bi trebalo biti zainteresirano da se uopće nađe na važnijim ljestvicama te da kontinuirano radi na svom plasmanu. Drugo, Sveučilište bi trebalo biti integrirano, odnosno organizirano tako da može donositi i učinkovito provoditi mjere za poboljšanje svog plasmana na važnijim ljestvicama. Treće, Sveučilište bi trebalo promijeniti proceduru izbora rektora i način upravljanja jer će bez toga teško postati integrirano."
Cijeli intervju pročitajte ovdje.
L.B./izvor: Jutarnji list
foto: arhiva, Facebook
